Obrtnici se bune: "Platio sam 100 tisuća kuna poreza unaprijed, a fakture nisam nikad naplatio!"

Ilustracija: okz.hr

OBRTNIČKA komora Zagreb obilježila je 20. godina postojanja, a dodijeljene su i nagrade najuspješnijim obrtnicima za razvoj obrtništva. Međutim i ovi najuspješniji koji su primili Zlatne plakete nalaze se u izuzetno teškoj situaciji. Brojni nameti, birokracija i PDV čine im posao gotovo nepodnošljivim. Mnogi od njih obrtnici su preko 30 godina, a situacija im nikad nije bila gora.

Maćehinski odnos države prema njima doveo je do toga da se velik broj obrta zatvorio. Osim što plaćaju brojne namete, mnogi od njih moraju državi platiti PDV-a prije nego oni naplate fakture što ih samo odvlači u minuse.

Jedan od njih je i Zvonko Babić, plinoserviser i član Udruženja obrtnika Zagreb. S obzirom na krizu i brojne namete, kaže kako posluje s velikim poteškoćama.

Platio državi 100.000 poreza, a fakture nikad nije naplatio

"Mi radimo u centru Zagreba i kod svake stranke moramo ići doma, a budući da nismo dobili nikakve olakšice za parking, samo na parkiranje nam godišnje odlazi 25.000 kuna, a fiskalizacija nas je stajala oko 35.000 kuna. Kad tome dodate promjene u plaćanju doprinosa, a sve je manje posla, onda vidite koliko nam je teško. Imam 15 zaposlenih, a već se dvije godine borim da nikog ne otpustim", rekao je Babić za Index.

Kaže kako su do prije tri godine dobivali poticaje za očuvanje radnih mjesta, no sada ni toga nema. Činjenica da mora plaćati porez državi po izdanoj fakturi umjesto po naplaćenoj ga dodatno upropaštava.

"Oko 100.000 kuna sam platio državi porez unaprijed, a za to nikad nisam uspio naplatiti usluge. Ljudi nemaju novaca, neki od njih mi ostanu dužni i dogodi se da nikad ne plate, a ja sam za njih morao platiti porez. Srećom radim već 40 godina pa imam određenu klijentelu koja ipak plaća pa još nekako uspijevam preživjeti, ali jako je teško", rekao je Babić.

Stjepan Valjak iz Udruženja obrtnika Dugo selo, koji od 1986. godine ima obrt za servis kućanskih aparata i prematanja elektromotora, za Index je rekao da je samo u Dugom selu od 674 obrtnika koliko ih je bilo 2010. godine, danas opstalo njih 415.

Hoće li ih Maras dodatno uništiti

"Ako se ostvare najave ministra Gordana Marasa da se od 1. siječnja 2015. i nama uvede plaćanje PDV-a po fakturi, tada slijedi novi val zatvaranja obrta. Država nam konstantno odmaže, već sad imamo nove namete koje trebamo plaćati poput onih za Hrvatske šume i školstvo", rekao je Valjak.

Ističe kako im najveći problem stvara naplata te smatra da bi im država u tome trebala pomoći. Dodaje kako bi ih trebali izjednačiti s poduzetnicima budući da obrtnici kod otvaranja obrta moraju imati već tri godine iskustva i položen majstorski ispit, dok poduzetnici mogu otvoriti tvrtku bez da zaposlen nekoga s iskustvom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog toga kaže, sve više obrtnika odlazi u poduzetnike jer im je jeftinije i jednostavnije otvoriti tvrtku za 10 kuna nego poplaćati sve za otvaranje obrta.

Marija Subota iz Udruženja trgovaca Zagreb za Index je pak rekla da osim što im posao znatno ugrožava velik broj trgovačkih centara, da im država dodatno zagorčava život silnim nametima.

"Postoje nameti koje trgovci ne bi trebali plaćati kao što su računi za slivne vode, šume te ZAMP. Umjesto da nam se pomogne dodjelom bespovratnih sredstava od oko 20 tisuća kuna kako bismo uredili trgovine, uveli videonadzor i podigli trgovine na viši nivo te privukli kupce, oni nam samo uzimaju. Kao da nam nije dosta što nas guše veliki centri, tako je od 2006. broj trgovina u Zagrebu prepolovljen. Zatvorilo se 2000 malih trgovina", rekla je Marija Subota.

U razgovoru za Index Zlatko Radilović, vlasnik tiskarskog obrta u Dugom selu, kaže kako je najveći problem što se državi porez mora platiti u roku tri dana, dok se njima plaća kako im se tko smiluje.

Državi se mora platiti u roku tri dana, a nama nikad

"Bez obzira na zakonski rok od 60 dana zna se dogoditi da na naplatu čekam i do šest mjeseci, a za to vrijeme uredno moram podmirivati porez i ostale namete. Država se nije pobrinula za to. Donijeli su Zakon o plaćanju, ali ga se nitko ne pridržava. Mi smo već sad morali dignuti kredit kako bi platili dobavljače, a nama klijenti nisu platili. Još je uz to smanjena potrošnja otkako su podignuli PDV pa imamo i manje posla", kazao je Radilović.

Problem s birokracijom te papirologijom kod izdavanja dozvola ima i Marko Cesar iz Udruženja obrtnika Zagreb. Vlasnik je obrta za proizvodnju, trgovinu i usluge u poljoprivredi pa ga je dosta koštalo i uvođenje HASAP sustava. Uz to tvrdi kako državi plaća preko 30-ak nepotrebnih nameta.

Za sad još ne plaća PDV po izdanoj fakturi, ali ako se to od 1. siječnja 2015. promjeni, njegov će kaže, obrt biti u velikom minusu.

"Država bi trebala osmisliti modele za povlačenje novca iz EU fondova kako bi mi samo mogli aplicirati za njih. Sad je situacija takva da nam treba od 20 do 50 tisuća kuna da bi se uopće mogli prijaviti za sredstva iz EU fondova, a za koja ne znamo hoće li nam na kraju i biti odobrena. Toliko je puno opširne papirologije koja zahtjeva znatna sredstva i puno vremena pa dosta obrtnika to ni ne pokušava", rekao je Cesar.

I dok se država trudi "privući" strane investitore što im nikako ne uspijeva, u isto vrijeme upropaštava domaće obrtnike kao što radi i s velikim brojem poduzetnika.

Umjesto da se potiče zapošljavanje i radi na očuvanju postojećih radnih mjesta, birokracija, visoki nameti i porezi koji se državi plaćaju unaprijed gase obrte, kojih je ionako sve manje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara