"Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu je politika `s posla na groblje`"

"Podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu je politika `s posla na groblje`"

Ilustracija: Građanska akcija

BLOK Umirovljenici zajedno (BUZ) oglasio se o zahtjevima MMF-a da se srežu davanja za mirovine te najava iz Vlade da će uskoro doći do reforma mirovinskog osiguranja:

Kakvu to reformu mirovinskog osiguranja najavljuje MMF da bi Vlada uštedjela daljnjih 4 milijardi kuna?

"Gospodo u Vladi i korisnici sredstava Državnog proračuna, očito je da nema posjete MMF-a Hrvatskoj, a da se i MMF i Vi ne "očešete" o mirovine i mirovinski fond budući i ovom prigodom pokušavate vezati Vašu štednju uz "reformu" mirovinskog fonda. Predsjedništvo BUZ-a žurno je razmotrilo Vaše brižno ponašanje prema umirovljenicima stoga vam ovaj puta otvoreno poručujemo sljedeće:

Nas i mirovinsko osiguranje do kosti je "reformirala" Vlada 1993. godine kad nam je otela 50 posto naših mirovinskih primanja i cijeli mirovinski sustav podvela pod opće poznate principe "pretvorbe i privatizacije" što je bila i nedvojbena kvalifikacija Ustavnoga suda koji je na ustavnu tužbu umirovljenika donio poznatu Odluku br. 842 od 12. svibnja 1997. god. Tom odlukom Ustavni je sud stavio van snage Vladine uredbe kojima je učinjeno navedeno bezakonje i konstatirao da će mirovine u Hrvatskoj ovisiti o gospodarskim mogućnostima države, ali da se pri tome treba voditi računa o ustavnoj jednakosti hrvatskih građana.

Kako je i u kojoj mjeri Odluka provedena, pokazuju sljedeće činjenice:

  • Vlada je tek djelomično izvršila Odluku i to samo u pogledu dijela nastalog duga od 1993. do 1998. godine, izračunavši zajedno s HZMO-om i koalicijskim partnerom HSU-om da za to razdoblje dug iznosi 11 milijardi kuna, (a stvarni je dug iznosio 49 milijardi kuna), pa je i takav dug uz "diskonto Vladi" (valjda zato što je preko 10 godina dugovala umirovljenicima) uz stvaranje ustavne nejednakosti umirovljenika kroz tzv. umirovljenički fond, to vraćala sve do ovih dana
  • Pri tom svom "saltu mortale" (za umirovljenike!), "zaboravila" je uskladiti visinu mirovina do zakonske razine, pa ti umirovljenici i danas, od početka 1999. g. primaju umanjene mirovine kao da su Vladine uredbe iz 1993. godine još uvijek na snazi!? Iz toga razloga se dug umirovljenicima u stvarnosti i dalje samo gomila, a da pri tome nikome ne pada na pamet u tome smislu poštovati važeću Odluku US-a
  • Dakle, dug umirovljenicima je tek manjim dijelom vraćen, a uz to Odluka nije provedena ni u dijelu u kojemu govori da treba voditi računa o ustavnoj jednakosti hrvatskih građana jer su po istoj svi korisnici Državnog proračuna automatizmom morali primati umanjene plaće i dr. u postotku baš kao i umirovljenici, dakle cca. 50 posto.

Stoga, gospodo u Vladi, Saboru, državnoj administraciji, sudstvu itd., izvolite smanjiti za 50 posto svoje plaće i druge troškove, pa tek onda možete pri uštedama na koje Vas "tjera MMF", spominjati mirovinsku reformu, koja zapravo znači daljnju pljačku mirovina. Tek tada ćemo moći govoriti o društvenoj solidarnosti sviju, a ne o solidarnosti na razini umirovljeničkog geta. Tada će i Predsjednik Josipović moći nešto reći o "borbi za pravo i pravednost", umjesto što se prihvatio lekcije o jadikovanju.

Ukratko, gospodo, pretjerali ste u svakom pogledu i zbog Vas se svim građanima, umirovljenicima posebno, ne piše dobro. Nanijeli ste nam previše nepravde da bismo i dalje šutjeli, stoga ste, s pravom, izgubili svako naše povjerenje ili podršku!".

"S posla na groblje"

O svemu se u ime Hrvatske stranke umirovljenika oglasio i šef te stranke Silvano Hrelja:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Najave MMF-a o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina smatramo politikom "s posla na groblje". Hrvatska stranka umirovljenika oštro se protivi takvoj politici jer se mirovinski sustav ne može isključivo promatrati s financijskog aspekta. Iza brojeva i ekonomskih pokazatelja stoje ljudski životi, a građani koji su sada pri kraju radnog vijeka ne smiju plaćati tuđe greške koje su mirovinski sustav u Hrvatskoj dovele na rub kolapsa i imaju pravo na poštenu mirovinu i dostojanstven život u trećoj dobi.

Naglašavamo da ovaj prijedlog, kako u zaključnoj izjavi tvrdi MMF, nije rezultat dijaloga unutar vladajuće koalicije, niti se o povećanju dobi za odlazak u mirovinu razgovaralo sa umirovljeničkim udrugama i ostalim socijalnim partnerima.

Reforma mirovinskog sustava neće biti pravedna niti potpuna dok se iz sustava mirovinskog osiguranja ne izbace lažne mirovine za što se HSU snažno zalaže čime bi se stalo na kraj zlouporabama mirovinskog sustava te poslala jasna poruka da se nezarađeno ne može dijeliti".

HUS se protivi MMF-ovoj preporuci o povećanju starosne dobi za mirovinu

Hrvatska udruga sindikata pozvala je odgovorne da se ogluše na kako kažu, neprimjerenu i "suludu preporuku Međunarodnog monetarnog fonda o povećanju uvjeta starosne dobi za odlazak u mirovinu s 65 na 67 godina".

HUS je u priopćenju istaknuo kako u uvjetima u kojima je očekivano trajanje života u Hrvatskoj osjetno niže nego u zemljama EU - kod žena za 2,9 godina, a kod muškaraca za 3,7 godina, gdje su broj i struktura zaposlenih neadekvatni u odnosu na broj stanovnika i broj umirovljenika - 1,22 milijuna, u kojima mladi ljudi po završetku školovanja odlaze na burzu rada ili u inozemstvo pa imamo više od 45,7 posto nezaposlenih u populaciji mlađoj od 35 godina, Hrvatskoj ne može pomoći produljenje radnog vijeka, nego zapošljavanje i to 600.000 ljudi u realnom sektoru, koliko nedostaje za postizanje stabilnosti sustava.

Naglašavaju da Vlada mora raditi na oblikovanju uvjeta za konkurentnost prerađivačke i poljoprivredno-prehrambene industrije te na poticanju investicija i posljedično zapošljavanje gotovo uništenog građevinarstva.

"Ako u Vladi ne bude dovoljno razuma i pameti, bojimo se ponavljanja scenarija zemalja koje su slušajući preporuke MMF-a o štednji pridonijele upravo produbljivanju vlastite krize. Odlučna i hrabra Vlada trebala bi raditi u interesu svojih građana i početi oporezivati one koji imaju i koji doprinose neimaštini ostalih, a to je isključivo financijski sektor čije transakcije su i dalje neoporezive".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara