ORaH neće podržati izmjene zakona o strateškim investicijama jer one "pogoduju špekulantima"

Foto: Hina

SABORSKA oporba je u srijedu tijekom poslijepodnevne rasprave o izmjenama zakona o strateškim investicijskim projektima ocijenila da je Vlada nesposobna uhvatiti se u koštac s javnom upravom i pravosuđem, a bez čijih reformi neće biti ni značajnih promjena u investicijskoj klimi.

Mirela Holy (ORaH) poručila je da neće podržati predložene zakonske izmjene, kojima se, kaže, samo pogoduje špekulantima, jer investitori neće morati dostaviti dokaz da raspolažu dostatnim sredstvima za realizaciju projekta.

Umjesto da se prihvati strukturnih reformi, Vlada ovakvim zakonima pokušava riješiti "nerješivo", rekla je Holy, a s njom se složio i nezavisni Branko Vukšić rekavši da Vladi ne pada na pamet prihvatiti se reforme javne uprave i pravosuđa, koje je "rak-rana hrvatskog društva".

Pravna i porezna nesigurnost

Petar Baranović (Narodna stranka - reformisti) prozvao je Vladu zbog pravne i porezne nesigurnosti u državi, te upitao "tko će investirati u Hrvatsku u kojoj sudski procesi traju tri puta duže nego u drugim europskim zemljama".

Baranović je za izostanak investicija posebno prozvao i HEP, koji je podigao cijenu struje, ostvaruje milijarde kuna dobiti, a do sada nisu pokrenuli izgradnju nijedne nove hidroelektrane u Hrvatskoj, energetski ovisnoj o uvozu.

Upozorio je i na izostanak investicija u marikulturi nakon što je Ministarstvo zaštite okoliša onemogućilo postavljanje novih velikih uzgajališta na kompletnom prostoru Jadrana.

"Prava je istina da strateške investicije izostaju zbog nekoordiniranosti ministarstava i nedostatka međuresorne suradnje", ustvrdio je Baranović.

HNS-ov Srđan Gjurković pozdravio je zakonske izmjene za koje je rekao da će dovesti do ubrzanja određenih procesa, pa se više neće događati da investitori kucaju po 60 dana hodaju i kucaju od vrata do vrata, već će im predmet biti riješen u pet dana.

Izmjene Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda

Sabor je u srijedu poslijepodne kratko raspravio i izmjene Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (EU), radi usklađivanja s novim Zakonom o koncesijama koji je stupio na snagu 28. prosinca 2012. godine.

Predloženim zakonskim izmjenama pojedine odredbe propisane su jasnije i detaljnije, osobito dio koji se odnosi na posadu i isprave plovila, razvrstavanje luka i pristaništa, te se uvodi institut Ugovora o agentiranju u brodarstvu.

Zdenko Antešić, zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, pojasnio je da za djelatnosti lučke agenture neće biti potrebna koncesija.

Riječ je djelatnostima koje pomažu u obavljanju drugih lučkih djelatnosti, no broj pružatelja usluga agentura neće se ograničavati niti će se za njih provoditi poseban postupak ugovaranja s obzirom na to da je riječ o djelatnostima koje ne ograničavaju korištenje općeg dobra niti se koriste javnim resursima.

Opasnost javno-privatnog partnerstva

HDSSB-ov Boro Grubišić upozorio je na opasnost da kroz model javno-privatnog partnerstva, poput Zračne luke Zagreb, i hrvatske riječne luke u cijelosti prijeđu u vlasništvo investitora.

Grubišić je izrazio bojazan da će nezavršena luka u Slavonskom Brodu, u koju je država već do sada uložila između 300 do 400 milijuna kuna, sada po modelu javno-privatnog partnerstva prijeći na korištenje nekom privatniku, spremnom da uloži još dodatnih 100 do 200 milijuna kuna za dovršetak te luke.

"Ovim se zakonom otvara potencijalna mogućnost da putem te koncesije naše riječne luke, poput one u Slavonskom Brodu ili Sisku, prijeđu u ruke privatnika", upozorio je Grubišić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara