Foto: Hina

EUROPSKA KOMISIJA u utorak je oslobodila prvu tranšu, u iznosu od 100 milijuna eura, financijske pomoći Ukrajini, koja je suočena s teškim gospodarskim problemima. Oslobađanje dodatnih 500 milijuna eura "očekuje se idućih tjedana, kad se dovrše zakonski postupci u Ukrajini", istaknula je EK u priopćenju.

EU se obvezala da će brzo konkretizirati makro-financijsku pomoć u iznosu od 1,6 milijardi eura, o kojoj je odluka donesena nakon sklapanja sporazuma o udruživanju između EU i Ukrajine 6. ožujka.

Financijska potpora EU pridodaje se onoj međunarodnih organizacija, prije svega MMF-a, koje su pozvale Kijev da ubrza ritam gospodarskih reformi i borbu protiv korupcije.

Drugi krug pregovora između ukrajinskih političara i građanskih udruga završen je u subotu bez opipljivih rezultata koji bi potaknuli smirivanje krize, tjedan dana prije izbora na kojima će se birati novi predsjednik države.

Promatrači sumnjaju da će se izbori u regijama Donjeck i Luhansk uspjeti održati s obzirom na činjenicu da velik broj separatista, među kojima većina naoružanih, kontrolira ključne javne ustanove, a ulice su pune barikada. U tim regijama i dalje traju sukobi između vladinih snaga i pobunjenika.

UN je krajem prošlog tjedna izvijestio da je u nasilju u istočnoj Ukrajini dosad ubijeno najmanje 130 ljudi.

NATO: Na ukrajinskoj granici nema promjene

NATO je izvijestio u utorak da nije zabilježio nikakve promjene na ukrajinskoj granici, nakon informacije čelnika ukrajinske granične policije da su se ruske snage povukle barem deset kilometara od granice.

"Nismo zabilježili nikakvu promjenu na granici", rekao je čelnik Sjevernoatlantskog saveza u Bruxellesu odgovarajući na upit o izjavama ukrajinskog čelnika.

"Možemo reći da su ruske snage sada barem deset kilometara od granice", rekao je u utorak ujutro glasnogovornik ukrajinske pogranične policije Sergij Astahov, dodajući da je izviđački zrakoplov dan ranije nadlijetao 820 km dugu granicu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščica je poslije u Berlinu izjavio da ne može potvrditi povlačenje ruskih vojnika.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je u ponedjeljak svojim postrojbama koje su se koncem ožujka nagomilale na granici, da se vrate u vojarne, ali ni NATO ni Sjedinjene Države nisu mogli potvrditi to povlačenje. U utorak ujutro rusko ministarstvo obrane je objavilo da su njegove snage u fazi pripreme za odlazak.

Njemačka: Suradnja s Rusijom u svemiru mora se nastaviti

Njemačka svemirska agencija (DLR) zauzela se u utorak za nastavak suradnje na tom polju s Rusijom, bez obzira na političku napetost između Europljana i Moskve.

Događaji u Ukrajini i napetost s Rusijom kao posljedica tih događaja jesu "nešto na što moramo reagirati", rekao je na tiskovnoj konferenciji predsjednik DLR-a Johann-Dietrich Woerner, ali "naše je stajalište da se pred znanost ne smiju postavljati zapreke". Zato sam "ovih dana puno razgovarao s Rusijom i sa Sjedinjenim Državama", dodao je.

"Pokušavamo sve učiniti kako bi svemirska industrija ubuduće bila i čimbenik ujedinjenja, izvan granica Zemlje", istaknuo je Woerner, "moramo poticati suradnju u svim smjerovima". Rusija i Europa surađuju u lansiranju europskih satelita uz pomoć ruskih raketa Sojuz iz baze Kouroua u Gvajani.

Prošlog tjedna Rusija je zaprijetila da će preispitati svemirsku suradnju s SAD-om nakon novih gospodarskih sankcija koje su joj nametnute. Nakon prekida američkih svemirskih letova ruske rakete Sojuz su jedina mogućnost za slanje i povratak posade Međunarodne svemirske stanice (ISS).

DLR je javna agencija koja nadzire njemačka istraživanja u zrakoplovstvu i u svemiru.