Obama: Besmisleno je uspoređivati Kosovo i Krim
Foto: Guliver image/Getty images
AMERIČKI predsjednik Barack Obama odbacio je u utorak analogiju između Kosova i Krima koju je spominjala Moskva kako bi opravdala referendum o pripojenju poluotoka Rusiji, ocjenjujući da takva usporedba nema nikakvog smisla.
"Kada čujem usporedbe s Kosovom gdje je tisuće osoba masakrirala njihova vlada, to je usporedba koja nema apsolutno nikakvog smisla", rekao je Obama na konferenciji za novinare po završetku summita o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu, prenosi AFP.
Obama je nazvao Rusiju "regionalnom silom", ali njezine akcije u Ukrajini nisu bile dokaz snage već znak slabosti, kazao je.
"Rusija je regionalna sila koja prijeti nekima od svojih prvih susjeda, ne zbog snage nego zbog slabosti", kazao je američki predsjednik. "Mi imamo znatan utjecaj na naše susjede, ali generalno nemamo potrebe izvršiti invaziju kako bi s njima imali snažne odnose suradnje", nastavio je Obama.
Činjenica da je Rusija osjetila potrebu da pribjegne sili i krši međunarodni zakon znak je manjeg utjecaja, a ne rastućeg utjecaja.
Obama je potvrdio da SAD u suradnji s Europljanima pripremaju ekonomske sankcije u sektorima poput energetike, financija, prodaje oružja i trgovine.
Naglasio je da ruska aneksija Krima nije "gotova stvar" budući da ju ne priznaje međunarodna zajednica. Dodao je da je Washington zabrinut zbog nastavka ruskih pretenzija na ukrajinski teritorij. "Na Rusiji je da djeluje odgovorno i pokaže da je spremna uskladiti se s međunarodnim normama i ... ako to ne učini, to će je koštati", rekao je.
Dodao je da Rusija nije glavna prijetnja američkoj nacionalnoj sigurnosti odnosno da je više zabrinut oko mogućnosti da nuklearna bomba eksplodira na Manhattanu.
Rekao je također da Sjedinjene Države trebaju natrag zadobiti povjerenje vlada i građana, nakon otkrića o američkom špijuniranju.
Obama danas u Bruxellesu
Američki predsjednik Barack Obama u utorak navečer stiže u 24-osatni posjet Bruxellesu, na summit s čelnicima EU-a, prvi njegov predsjednički posjet europskoj prijestolnici i prvi posjet nekog američkog predsjednika nakon 2005.
Obama će tijekom svog 24-satnog posjeta posjetiti u srijedu ujutro memorijalno groblje u Waregemu, u društvu belgijskog kralja Phillipa i premijera Elija Di Rupa kako bi odao počast poginulim Amerikancima u prvom svjetskom ratu.
S čelnicima EU-a, predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem i predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom, Obama će se sastati tijekom radnog ručka, a predviđeno trajanje je samo 75 minuta. Obama će također održati govor u bruxelleskoj "Palais des Beaux Arts", pred oko 200 odabranih uzvanika.
Iz Bruxellesa odlazi u srijedu navečer u Rim, gdje će se u četvrtak i petak sastati s papom Franjom te talijanskim predsjednikom i premijerom.
Zadnji posjet Bruxellesu nekog američkog predsjednika bio je 2005. kada je George W. Bush doputovao kako bi popravio odnose s Europom, narušene nakon invazije na Irak 2003.
I sadašnji Obamin posjet dolazi u razdoblju narušenog povjerenja, pogotovo nakon otkrića američkog masovnog prisluškivanja europskih građana i čelnika europskih država.
Tijekom razgovora s europskim čelnicima dominirat će ukrajinska kriza i ruska aneksija Krima. Obama, Van Rompuy i Barroso pokušat će se uskladiti kako bi se Rusiju izoliralo zbog njezina ponašanja u Ukrajini.
Također će se razgovarati o pregovorima o sklapanju Transatlantskog trgovačkog i investicijskog partnerstva (TTIP), ambicioznog, sveobuhvatnog sporazuma o slobodnoj trgovini, kojim bi se stvorila najveća zona slobodne trgovine na svijetu.
Pregovori se vode od srpnja 2013. s ciljem da se dovrše do kraja ove godine. Očekuje se da će čelnici dati političko ohrabrenje pregovaračima da uspješno dovrše pregovore.
Europska strana trebala bi otvoriti i pitanje ukidanja viza za građane pet europskih zemalja (Hrvatska, Cipar, Poljska, Bugarska i Rumunjska) za koje Amerikanci još traže vize, ali se zbog nedostatka vremena ne očekuje sadržajnija rasprava.
Na sastanku će vrlo kratko biti riječi i o Siriji te o globalnim izazovima poput klimatskih promjena, zaštite podataka, upravljanja internetom itd.
Jedno od pitanja o kojima se pregovara u sklopu sporazuma o slobodnoj trgovini je pitanje američke zabrane izvoza nafte i restrikcija izvoza plina. Europska unija želi ukidanje tih zabrana.
Amerikanci odnedavno imaju viška energije, naročito nakon što je krenula proizvodnja plina iz škriljevca. Ukidanjem zabrane izvoza omogućilo bi pojeftinjenje plina u Europi, ali bi s druge strane moglo dovesti do povećanja cijene u Sjedinjenim Državama.
Američke kompanije imaju znatnu konkurentsku prednost pred europskim zbog niskih troškova energije.
Obama želi vratiti povjerenje nakon NSA-ova špijuniranja
Američki predsjednik Barack Obama u utorak je izjavio kako američke obavještajne agencije ne špijuniraju obične građane, ali je i priznao kako će nakon otkrića o sveopćem američkom nadzoru teško vratiti povjerenje europskih vlada.
Otkrića nekadašnjeg zaposlenika NSA i zviždača Edwarda Snowdena o špijunskoj operaciji Nacionalne sigurnosne agencije (NSA) pokrenula su raspravu o pravu na privatnost, ali su i naštetila odnosima s nekim europskim zemljama.
Obama je, kako prenosi Reuters, rekao kako će ovotjednim posjetom Europi i najavom ograničenja opsega operacija prikupljanja podataka pokušati ublažiti zabrinutost saveznika.
"Uvjeren sam da svatko u našim obavještajnim agencijama radi s najboljim namjerama i ne špijunira privatni život nizozemskih, njemačkih, francuskih ili američkih građana", rekao je novinarima nakon summita o nuklearnoj sigurnosti u Den Haagu.
No i Obama priznaje kako je "zbog tih otkrića morao početi proces vraćanja povjerenja, ne samo vlada, nego i, što je još važnije, običnih građana, a to se neće ostvariti preko noći".
Obama je posjet Europi počeo u ponedjeljak, a jedan viši član administracije rekao je kako će predsjednik od Kongresa tražiti da NSA prestane sa zbirnim prikupljanjem podataka i pohranjivanjem telefonskih poziva. Umjesto toga treba vladi omogućiti, kad joj to treba, pristup 'metapodacima' s popisom milijuna telefonskih poziva ostvarenih u SAD-u.
Američki je predsjednik uvjeren da ta promjena "omogućuje da radimo sve što je nužno kako bismo se nosili s opasnošću od terorističkog napada, ali tako da se ublaži zabrinutost ljudi".
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati