Rusija odbija sve pregovore s Ukrajinom, SAD izvodi vojne vježbe u Crnom moru

Foto: Guliver Image / Getty Images

UKRAJINSKI predsjednik Oleksandr Turčinov rekao je kako Rusija odbija sve pregovore s Ukrajinskom stranom, te kako neće vojno intervenirati na Krimu unatoč spornom referendumu o odcjepljenju u nedjelju.

Turčinov tvrdi kako Rusija odbija bilo kakvo diplomatsko rješenje i odbija kontakte na razini ministarstava i vlade. Predsjednik je pozvao i na stvaranje nacionalne garde obzirom da je tek 6 tisuća vojnika u zemlji borbeno spremno, za što je također optužio bivšu vlast . Ukrajinski privremeni premijer Arsenij Jacenjuk putuje u Sjedinjene države, danas će govoriti i pred Vijećem sigurnosti UN-a, sastat će se i s američkim predsjednikom Obamom, a razgovarat će i o 35 milijardi dolara pomoći koliko Ukrajini treba kako bi opstala sljedeća dva mjeseca.

"Ne možemo se angažirati u vojnoj operaciji na Krimu, time bi ogolili istočnu granicu i Ukrajina ne bi bila zaštićena, ruski vojnici računaju s tim", izjavio je Turčinov.

Za to vrijeme ukrajinski vojnici praktički su zarobljeni u vojnim bazama na Krimu. Ukrajinski je predsjednik rekao da ne namjerava pokrenuti vojnu operaciju na Krimu jer bi istočne granice ostale ugrožene. Istovremeno Moskva je najavila još vojnih vježbi ovoga puta s 4 tisuće padobranaca.

Referendum na Krimu je "farsa" odlučena u "uredima Kremlja", ocijenio je Turčino te napomenuo da će "ruski vojnici" popuniti "zapisnike lažnim brojkama".

Počele vojne vježbe u Crnom moru

Zajedničke pomorske vježbe mornarica SAD-a, Bugarske i Rumunjske u Crnom moru počele su u srijedu u vodama nasuprot poluotoka Krima, gdje su ruske vojne skupine preuzele kontrolu od ukrajinskih vlasti.

Vježbe su počele dan kasnije nego što je predviđeno nakon što su u utorka odgođene zbog loših vremenskih uvjeta.

SAD je istaknuo da su te vojne vježbe planirane prije ukrajinske krize, ali da također predstavljaju znak potpore članicama NATO-a koje strahuju da ako je Rusija spremna intervenirati u Ukrajini da bi one mogle biti sljedeće.

Američki razarač USS Truxtun sudjeluje u vježbama s tri rumunjska i tri bugarska ratna broda u Crnom moru preko puta ukrajinskog poluotoka Krima.

Predsjedatelj OESS-a ocijenio referendum na Krimu protuzakonitim

Predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Didier Burkhalter ocijenio je "protuzakonitim" referendum koji se u nedjelju treba održati na Krimu.

"U njegovu sadašnjem obliku, referendum o Krimu predviđen za 16. ožujka nije sukladan s ukrajinskim ustavom i mora ga se smatrati protuzakonitim", rekao je Burkhalter, predsjednik Švicarske, u priopćenju. Usto je kazao da nisu ispunjeni uvjeti za OESS-ovu promatračku misiju na Krimu.

Kada je nenaoružana vojnopromatračka misija OESS-a pokušala u subotu prijeći na Krim, morala se vratiti nakon upozoravajućih hitaca. OESS sada pokušava oformiti "kontaktnu skupinu" vodećih igrača u ukrajinskoj krizi i okupiti širu promatračku misiju za Ukrajinu.

Jacenjuk se sastaje s Obamom te se obraća Vijeću sigurnosti UN-a

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk će u četvrtak poslijepodne biti primljen na otvorenoj sjednici UN-ova Vijeća sigurnosti, izvijestili su u utorak diplomati.

Jacenjuk će se obratiti Vijeću koje će usto o stanju u Ukrajini i na Krimu informirati zamjenik glavnog tajnika UN-a za politička pitanja Jeffrey Feltiman.

Sjednica se održava tri dana prije referenduma na Krimu na kojemu će birači moći birati između pripojenja Rusiji i znatno proširene autonomije.

Zapad i vlasti u Kijevu smatraju taj referendum protuzakonitim. Premda je već pet zasjedanja posvetilo ukrajinskoj krizi, Vijeće sigurnosti koje ima petnaest članova, još nije utvrdilo zajedničko stajalište o toj krizi.

Moskva, stalna članica Vijeća, raspolaže pravom veta i tako može spriječiti svaku odluku tog tijela.

Jacenjuk će se sastati i s američkim predsjednikom Barackom Obamom dok će se njemačka kancelarka Angela Merkel sastati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom. Razgovarat će o ukrajinskoj krizi.

Američki kongres formalno osudio rusku "agresiju"

Oba doma američkog Kongresa usvojila su u utorak rezolucije kojima osuđuju rusku intervenciju u Ukrajini, što je simbolična ali snažna gesta podrške ukrajinskom premijeru Arseniju Jacenjuku uoči njegova posjeta Washingtonu.

Predstavnički dom odobrio je gotovo jednoglasno (407 nasuprot 7 glasova) rezoluciju kojom se osuđuje "kršenje suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane vojnih snaga Ruske Federacije".

Tekstom se poziva američko izvršno tijelo da "uvede sankcije u području viza, financija, trgovine i druge protiv visokih dužnosnika Ruske Federacije, banaka i trgovačkih organizacija u nadležnosti države, kao i ostalih javnih agencija".

Gornji dom Kongresa, Senat, odobrio je konsenzusom rezoluciju kojom se osuđuje "nezakonita agresija Rusije nad Ukrajinom".

Te simbolične mjere prethode očekivanom glasovanju o ekonomskoj pomoći koju je SAD obećao Ukrajini, a koja se sastoji u zajamčenoj posudbi u visini milijardu dolara.

Jacenjuk bi se u srijedu trebao sastati s američkim predsjednikom Barackom Obamom u Bijeloj kući.

Čelnici G7 pozivaju Rusiju da ne provodi referendum o Krimu

Čelnici skupine G7 u srijedu su poručili Rusiji da prestane pomagati provedbu referenduma o Krimu te da prekine sva nastojanja čiji je cilj izmijeniti status Krima ili da budu spremna suočiti se s protumjerama.

Priopćenje je uslijedilo kao odgovor na odluku krimskog parlamenta o pridruženju Rusiji i o održavanju referenduma 16. ožujka. Čelnici grupe G7 tvrde da neće priznati ishod referenduma. Smatraju ga protuzakonitim te misle da neće imati nikakvog zakonskog učinka. Također smatraju da je riječ o manjkavom procesu koji ne bi imao nikakve moralne snage zbog prisutnosti ruskih trupa u regiji.

Ruskim nastojanjima da se anektira Krim, regija južne Ukrajine u kojoj se nalazi ruska Crnomosrka flota, prekršit će se pet različitih bilateralnih i međunarodnih sporazuma, među kojima je i UN-ova povelja, stoji u priopćenju čelnika grupe G7. Ta bi nastojanja mogla imati teške posljedice i na pravni poredak koji štiti jedinstvo i suverenitet svih država, kaže se u priopćenju.

"Ako Ruska Federacija poduzme takav korak, mi ćemo poduzeti daljnje akcije, zasebno i zajedno", kaže se u priopćenju. Lideri su pozvali Rusiju da povuče svoje vojne snage s Krima, započne pregovore s Ukrajinom i dopusti međunarodnim promatračima da posjete regiju.

Moskva: Europske sankcije rezultirat će recipročnim mjerama

Bilo kakvo uvođenje europskih sankcija kada je posrijedi ruska politika u Ukrajini, čiji bi ishod bila ograničenja u izdavanju viza ruskim parlamentarnim zastupnicima rezultirat će recipročnim mjerama prema EU-u, rekao je u srijedu predsjednik povjerenstva za vanjsku poslove donjeg doma ruskog parlamenta Aleksej Puškov.

"Naravno, Rusija će odgovoriti jednakim mjerama", rekao je Puškov za Itar-Tass. Ako se primijene, europske bi sankcije mogle dovesti do dosad neviđenog zamrzavanja političkih kontakata, rekao je ruski dužnosnik.

"Bit će i gore nego za vrijeme Hladnoga rata", kazao je. "EU čini samo 28 država, a svijet se ne svodi samo na njih", rekao je Puškov, pozvavši EU na suzdržanost i racionalnost.

Europski čelnici su privremeno prekinuli pregovore o viznom režimu te su zaprijetili oštrijim sankcijama Rusiji.

Merkel prijeti Rusiji novim sankcijama

Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je u srijedu da će Europa idući tjedan uvesti strože sankcije Rusiji ako u idućih nekoliko dana ne bude naznaka da je Moskva spremna sudjelovati u "kontaktnoj skupini" koja bi trebala pronaći diplomatsko rješenje ze Ukrajinu.

"Prije gotovo tjedan dana kazali smo da ćemo, ako se to ne ostvari za nekoliko dana, morati razmotriti drugu fazu sankcija", kazala je Merkel tijekom posjeta Varšavi. "Od tada je prošlo šest dana i moramo priznati da nismo postigli nikakav napredak iako ćemo nastaviti s našim naporima da oformimo kontaktnu skupinu."

Ako do ponedjeljka ne bude napretka, europski ministri vanjskih poslova uvest će sankcije poput zabrane izdavanja viza i zamrzavanja imovine osobama odgovornim za ruske poteze u Ukrajini, a europski čelnici razgovarat će o tome na summitu idući četvrtak, kazala je Merkel.

Merkel i poljski premijer Donald Tusk kazali su također da europski čelnici žele na summitu idući tjedan potpisati politički dio sporazuma o pridruživanju s Ukrajinom.

"Politički dio sporazuma o pridruživanju trebao bi biti potpisan brzo i nastojat ćemo ga potpisati na idućem summitu EU-a", kazala je.

