Plan 13, a ne Plan 21: Ovo bi napravili hrvatski poslodavci da su na vlasti!

Foto:  vlada.hr

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA (HUP)  nezadovoljna potezima Vlade Zorana Milanovića predstavila je ciljeve i preporuke za izlazak Hrvatske iz krize. Prema poslodavcima 13 je ključnih preporuka za  izlazak iz krize i gospodarski rast. HUP smatra da će upravo realizacija 13 preporuka pomoći ekonomskom i društvenom napretku cijele zemlje, a predlažu se i mjere za postizanje tih ciljeva.
 
"U proteklih 10 godina su nas prestigle: Poljska, Litva, Estonija, Slovačka. Neke druge zemlje jugoistoka Europe, koje nikada nisu bile razvijenije od Hrvatske, sustižu nas. Trend se može promijeniti samo osvještavanjem naših temeljnih slabosti i njihovih uzroka, uz postizanje suglasnosti bitnih društvenih dionika o ciljevima i politikama koje će promijeniti trendove. Postizanje društvenog konsenzusa o ciljevima i ključnim reformama – o realnoj viziji razvoja, neophodno je za uspjeh", smatraju u HUP-u. 
 
1.  Povećanje konkurentnosti 
 
Moguće je kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju. Četiri su ključne preporuke za ostvarenje tog cilja. Izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata,  Poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije, Dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a), Smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti. 
 
2. Fiskalna konsolidacija 
 
Za Fiskalnu konsolidaciju bitno je hitno smanjenje deficita ispod 3 posto i stabilizacija javnog duga da ne prijeđe 60 posto BDP-a. Prema poslodavcima bitno je trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta. Mora doći do korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru. Smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže. Izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa. 
 
3. Reforma javne administracije, lokalne uprave i samouprave
 
Poslodavci predlažu reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija i promjenu teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike. Tu je i  uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji. 
 
4. Smanjenje poreznog i parafiskalnog opterećenja gospodarstva
 
Iako ima neke od najvećih stopa poreza i doprinosa među zemljama na sličnom stupnju ekonomskog razvitka, Hrvatska ima i ogroman broj neporeznih nameta – više od pet stotina. Poslodavci se zalažu za postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala. Bitno je povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava te je bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava. 
 
5. Uklanjanje investicijskih i poslovnih barijera
 
Naoko jednostavno preporuka glasi ovako: Dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa! Zalažu se i za  donošenje zakona o strateškim investicijama radi uspostave dobre prakse koja će postati univerzalna u najkraćem mogućem roku radi jednakog tretmana svih investitora. No posebno je zanimljivo da traže široko uvođenje prakse dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije
 
6. Reforma pravosuđa
 
Reforma se svodi na ono najbitnije - skraćivanje trajanja sudskih procesa. Umjesto ukidanja formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama treba ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi, likvidacije. Uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka te e-registar za postupak stečajeva. 
 
Tekst se nastavlja ispod oglasa
7.  Reforma obrazovanja, zdravstva i mirovinskog sustava
 
Preporuka je provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja dugova).  Izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu te profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse starijih članica EU. Bitno je i povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta
 
8. Liberalizacija tržišta rada
 
Najveća kontroverza Poslodavaca je da treba olakšati zapošljavanje i otpuštanje, te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. 8.2. Postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja. Fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika 
 
9. Restrukturiranje i konsolidacija državnih poduzeća
 
Ako ne maksimaliziraju dobit, to ne znači da se državna poduzeća, što uključuje i ona komunalna, ne moraju ponašati ekonomično. Treba hitno depolitizirati upravljanje, uvesti mjerljive kriterije efikasnosti i odgovornosti, zaustaviti gomilanje gubitaka kod gubitaša i povećati javnost poslovanja te izvještavanja javnosti. 9.1. Redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije. 
 
10. Poboljšanje ponude kapitala
 
Hrvatskim poduzećima nedostaje najkvalitetnijeg izvora financiranja – kapitala. Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih te mikro poduzeća i povećanju dostupnosti kredita.  Uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti i olakšan porezni tretman malih poduzeća. 
 
11. Jačanje poduzetničke klime
 
U Hrvatskoj se još uvijek ne razumije da je poduzetnik pokretač razvoja. Slika o poduzetniku ponekad se nedopustivo negativno generalizira i stvara dojam da je riječ o sumnjivim ljudima u sumnjivoj raboti. Nije rijetkost da u stvaranju takve slike sudjeluju i najviši državni dužnosnici. Na taj se način potiče antipoduzetnička klima koju treba iz temelja promijeniti. Poslodavci se pozivaju  na izvještaj Global Enterpreneurship Monitor koji treba ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava. 
 
12. Aktivna politika privlačenja investicija 
 
Kada Hrvatska ostvari napredak na svim prethodno nabrojanim područjima, privlačenje investicija moći će dati rezultata. Privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući naše dobro pripremljene investicijske potencijale.  Pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale. Ustrojiti učinkovit sustav za privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta
 
13. Otvoren i kvalitetan socijalni dijalog
 
Rad i kapital razvijaju društvo ruku pod ruku. Samo otvoren i kvalitetan socijalni dijalog može dovesti do razvojno poticajnih rješenja. Kroz primjenu dobre prakse izrade i procjena učinaka procjena uključivati socijalne partnere odnosno sve dionike u procese izrade i evaluacije propisa
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara