Prošle godine u Hrvatskoj prisluškivano 40 tisuća telefonskih brojeva

Ilustracija: MORH

SABORSKI zastupnici bavili su se jutros prijedlogom izmjena Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu kojim Klub HDSSB-a želi ograničiti mandat ravnatelja SOA-e na dva uzastopna mandata od četiri godine.

U klubu HDSSB-a smatraju da je takvo ograničavanje nužno kako bi se onemogućila zlouporaba položaja ravnatelja u osobne, političke ili druge svrhe za što, kažu, postoji osnovana sumnja.

"Vidjeli smo događanja u Vukovaru 18.11. kada je i predsjednik Republike rekao da sigurnosne službe, odnosno sigurnosno-obavještajna agencija nije na najbolji način odradila svoj posao i da predstavnici državne vlasti nisu bili upozoreni na moguća događanja u Vukovaru. Vidjeli smo u nekim slučajevima, koje je pokrenulo Državno odvjetništvo i USKOK, da su neke informacije iz sustava obavještajne zajednice izašle u medije", rekao je HDSSB-ov Josip Salapić.

Nitko ionako nije bio više od dva mandata na čelu SOA-e, postoji niz drugih problema u sustavu koje treba riješiti istaknuo je HDZ-ov Miroslav Tuđman. Kao primjer naveo je da ne postoji nadzor nad policijom kad je u pitanju praćenje telefonskih razgovora.

"Policija postavlja 90% zahtjeva za praćenje telefonskih razgovora što je prošlu godinu iznosilo oko 40 tisuća brojeva, ali nad tim se nema parlamentarnog nadzora niti putem odbora niti putem nekih drugih mehanizama", rekao je Tuđman.

"S 40 tisuća prisluškivanja, svi su građani Republike Hrvatske gotovo prisluškivani. Nema onog tko nije. Čak i dijete koje se javi tati i mami, ako je tatin broj prisluškivan", reagirao je HDSSB-ov Boro Grubišić. Svi saborski klubovi podržali su prijedlog odluke prema kojoj bi se u iduće tri godine pripadnici Oružanih snaga RH po potrebi mogli uputiti u operacije NATO saveza u inozemstvu.

Saborski klubovi podržali prijedlog racionalizacije u zapovjedništvu NATO-a

Saborski su klubovi jutros podržali prijedlog odluke po kojoj bi se u sljedeće tri godine pripadnici Oružanih snaga RH, koji su na dužnostima u zapovjednoj strukturi NATO-a, po potrebi mogli poslati u operacije tog Sjevernoatlantskog saveza u inozemstvu.

Odluka je u skladu s racionalizacijom i reformom zapovjedne strukture NATO-a, a u takve operacije istodobno će se moći poslati najviše 20 pripadnika OSRH, na zadaće koje su u okviru njihovih sadašnjih dužnosti.

"Ovakve odluke treba podržati, jer Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru OS RH omogućuju bolji formalni i neformalni uvid u ono što se događa na terenu", ocijenio je Davor Božinović (HDZ).

Uvjeren je da će se hrvatski vojnici u NATO-ovim operacijama puno brže prilagođavati ako među zapovjednicima budu imali nekog iz Hrvatske.

Podsjetio je da je u zapovjedništvu NATO-a za sada 16 pripadnika OS RH, te ocijenio da Hrvatska mora raditi na kvaliteti sustava, "kako bi se Hrvatska uvijek iznova u tom dijelu dokazivala".

Odluku su podržali i Dunja Špoljar (SDP) i HDSSB-ov Boro Grubišić, koji su podsjetili da Hrvatska otpočetka podržava racionalizaciju zapovjedne strukture NATO-a.

Sabor o ograničenju manadata prvog čovjeka SOA-e

HDSSB-ov zakonski prijedlog da se mandat ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) ograniči na dva uzastopna mandata od četiri godine, nije danas izazvao veće zanimanje saborskih zastupnika, no aktualizirao je neka pitanja.

Praksa je pokazala da ni jedna osoba nije bila ravnatelj više od dva mandata, rekao je Miroslav Tuđman (HDZ) kojemu HDSSB-ov prijedlog nije sporan, ali je nedostatan u odnosu na cjelokupnu problematiku sigurnosnog sustava.

Boro Grubišić (HDSSB) uvjeren je, međutim, da nema razloga da se mandat ravnatelja SOA-e vremenski ne ograniči. "Rotiramo ravnatelje bolnica, predsjednik Republike također ima dva mandata, zašto bi ravnatelj SOA-e ili DORH-a bio doživotno", pita Grubišić.

HDSSB tumači kako je ograničavanje mandata nužno kako bi se onemogućilo privatiziranje i zloupotreba položaja ravnatelja u osobne, političke ili druge svrhe.

Problemi postoje, kaže Grubišić, te podsjeća da je iz spomenutih službi dolazilo "pakiranje" nekim političarima, curile su informacije, poput mailova dužnosnika.

Grubišić podsjeća na činjenicu da je i sam predsjednik Republike Ivo Josipović upozorio da službe nisu odradile svoj posao na Dan sjećanja u Vukovaru.

"Tu smo na vrlo skliskom terenu. Imate premijerovu ocjenu koja je potpuno suprotna. Ako netko očekuje da bi službe trebale imati svoje izvore u svim stožerima, onda je to sustav za koji se ja ne zalažem", poručio je Tuđman.

Upozorava i na nedostatak koordinacije i parlamentarne prakse kako u Saboru, tako i u nadležnom odboru, da sudjeluju u raspravama i ciljevima sustava sigurnosti.

Tuđman navodi i da postojeći sustav omogućava parlamentarni nadzor nad zahtjevima sigurnosnih službi za praćenje telefonskih razgovora, ali ne i policijskih, a policija, kaže, postavlja 90 posto zahtjeva. Za prošlu godinu to je iznosilo oko 40.000 brojeva, rekao je Tuđman.

HDSSB-ovci u svom prijedlogu izmjena Zakona o sigurnosno obavještajnom sustavu tvrde da dugotrajniji boravak na mjestu ravnatelja kreira ozračje u kojemu se u rukama jedne osobe koncentrira iznimno velika moć, koju je, u državi koja gradi svoj demokratski identitet i sustav vrijednosti, moguće prilično lako zlorabiti.

Tvrde i da "dosadašnji propusti u obavještajnom radu sugeriraju ozbiljnu dozu sumnje kako se sustav zlorabi u političke i osobne svrhe, a pokušajima 'privatizacije' sustava Agencija pretvara u servis pojedinaca sklonih kršenju Ustava, zakona i drugih propisa".

Iz redova vladajuće koalicije nitko se nije očitovao o HDSSB-ovu prijedlogu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara