Od Općine Darda dobili 10 kuna "pomoći za stanovanje", a evo i zašto
Screenshot: Streetview
RJEŠENJE Jedinstvenog upravnog odjela Općine Darda o isplaćivanju pomoći od 10 kuna jednom stanovniku Darde već nekoliko dana kruži hrvatskim društvenim mrežama izazivajući uglavnom negativne komentare.
Ljudi se pitaju kakva je svrha tako simboličnog ili, ovisno o interpretaciji, "jadnog, sramotnog, nevjerojatnog" iznosa. Raspravlja se o mogućim greškama, zakonskoj utemeljenosti pa i vjerodostojnosti rješenja.
Kontaktirali smo Općinu Darda kako bi potvrdili izvornost dokumenta koji izaziva zgražanje na Facebooku i doznali detalje oko izdavanja "kontroverznog spisa".
Zamjenik načelnika Darde Antonio Branilović je potvrdio autentičnost dokumenta i pritom pojasnio da je riječ o pomoći za podmirenje troškova stanovanja koja je izdana na temelju Zakona o socijalnoj skrbi, a prvenstveno kao preduvjet ostvarivanja prava na pomoć za nabavu ogrijeva.
Rješenja se izdaju u minimalnom iznosu od 10 kuna mjesečno odnosno 120 godišnje isključivo iz dva razloga:
1. Da bi korisnici te pomoći ostvarili pravo na pomoć za nabavu ogrijeva,
2. Da bi se s navedenim iznosom pokrio trošak komunalne naknade koju korisnici navedenog prava ne plaćaju već im se taj iznos prebija s dugovanjem za komunalnu naknadu
Kao sporedan povod za isplatu minimalnog iznosa u općini navodi se broj ljudi koji ostvaraju pravo, a ovisno o godini, premašuje i 1000 korisnika zbog čega se iz proračuna za tu simboličnu naknadu izdvaja više od 100.000 kuna.
Branilović u pisanom odgovoru napominje da socijalni program Općine Darda premašuje dva milijuna kuna i uključuje:
1. Financiranje školske kuhinje za svu djecu čiji su roditelji korisnici socijalne skrbi
2. Subvencioniranje cijene dječjeg vrtića
3. Subvencioniranje prijevoza učenika i studenata
4. Stipendiranje studenata
5. Jednokratne pomoći korisnicima socijalne skrbi u izvanrednim okolnostima
Integracija romske manjine
Proširujući kontekst, zamjenik načelnika napominje da Općina Darda ima mnogobrojnu populaciju romske nacionalne manjine i da, možda jedina u Hrvatskoj, pomaže u njenoj integraciji u društvo, odnosno u poboljšavanju životnih uvjeta.
"To se ostvaruje kroz potpuno komunalno uređenje romskih naselja u Dardi i izgradnjom Romskog kulturnog centra, što je valjda jedini takav objekt u Hrvatskoj! Isto tako, Općina Darda imala je ove godine 30 pripadnika romske nacionalne manjine u javnim radovima i podnijela je zahtjev za još 150 njih," piše u odgovoru za Index.
Branilović na kraju izražava žaljenje što se rješenje na društvenim mrežama pojavilo bez konteksta i ističe da se osoba kojoj je rješenje izdano nedavno vratila iz Italije i kupila kuću u Dardi te da vjerojatno nije upoznata sa stanjem u općini i svime što uprava čini za svoje građane koji su u teškoj životnoj situaciji.
Pitanje statusa romske nacionalne manjine je 14. studenog kroz medije postavio i zastupnik Veljko Kajtazi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google