Ovom čovjeku Vlada želi povjeriti sektor "težak" 14 milijardi kuna godišnje!

Ovom čovjeku Vlada želi povjeriti sektor "težak" 14 milijardi kuna godišnje!

Foto: HAKOM

PROTIV predsjednika Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) Miljenka Krvišeka i bivšeg ravnatelja HAKOM-a Dražena Lučića podnesena je kaznena prijava zbog "muljanja" oko javne nabave. Ovo je samo jedna od malverzacija koje se vežu uz čelnike HAKOM-a.

Naime, očekuje se da će Vlada ovog tjedna imenovati novo Vijeće HAKOM-a. Radi se o tijelu koje ima sedam članova i koje upravlja HAKOM-om. Predsjednika, zamjenika predsjednika i članove Vijeća HAKOM-a na prijedlog Vlade imenuje i razrješava Sabor. Vijeće HAKOM-a zaduženo je za imenovanje ravnatelja stručne službe HAKOM-a. Ravnatelj za svoj rad odgovara Vijeću HAKOM-a.

Prema izvorima iz političkih kuloara, upravo će Lučić na sjednici Vlade biti predložen za predsjednika Vijeća HAKOM-a, dok će Domagoja Jurjevića, Lučićevog pomoćnika iz vremena dok je bio ravnatelj, Vlada predložiti za zamjenika predsjednika.

Lubura: Lučićem bi se trebale pozabaviti nadležne institucije, umjesto da mu se u ruke daje sektor vrijedan 14 milijardi kuna godišnje

Đuro Lubura, neovisni stručnjak za telekomunikacije, smatra da bi bilo pogubno Lučića imenovati na tako važnu dužnost. "Mišljenja sam kako se tim gospodinom trebaju pozabaviti druge nadležne institucije umjesto da mu se u ruke daje upravljanje sektorom vrijednim 14 milijardi kuna godišnje", kaže nam Lubura.

"U vrijeme kada su gospodin Lučić i ljudi od njegovog povjerenja upravljali stručnim službama HAKOM-a došlo je do pada tržišta i investicija u telekom sektoru, po mojem mišljenju i zbog toga što oni nisu dobro radili svoj posao", ističe Lubura, te ističe kako postoje brojne indicije da je Lučić sudjelovao u malverzacijama vezanima za poslovanje HAKOM-a.

"Dražen Lučić je potpisom ugovora kojim je sebi pokušao osigurati oko 3 milijuna kuna bruto otpremnine, teško naštetio svojem i ugledu HAKOM-a. Bez obzira što se sada tvrdi da ugovor ne postoji, sasvim sigurno je postojao i Lučić ga je u svoju korist potpisao. Ako u obzir uzmemo i malverzacije oko javne nabave, o čemu postoji službeno očitovanje nadležnog ministarstva, te navodne pritiske na djelatnike koji su ga na nezakonitosti upozoravali, potpuno bi suludo od ove Vlade bilo takvog čovjeka predložiti u Vijeće HAKOM-a", kaže Lubura.

Pokušao izvući iz HAKOM-a astronomsku otpremninu

Naime, Lučić si je pokušao osigurati otpremninu u neto iznosu od 1,5 milijuna kuna, što je oko tri milijuna kuna bruto, nakon što napusti funkciju ravnatelja HAKOM-a. Aneks ugovora koji to propisuje datira iz 1. srpnja 2010. godine, a u ime HAKOM-a potpisao ga je predsjednik Vijeća Krvišek. I Lučić i Krvišek danas tvrde da takav ugovor nije postojao. Obojica su to izjavili za Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, dokumenti koje je Index dobio na uvid dokazuju kako to nije točno. Među dokumentima koji su nam ustupljeni nalaze se i fotografije aneksa ugovora, ovjerenog i potpisanog u HAKOM-u, a u kojem jasno stoji da će Lučiću u roku od 30 dana od dana razrješenja biti isplaćena otpremnina u iznosu 1,5 milijuna kuna.

