Ovo su HDZ-ove reforme: Da smanje troškove u zdravstvu spremni su rezati i prava pacijenata

Ovo su HDZ-ove reforme: Da smanje troškove u zdravstvu spremni su rezati i prava pacijenata

Foto: FAH

U DNEVNIKU Nove Tv gostovao je ekonomski strateg HDZ-ove koalicije, Josip Budimir. Budimir je pokušao opisati konkretne mjere koje stranka Tomislava Karamarka ima namjeru poduzeti u slučaju da osvoji vlast na nadolazećim parlamentarnim izborima.

Budimir je istaknuo kako se na rezanju javnog sektora može godišnje uštedjeti do 10 posto, odnosno do dvije milijarde kuna.

Koji bi bili prvi potezi u smanjivanju državne potrošnje ako HDZ-ova koalicija pobijedi na izborima?

"Bilo koja Vlada koja dođe na vlast neće imati izbora, u ovom slučaju bi se poduzele strukturne reforme, smanjili troškovi u zdravstvenom sustavu, mirovinskom sustavu".

Možemo li konkretno, što znači smanjivanje troškova u zdravstvu – bi li se smanjile usluge ili plaće?

"Prije svega bi se povećala efikasnost zdravstvenog sustava i smanjilo rasipanje novca. A ako to ne bi bilo dostatno, onda bi se vjerojatno i dio prava koja su široko emitirana morala racionalizirati".

Prava pacijenata ili?

"Prava pacijenata i svih u sustavu".

A kod mirovina?

"Trebalo bi napraviti podjelu da se iz mirovinskog sustava isplaćuju zarađene mirovine, a one koje nisu zarađene, da se prebace u sustav socijalne skrbi. I oni koji potrebuju zaštitu socijalne države, da tamo participiraju. Oni koji imaju vrijednu imovinu, koji više ne bi tamo spadali po normalnim kriterijima, ne bi više mogli dobivati novce iz tog sustava".

Porez na nekretnine bi bio jedan od prvih poteza, oporezivali biste bogatije na taj način?

"Sasvim sigurno ne bi jer ta vrijednost u nekretninama koju naši građani imaju kao ušteđevinu trebali bi koristiti da pokrivaju možda manje iz svojih prihoda, ne bi ih trebalo dvostruko napasti s jedne strane uskraćivanjem prava, s druge strane nametanjem većih poreznih obveza. Novih poreza i viših poreza ne bi trebalo biti. Mi nemamo problem s tim da imamo premale poreze, već imamo preveliku potrošnju".

I država troši previše, 250 tisuća ljudi je na proračuna, to je masa plaća. Bi li se ona smanjivala ili bi se smanjivao broj ljudi koji rade za državu?

"Postoji prostor da se smanji broj ljudi. Onaj posao koji može obavljati jedan čovjek sasvim sigurno ga neće više raditi dva. Mi procjenjujemo da se tu sasvim sigurno na godišnjoj razini može uštedjeti do 10 posto, do dvije milijarde kuna".

25 tisuća ljudi manje na proračunu bi bilo nešto što bi se moralo napraviti?

"Maksimalno do tog broja jer mi tu ne iskačemo previše, ali sasvim sigurno da postoje neracionalnosti".

Znači li to da bi se i plaće reducirale?

"Ne, ne bi ih trebalo smanjivati, oni nemaju previsoke plaće. Problem je efikasnost i organizacija u sustavu i smatramo da je veliki problem u generiranju veće porezne osnovice i boljeg gospodarskog rasta upravo u niskoj razini efikasnosti i krivo postavljenom državnom aparatu. On bi trebao biti javni servis i pomagati građanima i gospodarstvu da mogu efikasnije funkcionirati, a ne biti kontrolor i onaj koji penalizira".

Ministar financija rekao nam je da je najveći problem dug privatnog sektora i da dug treba otpisati. Mislite li da je to rješenje?

"Gledajte, banke će biti prisiljene otpisivati nenaplativa potraživanja, ali država koja ima ogroman problem sa svojim dugom i nije sposobna upravljati vlastitim dugom, ovdje se pojavljuje kao tobožnja zaštitnica privatnog sektora. Privatni sektor će se sam snaći i vjerujte da će se puno brže, lakše i bolje razdužiti nego javni sektor. U svakom slučaju treba stvoriti regularne uvjete u kojima neće biti zloupotrijebljena dominantna tržišna pozicija pojedinih igrača i u kojoj trebaju građani i gospodarstvo biti dovedeni u malo bolji položaj".

U slučaju pobjede, jeste li vi budući ministar gospodarstva?

"Ne, nisam. Niti ja niti bilo tko drugi. Koliko znam, još se nije razgovaralo o tome".

Najavili ste dosta nepopularne mjere, mislite da treba biti iskren pred izbore?

"Apsolutno mislim da se i u politici i u životu isplati biti iskren. Vjerujem da svatko tko bude davao lažna obećanja, građani neće nasjesti na to. Imali su, nažalost, dosta puta prilike tu lekciju platiti, ne vjerujem da su više spremni to ponavljati".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara