Povijesna odluka Bruxellesa: Nema više bacanja ribe

Povijesna odluka Bruxellesa: Nema više bacanja ribe

Ilustracija: Arhiva

NAKON cjelonoćne rasprave ministri poljoprivrede Europske unije postigli su rano jutros povijesni dogovor. 

Prekinut će kontroverzan način na koji se bacao višak ulovljene ribe. Prema podacima UN-a, Europa ima najgoru statistiku u tome. Prema njihovim izračunima, gotovo četvrtina ulovljene ribe u Europskoj uniji baca se uginula natrag u more jer se ne radi o vrsti koju su ribarske flote htjele uloviti.

Od 1. siječnja 2014. bit će zabranjeno bacati pelagičke vrste riba (tzv. velike i male plave ribe, poput haringi i pišmolja), a zabrana za bijelu ribu počet će 1. siječnja 2016. Ova je odluka bila ključna za reformu politike ribarenja u Europskoj uniji, koju su mnoga predsjedništva pokušavala provesti, ali nisu uspjela.

Način na koji zemlje članice bacaju višak ribe je godinama izazivao zgražanje javnosti i ekoloških organizacija. Odluku o zabrani "gurale" su nordijske zemlje, s izuzetkom Švedske, i Velika Britanija. Protiv su dugi niz godina bile mediteranske zemlje koje su to obrazlagale tako da žele zaštiti svoje ribare. Dogovor je jutros prezentirao predsjedavajući Vijeća, irski ministar poljoprivrede i ribarstva Simon Coveney. Iako ima mnogo izuzetaka o tome na koju ribu i na kojim područjima će se zabrana odnositi, Coveney je dogovor nazvao povijesnim. Poduprle su ga sve zemlje članice osim Švedske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Španjolska, Francuska i Portugal uspjeli se izboriti za izuzeća

"A to mi daje snažan mandat da predstavljam Vijeće u razgovorima s Komisijom i Parlamentom i da predložimo usuglašen plan za reformu zajedničke ribarske politike. A to će zauvijek promijeniti način na koji Europska unija lovi ribu", kazao je Coveney.

Španjolska, Francuska i Portugal uspjeli su se izboriti za izuzeća, posebno za ribarske flote koje love daleko od kopna, u miješanim zonama. One će smjeti bacati devet posto ulova. Prema mišljenju Europske komisije, to je previše, smatraju da javnost očekuje da se u svijetu koji gladuje ne baci ni jedna riba.

Detalji oko toga kako će zabrane točno funkcionirati u sustavu kvota bit će dogovoreni naknadno. Zasad se samo zna da će kvota za prve dvije godine iznositi devet posto, druge dvije osam, a krajnji je cilj sedam posto. Zabrana će se u Sredozemnom moru početi primjenjivati tek od 2017. godine, a Maria Damanaki iz Europske komisije poručuje da su svjesni svih problema.

"Imamo na umu zabrinutost naših članica. Raspravu o financiranju nastavljamo u travnju. Osigurat ćemo sva sredstva koja imamo na raspolaganju kako bismo pomogli ribarskim flotama da se prilagodne novoj realnosti jer to je uistinu nova realnost", zaključila je Damanaki.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara