Foto: Dragan Matić, Goran Mehkek/Cropix

EKONOMSKI institut Zagreb (EIZ) u svojoj je publikaciji Croatian Economic Outlook Quarterly objavio gospodarsku prognozu za Hrvatsku u ovoj i idućoj godini.

Stručnjaci toga instituta u ovoj godini očekuju pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda od 0,5 posto, dok za iduću godinu prognoziraju rast BDP-a od 1,2 posto.

Najnovije prognoze lošije su nego prije tri mjeseca (kada se u 2013. očekivao pad BDP-a od 0,2 posto, a u idućoj godini rast od 1,5 posto ) zbog stanja gospodarstva koje je slabije nego što se očekivalo, a to se odnosi prvenstveno na osobnu potrošnju i investicije.

Analitičari pritom procjenjuju da je nedostatak stabilnih i održivih izvora rasta ključan izazov za Hrvatsku u sadašnjoj situaciji, a ocjenjuju da ekonomska politika nije učinila dovoljno kako bi uklonila prepreke rastu.

Donošenje sveobuhvatnog paketa reformi uz vjerodostojan plan njihove provedbe pomoglo bi zadobivanju povjerenja tržišta i građana s ciljem obnavljanja rasta i zapošljavanja. Takav bi paket bio vjerodostojniji ako ga podrže Europska komisija i MMF, a mogao bi omogućiti i povoljnije financiranje, smatraju u EIZ-u.

Većina podataka za početak ove godine ukazuje na nastavak negativnih kretanja, ali iz EIZ-a ističu kako je opaženo zaustavljanje pada aktivnosti u industriji i građevinarstvu.

Očekuje se jačanje aktivnosti u 2014., ali ne i oporavak osobne potrošnje

EIZ, pod utjecajem ubrzavanja rasta globalnog gospodarstva, jačanja oporavka u eurozoni te intenziviranja domaćih investicija, očekuje postupno jačanje aktivnosti u 2014. koje ipak neće donijeti oporavak osobne potrošnje. Ona će i dalje biti slaba prije svega zbog visoke nezaposlenosti čija će stopa ostati iznad 20 posto, upozoravaju analitičari.

Inflacija bi se trebala nastaviti snižavati na oko dva posto u 2014., a tečaj bi trebao ostati stabilan. Očekuje se pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja od oko 0,5 posto BDP-a i to zbog sporijeg rasta uvoza od izvoza i rasta prihoda od turizma. U ovoj se godini očekuje nastavak smanjenja domaće potražnje, pri čemu bi osobna potrošnja mogla pasti oko 2 posto, državna 1 posto, a za oporavak investicija morat će se pričekati 2014. godina.

Dvije nepoznanice: Učinak priključenja EU-u i ocjene potencijala rasta gospodarstva

Te su prognoze pod utjecajem dviju ključnih neizvjesnosti - učinaka priključivanja EU-u i ocjene potencijala rasta hrvatskog gospodarstva. U EIZ-u navode kako su padu BDP-a u četvrtom tromjesečju 2012. godine od 2,3 posto najviše doprinijeli smanjivanje investicija i slaba osobna potrošnja, a djelomično ga je ublažio pozitivan učinak neto-izvoza.

Navode da se negativna kretanja nastavljaju i ove godine, ali prepoznaju i nekoliko ohrabrujućih signala. Dok desezonirani podaci o prometu u trgovini na malo i dalje ukazuju na znatan pad, podaci za industrijsku proizvodnju i građevinarstvo upućuju na zaustavljanje negativnog trenda. Iako je kreditiranje građana i gospodarstva smanjeno, opažen je rast ponude novca.

"Vlada je poduzela znatne napore, ali ukupni rashodi ipak nisu dovoljno smanjeni"

Početkom godine snažno je povećan broj nezaposlenih, ali podaci za ožujak pokazuju smanjivanje koje je bilo izraženije nego prošle godine.

Vlada je poduzela znatne napore u smjeru fiskalne konsolidacije i uspjela smanjiti deficit u 2012. godini, no procjenjuje se da ukupni rashodi opće države ipak nisu smanjeni dovoljno da bi se zadovoljilo fiskalno pravilo iz Zakona o fiskalnoj odgovornosti koje traži pad njihovog udjela u BDP-u za jedan postotni bod.

Iduća bi godina ipak trebala pružiti povoljnije međunarodne okolnosti jer se očekuje ubrzavanje rasta globalnog gospodarstva te jačanje oporavka u eurozoni. Osim toga, očekuje se intenziviranje domaćih investicija potaknutih Vladinim aktivnostima, ali i članstvom u EU-u. Povećanje izvoza, posebno turističkog prometa, trebalo bi osnažiti rast koji ipak neće donijeti oporavak osobne potrošnje.

S priključivanjem EU-u hrvatski bi izvoz u zemlje CEFTA-e mogao biti smanjen zbog gubitka preferencijskog statusa, dok će se na domaćem tržištu hrvatski proizvođači suočiti s pojačanom konkurencijom. Istodobno napominju kako bi pozitivni učinci zbog pojačanog interesa ulagača i turista mogli biti snažniji nego što je pretpostavljeno u sadašnjim prognozama.

U Hrvatskoj u posljednje četiri godine izgubljeno 177 tisuća radnih mjesta

Usprkos sniženoj gospodarskoj prognozi u Vladi su optimistični i očekuju porast investicija do kraja godine za 29 posto u odnosu na lani.  "Tome u prilog idu prvi pokazatelji: u prvom su kvartalu investicije rasle za 11 posto" - pohvalio se vladin trojac za investicije, gospodarstvo i EU fondove Branko Grčić-Ivan Vrdoljak-Siniša Hajdaš-Dončić.

Vlada je zacrtala ambiciozan plan: do kraja 2013. ostvariti 69,5 milijardi kuna investicija, od čega samo 50 milijardi u privatnom sektoru. "Preko 14 milijardi kuna investicija javnih poduzeća, preko pet milijuna kuna investicija iz proračuna uključujući sanaciju brodogradnje i zdravstva. To nisu prazna obećanja. Ovo su vrlo konkretne stvari iza kojih mi čvrsto stojimo", rekao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Čvrsto stoje iza investicija u energetici pa tako idu i Plomin 3, Ombla, Termoelektrana Sisak, tvrdi ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak

"Ukupna baza u AIK-u je 73 privatna investicijska projekta, ali od njih smo izvadili četrnaest i donijeli na radnu grupu. Od toga ih je deset u rješavanju, a četiri su već odlučena", kaže Vrdoljak.

Ta četiri projekta vrijedna su 152 milijuna eura i otvorit će 770 radnih mjesta. Intenzivno rade i Vladine radne skupine na otklanjanju prepreka u realizaciji investicija, a dosad su otklonjeni problemi na projektima vrijednim 15 milijardi kuna. "Duga javna nabava, kašnjenje izvođača, nedostatak kooridnacije, ili neracionalno planiranje - sve su to kritične točke," rekao je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. "Od 52 poduzeća u resoru Ministarstva pomorstva 20 ih nije znalo ni što je poslovni plan, nisu se s tim nikad susretali. Kada smo ih pitali za cost benefit analizu ili poslovni plan - to im je bilo jako čudno", kaže Hajdaš-Dončić. 
 

"U Hrvatskoj je u posljednje četiri godine izgubljeno 177.000 radnih mjesta, od toga je u mandatu ove Vlade izgubljeno oko 30.000 radnih mjesta", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar Branko Grčić.

Time je, kako je rekao, demantirao "nekonzistentne, nepoštene i netočne brojke, koje su se mogle vidjeti zadnjih dana". Također je dodao da je duboki proces restrukturiranja koji je započela ova Vlada doveo i do gubitka neodrživih radnih mjesta. "Onda ova brojka od 30 tisuća jest dramatična, ali nije nešto što nismo očekivali" - rekao je.

Međutim, vesele ga pozitivni pokazatelji, odnosno činjenica da je u prvom kvartalu broj novozaposlenih sa Zavoda za zapošljavanje porastao za 12.000 ljudi, odnosno 36 posto više nego u isto vrijeme lani, a ti podaci, smatra, govore da se ipak nešto događa. "U privatnim investicijama ne tražimo čuda. Tražimo milijardu i 700 milijuna veće investicije nego prošle godine, ali nažalost, bojimo se još uvijek postoji li dovoljno optimizma i hrabrosti" - rekao je Grčić.    

Rekao je i da postoji ogroman napredak iskorištenja europskih fondova te da isto očekuju u idućim godinama. "Ova Vlada ne govori o Potemkinovim selima, nego o vrlo konkretnim projektima koji imaju svoju vrijednost, iza kojih stojimo i svojim položajem garantiramo da će biti realizirani", završio je Grčić.