HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA (HUP)  nezadovoljna potezima Vlade Zorana Milanovića predstavila je ciljeve i preporuke za izlazak Hrvatske iz krize. Prema poslodavcima 13 je ključnih preporuka za  izlazak iz krize i gospodarski rast. HUP smatra da će upravo realizacija 13 preporuka pomoći ekonomskom i društvenom napretku cijele zemlje, a predlažu se i mjere za postizanje tih ciljeva.

 

"U proteklih 10 godina su nas prestigle: Poljska, Litva, Estonija, Slovačka. Neke druge zemlje jugoistoka Europe, koje nikada nisu bile razvijenije od Hrvatske, sustižu nas. Trend se može promijeniti samo osvještavanjem naših temeljnih slabosti i njihovih uzroka, uz postizanje suglasnosti bitnih društvenih dionika o ciljevima i politikama koje će promijeniti trendove. Postizanje društvenog konsenzusa o ciljevima i ključnim reformama – o realnoj viziji razvoja, neophodno je za uspjeh", smatraju u HUP-u. 

 

 

Moguće je kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom na industrijske i druge politike uklopljene u EU strategiju. Četiri su ključne preporuke za ostvarenje tog cilja. Izrada, donošenje i provedba industrijske politike temeljem koje će se razvijati cjelokupno gospodarstvo, a koja će privatnim investitorima dati jasnu poruku u kojem smjeru i gdje možemo biti konkurentni, odnosno u kojim se aktivnostima može očekivati bolji odnos rizika i povrata,  Poticanje izvoza uz svesrdnu podršku gospodarske diplomacije, Dostizanje ulaganja u istraživanje i razvoj sukladno ciljevima EU 2020 (3% BDP-a), Smanjenje emisije stakleničkih plinova i povećanje energetske učinkovitosti. 

 

 

Za Fiskalnu konsolidaciju bitno je hitno smanjenje deficita ispod 3 posto i stabilizacija javnog duga da ne prijeđe 60 posto BDP-a. Prema poslodavcima bitno je trenutno odustajanje od novih poreza ili ne-poreznih nameta. Mora doći do korekcija plaća u javnom sektoru tako da prosječna plaća više ne bude veća nego u privatnom sektoru. Smanjenje ostalih izdataka opće države za oko 1 postotni bod BDP-a godišnje, do postizanja željene fiskalne ravnoteže. Izbacivanje nepotrebnih i nefunkcionalnih stavki iz proračuna na temelju hitne analize učinaka pojedinih fiskalnih programa. 

 

 

Poslodavci predlažu reorganizacija i ukidanje nepotrebnih ureda i agencija i promjenu teritorijalnog ustroja tako da se broj općina smanji na oko 200 u cilju formiranja cjelina s fiskalnim kapacitetom i kapacitetom za vođenje razvojne politike. Tu je i  uvođenje sustava mjerenja ciljeva, usporedbi i nagrađivanja kreativnosti i rada u javnoj administraciji. 

 

 

Iako ima neke od najvećih stopa poreza i doprinosa među zemljama na sličnom stupnju ekonomskog razvitka, Hrvatska ima i ogroman broj neporeznih nameta – više od pet stotina. Poslodavci se zalažu za postupno smanjenje opterećenja rada i kapitala. Bitno je povezati smanjenje doprinosa za mirovine i zdravstvo s reformama mirovinskog i zdravstvenog sustava te je bitno povećati razvidnost i predvidivost postupanja porezne uprave kroz korisničke podrške, edukacije i informatizaciju (otvoreni telefon, e-forumi, e-konferencije i e-paneli) te ujednačiti postupanje svih poreznih uprava. 

 

 

Naoko jednostavno preporuka glasi ovako: Dosljedna primjena propisa o procjeni učinaka propisa, osobito u dijelu evaluacije propisa! Zalažu se i za  donošenje zakona o strateškim investicijama radi uspostave dobre prakse koja će postati univerzalna u najkraćem mogućem roku radi jednakog tretmana svih investitora. No posebno je zanimljivo da traže široko uvođenje prakse dodjele automatskih dozvola zbog šutnje administracije

 

 

Reforma se svodi na ono najbitnije - skraćivanje trajanja sudskih procesa. Umjesto ukidanja formiranjem specijaliziranih sudova, smanjivanjem troškova i drugim mjerama treba ubrzati i pojeftiniti sudske procese koji su od kritične važnosti za funkcioniranje gospodarstva, kao što su prisilne naplate, stečajevi, likvidacije. Uvođenje ažurnog e-registra presuda viših sudova, uz uvažavanje zaštite identiteta stranaka te e-registar za postupak stečajeva. 

 

 

Preporuka je provođenje reforme zdravstva koja će jamčiti financijsku održivost sustava (prekid ciklusa akumuliranja dugova).  Izjednačiti uvjete poslovanja u javnom i privatnom zdravstvu te profesionalizirati i depolitizirati funkcije upravljanja u zdravstvenom sustavu na temeljima pozitivne prakse starijih članica EU. Bitno je i povećanje udjela broja visokoobrazovanih u dobi 30-34 godina kroz veće upise i višu stopu završavanja fakulteta

 

 

Najveća kontroverza Poslodavaca je da treba olakšati zapošljavanje i otpuštanje, te liberalizacijom radnog vremena, minimalne plaće i drugih bitnih elemenata ugovora o radu omogućiti veću slobodu ugovaranja između radnika i poslodavaca s ciljem povećanja zaposlenosti. 8.2. Postupak otkazivanja ugovora o radu trebao bi se značajno pojednostavniti, radi uravnoteženosti trebalo bi skratiti otkazne rokove za radnike koji su kod poslodavca zaposleni manje od 5 godina, ograničiti iznose naknade štete i onemogućiti prekide postupaka temeljem bolovanja. Fleksibilniji tretman malih i srednjih poduzeća za koje je fiksni trošak radne regulacije veći nego za velike tvrtke, te sukladno preporukama EU zaštititi male i srednje poduzetnike kod zapošljavanja na određeno vrijeme i postupaka otpuštanja radnika 

 

 

Ako ne maksimaliziraju dobit, to ne znači da se državna poduzeća, što uključuje i ona komunalna, ne moraju ponašati ekonomično. Treba hitno depolitizirati upravljanje, uvesti mjerljive kriterije efikasnosti i odgovornosti, zaustaviti gomilanje gubitaka kod gubitaša i povećati javnost poslovanja te izvještavanja javnosti. 9.1. Redefinirati obuhvat poduzeća i poslovnih funkcija koje se mogu smatrati javnim / komunalnim u smislu da se kroz njih realizira neki javni interes, a za ostala poduzeća i poslovne funkcije donijeti plan restrukturiranja i privatizacije. 

 

 

Hrvatskim poduzećima nedostaje najkvalitetnijeg izvora financiranja – kapitala. Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugim mjerama potrebno je povećati i proširiti ponudu kapitala na hrvatskom financijskom tržištu, uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih te mikro poduzeća i povećanju dostupnosti kredita.  Uvođenje zaštitne kamate i/ili ukidanje posebnog poreza i prireza na isplatu dobiti i olakšan porezni tretman malih poduzeća. 

 

 

U Hrvatskoj se još uvijek ne razumije da je poduzetnik pokretač razvoja. Slika o poduzetniku ponekad se nedopustivo negativno generalizira i stvara dojam da je riječ o sumnjivim ljudima u sumnjivoj raboti. Nije rijetkost da u stvaranju takve slike sudjeluju i najviši državni dužnosnici. Na taj se način potiče antipoduzetnička klima koju treba iz temelja promijeniti. Poslodavci se pozivaju  na izvještaj Global Enterpreneurship Monitor koji treba ugraditi u ciljeve i mjere nadležnih ministarstava. 

 

 

Kada Hrvatska ostvari napredak na svim prethodno nabrojanim područjima, privlačenje investicija moći će dati rezultata. Privlačenje i poticanje investicija mora biti sustavno, ciljano i trajno, u mandatu posebnoga tima koji će stalno obilaziti najvažnije svjetske centre i investitore prezentirajući naše dobro pripremljene investicijske potencijale.  Pokrenuti globalni road show team koji će kontinuirano prezentirati i državne i privatne hrvatske investicijske potencijale. Ustrojiti učinkovit sustav za privlačenje, prihvat i asistenciju (help desk) investitora na bazi KAM (Key Account Management) koncepta

 

 

Rad i kapital razvijaju društvo ruku pod ruku. Samo otvoren i kvalitetan socijalni dijalog može dovesti do razvojno poticajnih rješenja. Kroz primjenu dobre prakse izrade i procjena učinaka procjena uključivati socijalne partnere odnosno sve dionike u procese izrade i evaluacije propisa