Foto: Goran Mehkek/Cropix

IAKO je država nastojala ojačati poljoprivredni sektor kojim bi domaći proizvođači bili spremni i konkurentni na tržištu nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, plan nije bio uspješan, piše Glas Slavonije.

Izgleda da je prijeratno razdoblje za svinjogojski sektor bilo znatno bolje: trenutnom proizvodnjom svinja, samo 700.000 do 800.000 komada, pokriva se tek 30% domaće potražnje. U godinama prije rata proizvodilo se oko dva milijuna svinja.

U hrvatskom svinjogojstvu više od 60% otpada na tri velika poljoprivredna sustava koji imaju razvijen cjelokupni proces uzgoja svinja. Velik broj malih obiteljskih gospodarstava propada zbog prevelike cijene stočne hrane, otežane prodaje, preniskih otkupnih cijena i slabe državne potpore u tom sektoru.

Slaba proizvodnja mesa i mlijeka mogla bi dovesti do demografskog poremećaja i narušavanja životnih uvjeta u hrvatskim selima.

"Trenutno u Hrvatskoj imamo 100.000 krmača, što je i do 50 posto manje nego prije nekoliko godina, kada se taj broj kretao između 180.000 do 200.000 komada. Puno se sada očekuje od novih operativnih programa i korištenja sredstava iz ruralnog razvoja koje je na raspolaganju od 2014. godine, no prije toga treba napraviti ozbiljnu analizu i osigurati logistiku kako ne bi prošli kao prethodni programi. Kao dobar primjer može nam poslužiti Estonija, koja je jako dobro pripremila taj sektor prije ulaska u EU. Napravili su vrlo detaljne financijsko računovodstvene analize malog i srednjeg poduzetništva te iste, obrađene, dostavili EU kao podlogu za raspravu i propisivanje mjera agrarne politike koje će regulirati daljnji razvoj poljoprivrede u toj državi", rekao je za Glas Slavonije Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu u HGK, Županijskoj komori Osijek.

Nad navodi kako se nada da će primjenom novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu proizvođačima biti osigurano dovoljno poljoprivrednog zemljišta te da će oni sami moći proizvoditi stočnu hranu. Pokazalo se do sad kako su "svi koji su uzimali hranu za stoku iz vreće propali".

Dio svinjogojske struke tvrdi kako ipak nije sve propalo te kako treba sve snage usmjeriti na marketing i prodaju "svinja s domaćih farmi" i kroz svijest građana povećati potrošnju domaćih proizvoda.

Ipak, nije definirano tko bi i kako trebao potaknuti osiromašene hrvatske građane da kupuju skuplje hrvatske umjesto jeftinih europskih proizvoda.

Mogućnost stavljanja u promet živih svinja na zajedničko EU tržište

U Bruxellesu je, na zasjedanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, jednoglasno usvojen prijedlog prema kojem će Hrvatskoj, od 01. srpnja tekuće godine, biti omogućen izvoz živih svinja na zajedničko EU tržište. Odluka će biti potvrđena danom pristupa RH Europskoj uniji, te odmah potom i stupiti na snagu.

Usvajanje ovog prijedloga konačan je rezultat sustavne provedbe opsežnih mjera koje Ministarstvo poljoprivrede tijekom niza godina provodi u sklopu programa kontrole i suzbijanja klasične svinjske kuge na području RH, na populaciji domaćih i divljih svinja. Sukladno EU standardima, od 2005. godine zabranjeno je cijepljenje svinja protiv klasične svinjske kuge, a posljednji slučajevi pojave bolesti, kako u domaćih tako i u divljih svinja, zabilježeni su još početkom 2008. godine. Rezultati programa predočeni Europskoj komisiji nedvojbeno su potvrdili da je bolest posljednjih godina na području RH pod punom kontrolom.

Određen rizik od ponovne pojave bolesti, prvenstveno u populaciji divljih svinja, i dalje postoji u dijelu pograničnog prostora prema Bosni i Hercegovini te Srbiji, uslijed mogućnosti međusobnog kontakta divljih životinja u lovištima na tom području. Iz tog razloga, za mogućnost izvoza domaćih svinja podrijetlom iz Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, bit će propisani dodatni uvjeti prije stavljanja u promet (dodatna testiranja), dok će s područja ostalih županija izvoz živih svinja biti omogućen bez ikakvih ograničenja.

Nakon dobivanja dozvole svježeg svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa, krajem prošle godine, potvrdom ove Odluke uklonjena je i posljednja prepreka pred domaćim proizvođačima po pitanju ulaska na zajedničko EU tržište.

Ministarstvo poljoprivrede nastavit će s provedbom programa nadzora i kontrole klasične svinjske kuge, s naglaskom na kontroli populacije divljih svinja u pograničnim lovištima te razvojem suradnje s veterinarskim službama Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i nastavkom odlične suradnje s lovačkim organizacijama s područja RH.