Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba

MIRNI prosvjedi u Bosni i Hercegovini nastavili su se i danas. Ispred zgrade Predsjedništva BIH jedan Sarajlija simbolično si je vezao omču oko vrata držeći transparent na kojem piše "Pomozi nam Europo, ubiše nas političari iz Federacije BIH i Republike Srpske".

Stotinjak prosvjednika ponovo je blokiralo promet u središtu Sarajeva izražavajući na taj način nezadovoljstvo u zemlji.

Među rijetkim transparentima koje su prosvjednici nosili isticao se onaj na kojemu je pisalo "Hoćemo imena milijardera". Prosvjednici su uz zvuke zviždaljki ponovno izvikivali zahtjeve za ostavkama izabranih dužnosnika.

Policija je kao i svih prethodnih dana sa strane promatrala prosvjed ne pokušavajući osigurati prolazak vozila.

Prosvjednicima su se priključili i radnici kantonalnog poduzeća ZOI '84. Novi sastanak Plenuma građana zakazan je danas u 17:30 sati.

U Sarajevo je danas stigao povjerenik za proširenje EU, Stephan  Füle, koji će razgovarati s najvišim političkim predstavnicima BIH.

Prosvjedna okupljanja u Sarajevu započela su 6. veljače, najprije u znak potpore radnicima u Tuzli koji su tražili odgovornost za stečaj tvrtki u kojima rade, da bi se kasnije usmjerili na zahtjeve za smjenama u županijskoj vlasti i u Federaciji BiH.

Broj prosvjednika u proteklih je pet dana znatno manji nego na početku i oni se svakim danom sve kraće zadržavaju na okupu.

Prosvjedi su se danas nastavili i u Mostaru, Zavidovićima i Bugojnu.

Fuele se u Sarajevu sastao s tamošnjim političarima, nema optimizma

Povjerenik Europske unije za proširenje Štefan Fuele doputovao je u ponedjeljak poslije podne u Sarajevo gdje se oko 16 sati sastao s čelnicima sedam najutjecajnijih parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini.

Fueleov dolazak ujedno predstavlja prvi posjet nekog dužnosnika Europske komisije BiH nakon što su u toj zemlji izbili prosvjedi koji su 7. veljače doveli i do masovnih nereda i sukoba na ulicama niza gradova.

Fuele je u posebnoj poruci, objavljenoj u nedjelju, naznačio kako će tijekom razgovora u Sarajevu u fokusu ipak ponovno biti rješavanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", no predstavnici političkih stranaka pozvani na razgovor uoči njegova početka gotovo da nisu pokazali nikakav optimizam.

Jedina iznimka donekle je bio predsjednik HDZ 1990. Martin Raguž koji je kazao kako su nastupile nove povijesne okolnosti za odnos BiH i EU.

"Očekujem da ključni ljudi EU za proširenje, a i mi svi ovdje razumijemo ovu tešku situaciju i nađemo odgovore na to", kazao je Raguž dodajući kako se rješenja moraju naći jer je stanje u zemlji postalo neodrživo.

Potpredsjednik SDA Šefik Džaferović kazao je kako su načela rješenja presude "Sejdić-Finci" odavno dogovorena, a ostaje samo vidjeti koliko će Europska komisija na tome inzistirati i hoće li ih prihvatiti HDZ BiH i HDZ 1990. "Nema prostora za prihvaćanje bilo kakvih dodatnih zahtjeva jer bi to vodilo u daljnje etničke i teritorijalne podjele zemlje", kazao je Džaferović.

Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP BiH) Zlatko Lagumdžija kazao je kako od Fuelea očekuje "novi konsolidirani prijedlog". "Očekujem da Fuele i ostali dužnosnici EU čuju glas građana BiH i da shvate kako je ovo i njihov problem i da je vrijeme da se BiH dade jedna nova nada od EU jer je očevidno da ovaj pristup po kojemu je presuda 'Sejdić-Finci' jedino pitanje u ovoj zemlji ne donosi rezultat", kazao je Lagumdžija.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić kazao je kako mu uopće nije jasno zbog čega je zakazan ovaj sastanak. "Nemam nikakve elemente da bih bio optimist", kazao je Bosić, dok je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik izjavu novinarima, koju je počeo psovkom, pretvorio u još jednu tiradu usmjerenu protiv opstanka BiH.

"Ja ne očekujem ništa... kao što je i ova zemlja ništa. Ovo je jedna iluzija koja se treba stalno hraniti neuspjelim sastancima", kazao je Dodik dodajući kako je BiH "neozbiljna zemlja u kojoj ništa ne može funkcionirati". Ustvrdio je kako međunarodna zajednica ne poštuje Daytonski sporazum te je kriva za sadašnje stanje.

"Ja nisam bosanskohercegovački političar i mene bosanskohercegovačka politika uopće ne interesira. Ja sam političar Republike Srpske", zaključio je Dodik.

Mostar: Prosvjednici predali zahtjeve, prosvjed se nastavlja

Prosvjedi u Mostaru nastavili su se u ponedjeljak rano poslijepodne, a predstavnici građana okupljenih oko Plenuma Mostara, tijela koje okuplja prosvjednike, predali su tijekom dana zahtjeve za ostavkom županijske Hercegovačko-neretvanske vlade i ukidanja beneficija političarima.

Predsjedniku Skupštine HNŽ-a Ramizu Jelovcu uručen je popis zahtjeva među kojima je najvažniji za ostavkom vlade kojoj je na čelu premijer Denis Lasić.

Jelovac je prosvjednike primio u požarom oštećenoj skupštinskoj dvorani najavivši pritom da će njihovi zahtjevi biti razmatrani na sljedećoj sjednici skupštine. Upitan da prokomentira zahtjev za smjenom županijske vlade Jelovac je rekao da je takvo što praktično vrlo teško izvesti zbog komplicirane procedure budući je za smjenu vlade potrebna potpora dvije trećine od 30 zastupnika, dok se istodobno dva HDZ-a ne slažu sa zahtjevima prosvjednika a oni imaju 13 od 30 zastupnika.

Prosvjednici su zatim tražili i ostavku predsjednika Skupštine i raspuštanje ovoga tijela čime bi, tvrde, automatski pala vlada Hercegovačko-neretvanske županije. Jelovac je pak odgovorio da se Skupština HNŽ-a može birati jedino na izborima.

Stotinjak prosvjednika su se danas rano poslijepodne ponovno okupili u središtu Mostara nastavljajući iznositi već istaknute zahtjeve za ostavkom predstavnika vlasti i smanjivanje beneficija političarima te pozivajući građane da im se priključe u većem broju.

Županijski odbor HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije ocijenio je zahtjeve Plenuma Mostara minornim i bez ikakvog značajnijeg utjecaja.

"Ta skupina nema nikakav narodni legitimitet da smjenjuje i imenuje županijsku vladu", navodi se u priopćenju ŽO HDZ-a BiH. Dodaje se da prosvjednici ne čine ni pola posto stanovništva Hercegovačko-neretvanske županije te da je među njima najviše Bošnjaka i predstavnika nevladinih organizacija.