Taj ugovor nikad nije realiziran, vjerojatno jer su Lučić i Krvišek upozoreni da bi se radilo o kršenju zakona. Naime, Zakon o elektroničkim komunikacijama jasno propisuje da ravnatelj HAKOM-a šest mjeseci nakon napuštanja dužnosti ima pravo na naknadu u visini plaće, a idućih šest mjeseci ima pravo na naknadu u visini 50 posto plaće.

S obzirom da sporni ugovor nije nikad realiziran, Zakon nije prekršen. No, fotografije koje objavljujemo, a koje je Lubura objavio i na Facebook profilu Vlade, jasno svjedoče o tome da je Lučić pokušao iz HAKOM-a izvući puno veću otpremninu od one koja mu pripada.

"Muljali" s javnom nabavom pa kupili namještaj direktnom pogodbom

Još su teže ostale malverzacije koje se Lučiću stavljaju na teret. Član Vijeća HAKOM-a Gašper Gaćina u kaznenoj prijavi podnesenoj Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu tereti Lučića i Krvišeka za kazneno djelo nesavjesnog gospodarskog poslovanja. Tvrdi da je navedeni dvojac HAKOM-u svjesno nanio veliku materijalnu štetu.

Kaznena prijava odnosi se na javnu nabavu raspisanu u ožujku 2012. godine, kojom je HAKOM trebao kupiti uredski namještaj u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna. Na natječaj je stiglo deset ponuda, ali je isti poništen jer je odlučeno da niti jedna od pristiglih ponuda ne zadovoljava tražene tehničke specifikacije.

Umjesto da ponovo raspiše namještaj Krvišek je, kako se navodi u kaznenoj prijavi, na Lučićev prijedlog iz nabave izbacio najveću stavku u iznosu od 1,2 milijuna kuna, a ostatak nabave podijelio je na četiri manje stavke u iznosima od 64 do 69,5 tisuća kuna. Na ovaj način izbjegnuta je obveza javne nabave, s obzirom da je prema zakonu sve nabave manje od 70 tisuća kuna moguće sklopiti direktnom pogodbom.

Krvišek i Lučić su, kako stoji u prijavi, upravo to i učinili. Za nabavu namještaja direktno su sklopljeni ugovori s dvije firme; jednoj je plaćeno 102.803,75 kuna, a drugoj 189.223,82 kune. Prije podnošenja kaznene prijave Gaćina i još troje vijećnika HAKOM-a (Juraj Mužina, Tonko Obuljen i Božidar Ister) tražili su i mišljenje Ministarstva gospodarstva.

U dopisu kojeg potpisuje pomoćnica ministra Teja Kolar rečeno im je da u slučaju kupnje namještaja postoje obilježja kršenja Zakona o javnoj nabavi. Naime, nakon što je izvorni natječaj poništen, jer navodno nitko nije zadovoljavao tehničke specifikacije, posao su dobile firme koje su se javile na izvorni natječaj i koje su HAKOM-u prodale namještaj s istim tehničkim specifikacijama koje su u izvornom javnom natječaju bile propisane.

Kako zaobići Vladu

Vrlo sličan manevar Lučić je, tvrde izvori Indexa, izveo u kolovozu 2012. godine, kada se HAKOM preselio u nove poslovne prostore u zagrebačkom Rudešu. Umjesto da se potpiše jedinstveni ugovor o najmu prostora, potpisana su četiri različita ugovora. Ukupna vrijednost četiri potpisana ugovora o najmu (s PDV-om) je više od 12 milijuna kuna godišnje. Ugovori su potpisani na deset godina.

Najam je podijeljen na četiri različita ugovora zato što HAKOM, prema 17. članku svog Statuta, za sve poslove veće od osam milijuna kuna mora tražiti suglasnost Vlade. Sasvim je jasno zašto je Lučić to želio izbjeći; u konačnici ispada da HAKOM poslovne prostore plaća 24 eura po kvadratu s PDV-om, što je daleko iznad tržišne cijene. Cijena održavanja je 4,5 eura po kvadratu, s čim nije bilo upoznato niti Vijeće HAKOM-a.

> Lučić: Netočno je da se moje ime veže uz brojne malverzacije

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara