Putin popustio i ublažio sankcije: Dopušten uvoz mlijeka, lososa, krumpira, luka, kukuruza...

Foto: Hina

VLADA Ruske Federacije donijela je Odluku 20. kolovoza 2014. godine o izuzeću pojedinih proizvoda s liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda zabranjenih za uvoz u Rusku Federaciju. To su mlijeko bez laktoze, mlađ lososa, sjemenski krumpir, luk, hibridni kukuruz šećerac, dodaci prehrani, priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore.

Podsjetimo, predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin donio je Uredbu "O primjeni određenih posebnih gospodarskih mjera kako bi se osigurala sigurnost Ruske Federacije" temeljem koje je, od 6. kolovoza 2014. godine, Vlada Ruske Federacije odlučila uvesti zabranu uvoza u Rusku Federaciju s rokom na godinu dana poljoprivrednih proizvoda, sirovina i prehrambenih proizvoda podrijetlom iz SAD-a, Europske Unije, Kanade, Australije i Kraljevine Norveške, sukladno popisu uz Odluku.

Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU (udio od 10%). Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan s 4 na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (udio oko 15%), sir (8%), jaka alkoholna pića i vermut (11%), svinjsko meso (8%). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.

Makroekonomski gledano, paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a bit će ugrožen segment od oko 1,5% ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna dolara), što HGK temelji na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju. Ipak, na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji.

Pritisak na hrvatsko tržište?

S obzirom na to da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi (poglavlje 21 carinske tarife – Razni prerađeni proizvodi), najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo ovih proizvoda.

Negativne posljedice mogu se očekivati i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko.

Za sprječavanja većih poremećaja na jedinstvenom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i mogućeg pada cijena, što je prouzrokovano zabranom izvoza u Rusiju, Europska komisija je najavila paket interventnih mjera u sektoru voća i povrća. Radi se o kompenzacijama za povlačenje s tržišta sezonskog voća i povrća, a za koje ne postoje dugoročnije skladišne mogućnosti, niti mogućnosti brzog pronalaženja alternativnih tržišta (breskve, nektarine, mrkva, kupus, paprika, cvjetača, krastavci, gljive, jabuke, kruške, bobičasto voće, stolno grožđe i kivi).

Osim reguliranja ponude na zajedničkom EU tržištu, potpora vrijedna 125 milijuna eura trebala bi imati za cilj stabilizaciju dohotka EU proizvođača voća i povrća, a pokrila bi razdoblje od kolovoza do studenog 2014. godine. EK za sada nije predvidjela kompenzacije za agrume, uključujući mandarine, što je od važnosti za RH, a s obzirom na očekivani veliki urod mandarina i poteškoće u plasmanu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara