Otvorena birališta u Bugarskoj - očekuje se pobjeda Borisova

Foto: Hina

BUGARI su u nedjelju ujutro počeli glasati na izborima za novi parlament, drugi put u zadnjih 16 mjeseci.

Bilo je jasno da slijede prijevremeni izbori kad je u srpnju pala vlada socijalista i pokreta za pravo i slobode koja se godinu dana nosila s masovnim uličnim prosvjedima, općom političkom nestabilnošću i financijskom krizom, javlja bugarska agencija BTA.

U nedjelju u šest ujutro otvorena su birališta na devetim parlamentarnim izborima od demokratskih promjena 1989., a prvima po novome izbornom zakonu usvojenom u ožujku.

Prvi put će glasači i na domaćim izborima birati preferencijalno, moći će odabrati kandidata sa stranačke ili koalicijske liste.

Za 240 mjesta u parlamentu bori se 6063 kandidata, a neki su se istovremeno kandidirali u dvjema izbornim jedinicama. Nominiralo ih je ukupno 56 političkih stranaka, od kojih je 38 okupljeno u sedam koalicija, a 18 na izbore izlazi samostalno. Na izborima je i četvero nezavisnih kandidata.

Svi oni natječu se za naklonost ukupno 6.875.195 Bugara s pravom glasa, no pitanje je koliko će se građana odazvati jer su nagomilani brojni problemi u toj zemlji stvorili mučno ozračje apatije i beznađa u kojem vlada gotovo potpuno nepovjerenje u političare. Apatija je u Bugara snažna jer vide da se ništa ne mijenja pa ankete pokazuju da je 70 posto stanovništva pesimistično glede budućnosti.

Sve ankete najavljuju sigurnu pobjedu stranke desnog centra GERB, na čelu s Bojkom Borisovom koji je bio bugarski premijer do veljače 2013., ali s nedovoljnom većinom za samostalno preuzimanje vlasti.

Daleko iza GERB-a na drugom je mjestu Socijalistička stranka koja bi trebala dobiti između 20 i 22 posto glasova. Stranku etničkih Turaka DPS po predviđanjima podupire 12 posto glasača, a izborni prag od četiri posto mogle bi prijeći još četiri stranke, iako institut za ispitivanje javnog mnijenja Alpha Research iz Sofije koji je proveo posljednju anketu 30. rujna, tvrdi da raste potpora malim strankama i da u parlament mogle ući još dvije, stranka lijevog centra ABV i nacionalistički pokret Napad.

Okretanje manjim strankama, kao posljedica razočaranosti Bugara u velike stranke koje stalno nude ista lica, znači samo jedno - fragmentirani parlament koji će dodatno destabilizirati bugarsku političku scenu i gotovo nemogućim učiniti uspostavu jedinstvene, čvrste vlade bi se ozbiljno uhvatila ukoštac s golemim problemima.

Na to je upozorio i projicirani novi premijer Borisov, poručivši da Bugare, ne uspije li se sastaviti vlada, u siječnju čekaju novi izbori. "Ako zemlju ne spasimo do tada, nećemo imati više što spašavati", kazao je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara