Foto: Hina

U SABORU traje rasprava o Zakonu o potporama za očuvanje radnih mjesta kojim se, osim neradnog petka, uvodi i mogućnost neradnog četvrtka.

"Očekujemo da ćemo u prvoj godini provedbe ove zakona uspjeti očuvati oko 2.000 radnih mjesta, što je u ovoj krizi izuzetno velik projekt. Nadam se da ćemo dobiti podršku svih klubova za ovaj zakon, koji ide za time da na neki način bude jedna socijalna mjera koja će osigurati da radnici ostanu raditi i ne završe na Zavodu za zapošljavanje", rekao je predstavljajući zakonske izmjene ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Radniku kojemu je skraćen radni tjedan država će, kao i do sada, isplaćivati razliku plaće za razmjeran broj radnih sati za koje mu je skraćeno radno vrijeme. Poslodavcima u poteškoćama, koji izrade program poslovnog oporavka, omogućit će se i korištenje potpora za očuvanje radnih mjesta, a produžuju se razdoblje u kojima ima pravo ostvarivati potporu, sa 6 na 12 mjeseci.

HDZ-ov Dujomir Marasović smatra kako je 5 milijuna kuna koliko je Vlada predvidjela za ovu godinu premalo.

"A vi razbacujete na aute, na održavanje nekih izbora po 70, 100, 200, 300 milijuna i nitko ništa ne govori. Gdje ste i koje ste zakon donijeli da se očuva 70.000 radnih mjesta koja su izgubljena tijekom ove 2,5 godine. To je suština stvari", ističe Marasović.

Bez prave industrijske strategije nema nikakvog pomaka, smatra HDSSB-ov Boro Grubišić.

"I zbog toga, dok mi ne osmislimo da nam je prehrambena, drvna i još neke druge industrije, temelj razvoja uopće industrije u Hrvatskoj i novog zapošljavanja, teško ćemo mi s ovakvim mjerama na zelenu granu", kazao je Grubišić.

Sabor zasjedanje započeo stankom

Odluka ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića o određivanju minimalnog broja učenika za formiranje razreda u školama nacionalnih manjina bio je razlog stanke koju su na početku jutrošnjeg saborskog zasjedanja zatražili klubovi nacionalnih manjina, SDSS-a te nezavisnog Ivana Grubišića.

"Takva bi odluka dovela do zatvaranja mnogih škola nacionalnih manjina", kazao je u ime kluba Nacionalnih manjina Furio Radin.

Predsjedavajuća Hrvatskog sabora Dragica Zgrebec odredila je stanku od 10 minuta.

Radin: Neka Jovanović rekonstruira dio svog kabineta ili samog sebe

Zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin zatražio je danas da ministar znanost obrazovanja i sporta Željko Jovanović, zbog svoje odluke o određivanju minimalnog broja učenika za formiranje razreda u školama nacionalnih manjina, rekonstruira dio svog kabineta koji se bavi nacionalnim manjinama, ili da 'rekonstruira samog sebe'.

"Nakon problema s državnom maturom i s upisom u srednjim školama na jezicima i pismu nacionalnih manjina, ministar Jovanović nastavlja svoj put smanjivanja prava pripadnika nacionalnih manjina, prava na školstvo", ustvrdio je Radin nakon stanke koju su na početku jutrošnje sjednice Hrvatskog sabora zbog takve odluke zatražili saborski klubovi - Nacionalnih manjina, SDSS-a te nezavisnog Ivana Grubišića.

Podsjetio je da je Zakon o obrazovanju na jezicima i pismu nacionalnih manjina donesen nakon, kako je rekao, velikih skandala i rasprava o kriterijima o tome koji kriterij uzeti, a jedan od kriterija prema tadašnjoj resornoj minstrici Ljilji Vokić, bio je onaj o minimalnom broju učenika.

"Morali smo čekati demokratske promjene da taj zakon koji traži dvotrećinsku podršku u parlamentu, bude usvojen i u njemu nema ni traga o minimalnom broj učenika", kaže Radin i pita zašto ministar ima tako 'autističan odnos' prema nacionalnim manjinama.

U nekim malim mjestima, upozorava, nemoguće je održati škole ako se traži minimalni broj upisanih.

"Ustavni sud je 1997. godine donio odluku da se zapravo ne može uspostaviti minimalni broj pripadnika učenika nacionalnih manjina da bi se uspostavio razred", kaže Radin.

Podsjeća kako je Jovanović unatoč svemu, odlukom od 14. svibnja, odredio da škole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina moraju imati barem sedam polaznika kako bi mogle biti uspostavljene.

SDSS-ov Dragan Crnogorac ocjenjuje da se takva odluka kosi s pravima nacionalnih manjina i odlukom Ustavnog suda.

"Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina školovanje na maternjem jeziku je utvrđeno kao pravo, a ne kao mogućnost", kaže Crnogorac.

Da je takva odluka napisana u mandatu konzervativne vlade Crnogorac kaže da bi možda i imao razumijevanja, no ne shvaća kako je mogla biti donesena za mandata socijalne i liberalne vlada.

"Ako je Vlada napravila grešku ne možete prozivati narod", poručio je Crnogorcu HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker, prozivajući ujedno predsjedavajuću Dragicu Zgrebec (SDP) što nije reagirala na Crnogorčevu izjavu.

Šuker, naime, tvrdi da je Crnogorac u jednom trenutku izjavio - "Vi Hrvati to (odluku) niste vidjeli".

"Mislim da to nema veze s 'vi Hrvati'. Ako je Vlada napravila grešku ne možete prozivati narod", rekao je Šuker.

Nemojte opet nametati nekakvu kolektivnu krivnju hrvatskom narodu - to je odluka jednog ministra, poručio je Crnogorcu.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine Šandor Juhas rekao je kako pravo na obrazovanje na materinjem jeziku jedno od osnovnih prava, te da isto pravo imaju i pripadnici hrvatske manjine u Mađarskoj.

"Početci školovanja pripadnika mađarske zajednice na području Hrvatske vezano je još za turska osvajanja. Mislim da ono što su još Turci dopustili ne bi trebalo sada predstavljati problem", zaključuje Juhas.