Foto: Fraktura.hr

U ZAGREBU je jučer, u ponedjeljak 19. kolovoza, preminuo književnik Mirko Kovač - romanopisac, scenarist, dramatičar, esejist i jedan od najvećih pisaca četiriju suvremenih južnoslavenskih književnosti.

Rođen je 26. prosinca 1938. u Petrovićima blizu Bileće. Rano je otišao od kuće, s jedinim ciljem da postane pisac, sam se uzdržavao i školovao, mijenjao gimnazije, najčešće zbog sukoba s profesorima, pohađao Akademiju za pozorište i film u Beogradu, koju nije završio jer je već tada, 1962., objavio roman Gubilište, zbog kojeg je optužen za stvaranje "mračne slike svijeta".

Sve češće boravi u Zagrebu, gdje je za Jadran-film napisao šest scenarija po kojima su snimljeni nagrađivani filmovi Lisice, Okupacija u 26 slika, Pad Italije i drugi. Istovremeno piše drame za kazalište i televiziju, izvođene i zabranjivane u Sarajevu, Mostaru i Zagrebu. U Beogradu je 1971. objavio zbirku pripovijedaka Rane Luke Meštrovića, koja je proglašena najboljom knjigom priča, da bi dvije godine poslije bila povučena iz knjižnica i osuđena kao "crna slika stvarnosti".

Kovač nastavlja objavljivati u Zagrebu, romane Ruganje s dušom i Vrata od utrobe, za koji dobiva niz nagrada, između ostalih NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine. U drugoj polovini osamdesetih aktivno se suprotstavlja rastućem srpskom nacionalizmu te 1991. zauvijek napušta Beograd i dolazi u Rovinj, gdje kao suradnik tjednika Feral Tribune nepromijenjenim tempom nastavlja pisati protiv hrvatskoga nacionalizma. U Rovinju piše nove i redigira stare knjige: Kristalne rešetke, Grad u zrcalu, pripovijetke Ruže za Nives Koen, novu verziju Ruganja s dušom te dvije drame, izvedene u Crnogorskome narodnom pozorištu u Podgorici, kao i knjige eseja Pisanje ili nostalgija i Elita gora od rulje. S Filipom Davidom objavljuje Knjigu pisama 1992-1995.

Dobitnik je mnogih međunarodnih i domaćih nagrada, između ostalih Herderove nagrade, nagrade Tucholsky, slovenske srednjoeuropske nagrade Vilenica, bosanskih nagrada Bosanski stećak i Meša Selimović, crnogorskih nagrada 13. jul, Stefan Mitrov Ljubiša i Njegoševe nagrade. Dobitnik je hrvatskih nagrada Vladimir Nazor, August Šenoa, Nagrade Jutarnjeg lista i drugih.

Knjige su mu prevedene na desetak jezika. Odlaskom Mirka Kovača naši su književnost, film i teatar izgubili jednoga od svojih najvećih pisaca u dvadesetom stoljeću. Njegovo djelo pripada jezicima na kojima je pisao, kulturama koje je svojim knjigama gradio, gradovima u kojima je živio i čiju je književnu topografiju ispisivao. Kovačevo djelo pripada čitateljima ovoga jezika zauvijek, dok god Kovačev jezik postoji.

Josipović uputio sućut u povodu smrti Mirka Kovača

U povodu smrti književnika Mirka Kovača, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je sućut njegovoj obitelji.

"S velikim žaljenjem primio sam vijest o smrti gospodina Mirka Kovača, velikog književnika, dramatičara, esejista i scenarista. Svojim se djelima i životnim izborima potvrdio kao čovjek koji je jasno znao podvući razliku između zla i dobra, moralnog i nečovječnog, domoljublja i nacionalizma.

Jasno je i precizno opisivao osobne i društvene tragedije uzrokovane nepoštivanjem drugog, zamagljivanjem istine, razlikama koje ljude razjedinjuju i manipulacijama koje dovode do ratova bez pobjednika.

Njegovi romani prevođeni su i ovjenčani nagradama. Publika ga je voljela i cijenila prepoznajući da piše, kako je sam govorio, o stvarima, ljudima i prostorima koje najbolje poznaje. Njegovo djelo obogatilo je sve književnosti na čijim je jezicima pisao, gradove i kulture u kojima je živio i djelovao", stoji u sućuti predsjednika Josipovića.

Milanović: Oštar kritičar svog vremena, živio je i stvarao beskompromisno i angažirano, držeći se dosljedno stavova i ideala koje je zastupao

I predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović izrazio je sućut u povodu smrti književnika Mirka Kovača:

"Poštovana obitelji,

s tugom sam primio vijest o preranoj smrti gospodina Mirka Kovača. Njegovi kultni romani i neki od ponajboljih scenarija u povijesti naše kinematografije, raskošno su nasljeđe čitave regije, jer za njega granice nisu postojale. Oštar kritičar svog vremena, živio je i stvarao beskompromisno i angažirano, držeći se dosljedno stavova i ideala koje je zastupao. Zasluženo ga svrstavamo uz bok najvećim velikanima književnosti ovih prostora.

U ime Vlade Republike Hrvatske i osobno, molim Vas da primite izraze iskrene sućuti i suosjećanja".