Foto: FAH

SABORSKA oporba iskoristila je u srijedu raspravu o rebalansu državnoga proračuna kako bi kritizirala Vladin način vođenja državnih financija.

Najoštriji u kritikama bio je nezavisni zastupnik, bivši SDP-ov ministar financija Slavko Linić, koji je Vladu prozvao za nerad i neodgovornost, te za propuste kako u punjenju proračuna, tako i u rezanju rashoda.

Linić i Vukšić napali način vođenja financija

Izostale su strateške investicije, bez kojih ne može biti ni rasta broja zaposlenih, rekao je Linić, spominjući HEP, Inu, željeznice.

Slične kritike upućuje i nezavisni Branko Vukšić.

Aktualna je Vlada, podsjeća, na početku mandata obećavala da će upravo javne tvrtke biti pokretači gospodarstva i pomoć privatnim sektoru, no u konačnici se nije dogodilo ništa. Nema investicija, to jest promašena politika i ministar financija izgleda je stečajni upravitelj, zaključuje Vukšić.

Bubalo: Slavonija i Baranja bez 50 milijuna kuna

"Govorili ste da nema ulaganja, ali evidentno je da ima laganja", tvrdi Krešimir Bubalo (HDSSB) koji upozorava da se unatoč premijerovim riječima (neka mi se osuši desnica, ako te zaboravim Slavonijo), rebalansom sredstva za Slavoniju i Baranju dodatno režu 50 milijuna kuna.

I Hrvoje Nekić (SDP) reagirao je na Linićeve ocjene da nema investicija i planova, da se ne provodi restrukturiranje. Ne tako davno, dok ste bili ministar te iste Vlade, govorili ste da se mjere provode, samo ne željenom dinamikom, uzvratio je Liniću.

Linićev kritički osvrt na rad Vlade hvali Tomislav Ivić (HDZ). Jasno je da je ova Vlada nesposobna, iz čega onda proizlazi i neodgovornost, zaključuje Ivić.

Ivan Šuker (Klub HDZ-a) upitao se što rebalans govori o Vladi?

Šuker: U tri godine 38 izmjena poreznih zakona

Prije svega, kaže, da je napravila posve pogrešnu poreznu politiku i da se domino efektom izmjena poreznih zakona događa "to što se događa". Pobrojao je, naime, da je u protekle tri godine bilo 37 odnosno 38 izmjena poreznih zakona.

Šuker aktualnu Vlada proziva da nije politički spremna i da ne zna provesti reforme.

Rashodovna strana državnog proračuna ne može se trajno urediti bez strukturnih reformi kojih nema ni u državnoj upravi, ni u prosvjeti, ni u zdravstvu, kaže Šuker i dodaje da se Vlada ne drži ni obećanja danih Europskoj komisiji.

Reiner: Državne financije su "pokojne"

Sve to dovelo nas je do pada BDP-a od 0,7 posto, do smanjenja prihoda od PDV-a od milijardu i 300 milijuna kuna, dobiti 260 milijuna, doprinosa 238 milijuna i do toga da nismo povukli milijardu i 200 milijuna iz EU fondova, pobrojao je Šuker.

Ministar financija Boris Lalovac Sabor je izvijestio da se rebalansom proračuna deficit penje na 15, 6 milijardi kuna. Situacija je ozbiljna, ali ne i alarmantna kao u nekim susjednim zemljama, rekao je Lalovac, odbacujući tvrdnje HDZ-ova Željka Reinera da su državne financije "pokojne".

Zastupnici upozorili na premalo povlačenje iz EU fondova

U ime Kluba SDP-a, potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec je u popodnevnom nastavku rasprave o rebalansu državnog proračuna za 2014. kazala kako ta stranka podržava prijedlog rebalansa, ali upozorava da bez gospodarskog rasta i smanjenja javnog duga koji generira visoke troškove kamata između 11 i 12 milijardi kuna godišnje i to u uvjetima sadašnjih povoljnih kamatnih stopa, nema dugoročne stabilnosti državnih financija.

Zgrebec smatra kako je recesija utjecala na izgled proračuna, kao i dosadašnji gospodarski sustav temeljen na državnim i privatnim investicijama te potrošnji koja se najvećim dijelom financirala zaduživanjem, pa se danas suočavamo s posljedicama visokih kamata.

Premda pojedini pokazatelji upućuju na oporavak, on je spor i dugotrajan, kaže ona te dodaje da Vladini reformski zahvati redovno nailaze na otpor. Stoga je po njezinu mišljenju potreban konzenzus o bitnim reformama.

U ime Kluba neovisnih zastupnika, Damir Kajin kazao je kako je proračunski deficit neodrživ i da "otrežnjenje" slijedi 2016. godine. Priznajući ministru financija Borisu Lalovcu da mu je pozicija nezahvalna, ustvrdio je da ipak treba više hrabrosti za reforme.

Zastupnici upozoravaju na potencijal državne imovine

Rebalans neće podržati HDSSB, rekao je zastupnik te stranke Krešimir Bubalo, jer, kako je rekao, ne daje naznake boljeg života u Hrvatskoj, posebno u Slavoniji i Baranji. Bubalo upozorava da se previše reže na pozicijama koje se odnose na razvojne projekte. Predlaže regionalizaciju, decentralizaciju i bolje povlačenje sredstava iz europskih fondova te konsenzus oko kapitalnih investicija.

Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista upozorava da se u rebalansu režu zamašnjaci razvoja. Prostor za povećanje prihoda vidi u oporezivanju kapitala jer je trenutna stopa po njemu premala.

U ime kluba SDSS-a, Milorad Pupovac kaže kako je potrebno poduzeti mjere kako bi veliki sistemi poput HEP-a, Hrvatskih voda i Hrvatskih šuma počeli puniti proračun, a pozvao je i na povećanje prihoda od državne imovine. Nastavimo li rezati, a ne osiguramo li sredstva za rast i investicije, odrezat ćemo grane koje još stoje, zaključuje Pupovac te kao i Lesar smatra da treba zaustaviti striktnu politiku štednje.

Vesna Škare Ožbolt iz Kluba zastupnika DC-a, Novog vala i Narodne stranke reformista, kaže da je rebalans rezultat loših planiranja i procjena. Podsjeća na "lažna obećanja Vlade" te kako bi valjalo razmisliti o uvođenju kaznenog djela njihova davanja. Kao i drugi zastupnici, otvara pitanje upotrebe državne imovine koja je po njezinu mišljenju nedovoljno iskorištena.

Petar Baranović iz istog kluba, uz brojne druge zastupnike, upozorava na podbačaj u povlačenju sredstava iz europskih fondova te rezanje investicija, primjerice za cestovno-željezničke prijelaze.

Lalovac: Crvenim se što u EU fondove uplaćujemo više nego što primamo

Srđan Jurković iz Kluba HNS-a kaže da je Vlada provodila reforme vezane uz prihode i rashode proračuna. Očito je da se u nekim ministarstvima nije dobro planiralo, najčešće preoptimistično, kaže on. Govoreći o optimizmu, podsjetio je na rast izvoza i industrijske proizvodnje i bolju pokrivenost uvoza izvozom. Smatra da se industrija oporavlja i da je preživjela šok izlaska iz CEFTA-e, ali da to nije dovoljno da se ostvari rast. Međutim, trendovi su dobri i može se očekivati izlazak iz krize, kaže Jurković.

Ocjenjuje da bez rasta gospodarstva nema reforme koja će riješiti proračunski deficit i smanjiti javni dug. Uz realno planiranje proračuna, Hrvatska ima priliku nagodinu izići iz krize, te HNS podržava rebalans, rekao je.

Odgovarajući na diskusije predstavnika zastupničkih klubova, ministar financija Boris Lalovac ocijenio je da su primjedbe koje je čuo dobronamjerne, bez obzira što su iznesene u političkoj areni.

Uz rebalans, ključno je poticanje gospodarskog rasta i to je u raspravi dobro locirano, kaže Lalovac. Drži kako bi bilo dobro da su i drugi ministri i državni činovnici izloženi pritisku kakvom on bio danas.

Što se tiče upravljanja državnom imovinom, rekao je da je to vrlo velik potencijal. U vezi s EU-fondovima rekao je da se zacrveni kad se sjeti da više uplaćujemo nego što primamo iz njih te da se, bez obzira na razloge, to već sljedeće godine ne bi smjelo dogoditi.

Odgovarajući na zastupničke primjedbe u pogledu nedovoljnih investicija javnih poduzeća, složio se da visokokapitalizirana poduzeća koja mogu dobiti jamstva centralnog proračuna trebaju investirati više.

Šuker: Rebalans je zakasnio

Bivši ministar financija i saborski zastupnik HDZ-a Ivan Šuker posebno je, u pojedinačkoj raspravi, upozorio na 1,2 milijarde kuna manje prihode od planiranih, iz EU-fondova i obrušio se na interpretaciju po kojoj je to neutralno za proračun. Naprotiv, to je itekako važno jer se tim sredstvima moglo otvoriti radna mjesta i provesti neki dohodovni projekt pa bi bilo učinka i na proračun kaže Šuker.

Upozorava na nedavne zaključke saborskog Povjerenstva za fisklanu politiku prema kojima je rebalans zakasnio, njime se povećava deficit, a konstatira se i velika slabost u korištenju EU fondova i kršenje fiskalnog pravila i to drugu godinu zaredom. Po Šukerovom mišljenju to ugrožava vjerodostojnost Hrvatske pred međunarodnim kreditorima.

Šuker pita i zašto Vlada šuti o visokim cijenama energenata, kad cijena sirove nafte pada. Da je gorivo jeftinije, to bi utjecalo na potrošnju građana i proračun, smatra Šuker.

Rebalansom državnog proračuna za 2014. godinu planira se smanjenje ukupnih prihoda državnog proračuna s 117,1 milijardu kuna na 114,5 milijardi kuna, odnosno 2,6 milijardi kuna manje.

Planira se i smanjenje ukupnih rashoda sa 130,6 milijardi kuna na 130,1 milijardu kuna, odnosno smanjenje za 544 milijuna kuna.

Proračunski deficit tako bi iznosio 15,6 milijardi kuna, dvije milijarde više od planiranog, odnosno oko 5 posto BDP-a na razni središnje države.