Pet godina od katastrofalnog potresa na Haitiju 85 tisuća ljudi još živi u šatorima

Pet godina od katastrofalnog potresa na Haitiju 85 tisuća ljudi još živi u šatorima

YouTube: Jacky Sylvestre

PROŠLO je pet godina od katastrofalnog potresa na Haitiju u kojem je poginulo više od 200 tisuća ljudi, a oko dva milijuna ostalo je bez krova nad glavom.

Na današnji dan, tj. 12. siječnja 2010. godine potres magnitude 7,0 prema Richteru nedaleko glavnog grada sravnio je gusto naseljeni Port-au-Prince. Pet godina poslije oko 85 tisuća ljudi još živi u šatorima u nehumanim uvjetima, upozoravaju organizacije za ljudska prava.

Obnova sporo napreduje, a Haiti ovisi o međunarodnoj pomoći. Iako su donatori nakon potresa obećali više od 13 milijardi dolara pomoći, tek je mali dio došao do najugroženijih. Humanitarne organizacije zbog toga prozivaju loše politike vlade.

Na petu godišnjicu katastrofe ističe mandat aktualnom sazivu parlamenta, no novi izbori nisu na vidiku, jer je oporba u gornjem domu stopirala novi izborni zakon nužan za formiranje izbornog povjerenstva Haiti, tako ostaje u rukama predsjednika Michela Martellyja koji će vladati dekretima.

Dogovor u zadnji čas Martellyja i oporbe

Jučer navečer, uoči pete obljetnice katastrofalnog potresa, haićanski predsjednik Michel Martelly i dvadesetak političkih čelnika potpisali su odluku o raspisivanju izbora na Haitiju do kraja 2015.

"Dogovor o trajnom izlasku iz krize" postignut je nekoliko sati prije isteka mandata haićanskog parlamenta i dan uoči obilježavanja pete obljetnice razornog potresa 12. siječnja 2010.

Budući da parlament (99 zastupnika i 20 senatora) nije obnovljen jer nije bilo izbora, predsjednik Michel Martelly, protiv kojega se gotovo svakodnevno održavaju ulični prosvjedi, vladat će zemljom dekretima od 13. siječnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Po jednoj od točaka odluke, strane potpisnice se "obvezuju da će poduzeti sve kako bi se vratilo povjerenje u ustanove i kako bi se do kraja 2015. proveli parlamentarni izbori za dvije trećine senata i zastupnike te lokalni i predsjednički izbori".

U okviru tog dogovora predviđa se formiranje novog izbornog povjerenstva od devet članova koje će birati institucije poput Katoličke i protestantske crkve, pripadnici vudu vjerovanja, seljaci, ženske i poduzetničke organizacije, sindikati, mediji i sveučilište.

Vlada i političke stranke neće biti zastupljeni u izbornom povjerenstvu. Predviđa se i sastavljanje nove vlade nacionalnog jedinstva.

"Glavna zadaća vlade nacionalnog jedinstva jest stvoriti uvjete za lakše provođenje slobodnih, jasnih i neovisnih izbora", ističe se u dokumentu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara