Reforma hrvatskog školstva: Obavezno 10 godina školovanja, sugerira se učenje kineskog i hindskog

Foto: Ilustracija

MINISTARSTVO znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na svojim je stranicama objavilo "Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije" koje definiraju ciljeve razvoja do 2020. godine.

"Hrvatsko je društvo u dubokim promjenama na svim poljima, što zahtijeva dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, posebice u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva. Preobrazbu obrazovnog i istraživačkog prostora treba osmisliti tako da se u razdoblju proračunskih ograničenja koje će potrajati još nekoliko godina ona usmjeri primarno na suštinske funkcijske, ali i na potrebne institucionalne preobrazbe. Obrazovni i istraživački sustav ne može se trenutno promijeniti i zato treba osmisliti procese koji će ga u ostvarivim koracima u razumnom razdoblju postupno preobraziti u željeni oblik", smatraju u ministarstvu.

Obaveznih 10 godina školovanja

Za razliku od dosadašnjih osam godina obaveznog školovanja, predlaže se opći desetogodišnji obvezni odgoj i obrazovanje koji bi se trebali provoditi u osam razreda osnovne škole te u prva dva razreda svih srednjih škola (gimnazija te umjetničkih i strukovnih), s time da obveznom općem obrazovanju bude u prvom razredu posvećeno 60 posto vremena, a u drugome 40 posto vremena.

"S obzirom na to da u Hrvatskoj treba povećati broj visokoobrazovanih ljudi, potrebno je stvoriti i preduvjete za moguć povećan upis kandidata u studijske programe visokog obrazovanja, zbog čega treba podići kvalitetu srednjoškolskog strukovnog obrazovanja. Glavni cilj strukovnog obrazovanja mora biti osposobljavanje učenika za uključivanje u tržište rada, ali i omogućavanje uspješnog nastavka njihova obrazovanja i usavršavanja u struci. U ovom kontekstu treba otvoriti mogućnosti dodatnog (izbornog) obrazovanja u završnim razredima strukovnih škola", smatraju u ministarstvu.

Sustav kontinuiranog usavršavanja

"Nastavnici moraju biti uvažavani i primjereno plaćeni, mora im se osigurati dostojno i pravo mjesto u društvu, a oni moraju biti ponosni na svoj poziv, biti mu predani i kreativni u radu s učenicima. Učitelji, nastavnici i stručni suradnici imaju pravo i dužnost, prema zakonu, licenciju obnavljati svakih pet godina. Tim mehanizmom postiže se kontinuirano usavršavanje nastavnika te unaprjeđenje kvalitete nastave", navodi se u smjernicama koje je objavio MZOS.

"Cjeloživotno učenje i obrazovanje odraslih strateški je cilj jer, s obzirom na vrlo nepovoljne demografske projekcije, moramo s velikom pozornošću prepoznavati, usmjeravati i poticati postojeće ljudske potencijale te se njima što potpunije i efikasnije koristiti. Drugi temeljni razlog jest nužnost neprestanog usmjeravanja, odnosno prilagođavanja, radno sposobnog stanovništva promjenjivim uvjetima na tržištu rada. Treći je razlog omogućavanje obrazovanja radi ostvarenja osobnih težnji pojedinaca za znanjem", dodaje se.

Sugerira se učenje kineskog i hindskog

"U preobrazbi hrvatskoga obrazovanja treba težiti uspostavi obrazovnog sustava kojim se svakoj osobi treba omogućiti da bude sposobna živjeti u suvremenom civiliziranom svijetu i aktivno sudjelovati u kulturnim zbivanjima te da bude osposobljena za prihvaćanje i sudjelovanje u izgradnji sustava vrijednosti primjereno načelima suvremene demokracije; da bude osposobljena za komunikaciju u multikulturalnoj i mnogojezičnoj međunarodnoj zajednici, u kojoj će, uz engleski jezik, važnu ulogu imati i ostali europski jezici poput njemačkoga, francuskoga, ruskoga i španjolskoga, ali će sve veću ulogu imati i jezici Azije - kineski i hindski; da bude sposobna djelovati u suvremenom tehnički razvijenom društvu u kojem se njeguje pokret održivog razvoja, što pretpostavlja stjecanje osnovnih znanja iz područja matematike, prirodnih znanosti, tehnike i informatike te društvenih i humanističkih znanosti te da bude sposobna cijeli život stjecati nova znanja i vještine i tako se trajno prilagođavati promjenljivim uvjetima života i rada", navodi se u smjernicama.

Poticanje humanističke orijentacije te kulture nenasilja i tolerancije

"Obrazovni sustav mora djelovati odgojno i posredovanjem društveno-humanističke komponente obrazovanja poticati humanističku orijentaciju te kulturu nenasilja i tolerancije. Posljednjih se dvadesetak godina radikalno mijenja sustav vrijednosti, pa se umjesto egalitarno-kolektivističkog (prednost kolektiva pred pojedincem) modela razvija suprotni, individualno-liberalni sustav, koji jednostrano favorizira osobni probitak, materijalni interes i korist. Dok su prije obitelj, škola, religija (crkva) bile ključne institucije odgoja i prijenosa sustava vrijednosti, danas su agresivno nastupili masovni mediji koji, često nekritično i radi stjecanja dobiti, upućuju prema pojedincu i društvu neprimjerene vrijednosne orijentacije. Obrazovni sustav ne može sam razviti i širiti humanističke vrijednosti u društvu. Mediji te obnašatelji javnih dužnosti, poglavito političari, moraju djelovati u korist javnosti i kritički se odnositi prema vrijednostima koje zastupaju i šire u javnosti", poručuju iz ministarstva.

Cilj - što veći broj visoko obrazovanih 

"Visoko obrazovanje, istraživanje i inovacije prepoznati su u svijetu kao temeljna sastavnica obrazovnog i istraživačkog prostora, s doprinosom društvenom razvoju i napretku kojim se postiže mudar i održiv rast u koji su uključeni svi građani. Visoko obrazovanje povezano s istraživanjem i inovacijama ima ključnu ulogu u osobnom i društvenom razvitku i stvaranju visokoobrazovanog ljudskog kapitala. Visoko obrazovanje bitan je partner u strategiji Europske unije u stvaranju novih radnih mjesta te u ostvarivanju i održavanju rasta, a takvim bi trebalo biti i u Republici Hrvatskoj", poručuju iz MZOS.

"Procjenjuje se da će do 2020. godine u Europskoj uniji 45 posto radnih mjesta zahtijevati visoko obrazovanje te da će trebati povećati broj istraživača, čiji udjel danas iznosi 6 od 100 zaposlenika, a u čemu Europa zaostaje za više od 50 posto za najrazvijenijim državama svijeta. Gospodarstvo zasnovano na znanju zahtijeva ljude s mješavinom znanja i vještina koja obuhvaća transverzalne kompetencije, elektroničke vještine za digitalno doba, stvaralaštvo i prilagodljivost, uz dobro razumijevanje područja u kojem i za koje su se obrazovali. Hrvatsko se visoko obrazovanje, kvalitativno i kvantitativno, ne može razvijati u nekom drugom smjeru i imati drukčiju ulogu u društvenom razvoju i napretku te gospodarskom rastu. Odgovornost je za nacionalni razvoj i usmjeravanje visokoga obrazovanja na Republici Hrvatskoj i svakom našem visokoškolskom učilištu", dodaju.

Detaljno "Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije" Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta možete proučiti OVDJE.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara