Foto: nlb.si

SLOVENSKA policija u utorak je izvršila 11 kućnih pretraga na privatnim adresama i poslovnim sjedištima i uhitila tri osobe u vezi s istragom gospodarskog kriminala u Novoj Ljubljanskoj banci (NLB).

Policija je priopćila da se na lokacijama u Ljubljani i Mariboru kod fizičkih i pravnih osoba traži poslovna dokumentacija i drugi predmeti koji će poslužiti kao dokaz u nastavku kaznenog postupka.

Istrage se vode temeljem prijava NLB-a, čiji je direktor Janko Medja u utorak izjavio da se istraga odvija na lokacijama banke u Ljubljani i Mariboru te da je suradnja s policijom zadnjih tjedana vezana uz njihove prijave odlična, ali da više ne može reći zbog interesa istrage i same banke.

Policija je objavila da istragu usmjerava specijalizirano državno tužiteljstvo i da se radi o sumnjama za više kaznenih djela zloporabe položaja ili prava ovlaštenih osoba, za što se u slučaju osude može dobiti kazna do 8 godina zatvora. Pretpostavlja se da se radi o istrazi vezanoj na neopravdane i velike kreditne plasmane banke u prošlosti.

NLB, koja je najveća slovenska banka u vlasništvu države, nedavno je potvrdila da je provela cjelovit i sustavan pregled više od 100 slučajeva kreditne eksponiranosti koje su krive za 70 posto svih gubitaka banke zadnjih godina.

Kriminalističke istrage nepravilnosti u slovenskim bankama nedavno su olakšane i promjenama zakona o bankarstvu kojima je jasnije precizirano što je u bankarstvu obveza banke da čuva povjerljive podatke, a koje od njih može posredovati policiji. Istim je zakonskim izmjenama također četiri puta produžen zakonski rok u kojemu dolazi do zastare kaznene i odštetne odgovornosti povezane s obavljanjem funkcija člana uprave ili nadzornog odbora u bankama.

Slovenska premijerka Alenka Bratušek izjavila je u ponedjeljak u parlamentu da će se njena vlada založiti da se odgovorni za teško stanje u domaćim bankama nađu i podržati kažnjavanje krivaca, o čemu su u tijeku neke istrage.

Pregled stanja u slovenskim bankama objavljen krajem prošlog tjedna pokazao je da je u njima kapitalska "rupa" od skoro 4,8 milijarde eura te da uz dokapitalizaciju trebaju opsežnu sanaciju zbog gubitaka uslijed prevelikih i slabo osiguranih kreditnih plasmana iz vremena pred nastanak financijske krize.

Dobar dio gubitaka odnosi se na NLB kao najveću banku u vlasništvu države.