Hollande Putinu: Pripojenje Krima Rusiji bilo bi neprihvatljivo

 Francuski predsjednik Francois Hollande upozorio je u srijedu ruskog kolegu Vladimira Putina da bi pripojenje Krima Rusiji bilo "neprihvatljivo", ističe Hollandeov ured u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hollande je u telefonskom razgovoru "zatražio od predsjednika Putina da učini sve kako bi spriječio pripojenje Krima Rusiji koje bi bilo neprihvatljivo za međunarodnu zajednicu".

Četiri dana prije referenduma koji su proruske separatističke vlasti na Krimu raspisale za nedjelju 16. ožujka, istaknuo je da to glasovanje "za koje se pripreme nastavljaju u potpuno nejasnim okolnostima, nema nikakva uporišta u zakonu".

Hollande je usto istaknuo da "još nije kasno da se spriječi nepotrebna i opasna eskalacija".

Istodobno su zapadni čelnici G7 zatražili od Moskve da ne podupire organiziranje tog referenduma koji, po njihovoj ocjeni, neće imati "nikakvu pravnu vrijednost".

Francuski predsjednik Francois Hollande podsjetio je kolegu na čimbenike "izlaska iz krize": poštovanje "suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine" i povlačenje raspoređenih snaga, organiziranje predsjedničkih izbora 25. svibnja, donošenje novog ustava koji će jamčiti puno poštovanje prava ruskojezične manjine i koji predviđa stvarnu decentralizaciju u interesu svih ukrajinskih pokrajina.

Moskva dopustila ukrajinski prelet radi izviđanja njezina teritorija

 Rusija je dopustila Ukrajini da provede izviđanje njezina teritorija iz zraka kako bi se uvjerila da ruske snage koje prijete ukrajinskoj sigurnosti ne izvode vojne vježbe, rekao je u srijedu zamjenik ruskog ministra obrane Anatolij Antonov a prenijela je agencija Itar-Tass.

Ukrajina je u utorak poslala ruskom ministarstvu obrane zahtjev za "izvanredni izviđački prelet teritorija Ruske Federacije", rekao je ministrov zamjenik a prenio Itar-Tass.

"Ovo je prvi put da se podnosi takav zahtjev u okviru ugovora Otvoreno nebo, potpisana 1992.", dodao je.

"Premda nismo obvezni prihvatiti takav ukrajinski zahtjev, odlučili smo promatračkoj ekipi odobriti prelet", kazao je.

"Nadamo se da će se naši susjedi uvjeriti da se ruske snage na granici ne bave nikakvom djelatnošću koja bi prijetila sigurnosti Ukrajine", dodao je.

Ukrajinska vojska se neće upletati na Krimu koji kontroliraju ruske snage, kako svoju istočnu granicu s Rusijom ne bi učinila ranjivom, rekao je u utorak za AFP privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov.

"Ne možemo se uključiti u vojnu operaciju na Krimu jer bismo tako ogolili istočnu granicu i Ukrajina ne bi bila zaštićena. Ruski vojnici računaju na to", ocijenio je Turčinov.

Pomoć MMF-a Ukrajini mogla bi premašiti 15 milijarda dolara

Američki ministar financija Jacob Lew izjavio je u srijedu u Kongresu da bi pomoć MMF-a Ukrajini mogla premašiti "15 milijarda dolara".

Ukrajini, koju je pogodila teška politička i gospodarska kriza, "trebaju temelji kako bi obnovila svoje gospodarstvo a za to joj treba pomoć Međunarodnoga monetarnog fonda", rekao je Lew pred američkim senatskim odborom.

"Bit će to paket kojega bi iznos mogao premašiti 15 milijarda dolara", dodao je, kazavši da nijedna zemlja ne može sama osigurati ta sredstva.

Nova ukrajinska vlada je rekla da očekuje "barem" 15 milijarda od MMF-a koji pak nije htio iznositi nikakvu procjenu i očekuje zaključke svojih stručnjaka koji od prošlog tjedna borave u posjetu Kijevu.

"Upravo zbog toga je MMF važan. On je glavni protagonist", dodao je ministar financija, zauzimajući se da Kongres donese reformu kojom bi se udvostručila stalna sredstva (kvote) MMF-a ali koja ovisi o ratifikaciji u američkom parlamentu.

Kako navodi Lew, ta bi reforma, kojom će zemlje s brzorastućim gospodarstvima dobiti više glasova, omogućila Ukrajini da od međunarodne monetarne ustanove dobije zajam od 1,6 milijarda dolara hitne pomoći umjesto sadašnje milijarde.

Ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk treba se u srijedu u Washingtonu sastati s predsjednikom Barackom Obamom i s glavnom direktoricom MMF-a Christine Lagarde.

Kijevski rabin ne vidi prijetnju od neonacista u Ukrajini

Vodeći ukrajinski rabin rekao je u srijedu kako ne vidi nikakve znakove neprijateljstva prema Židovima u Ukrajini među nacionalistima koji su sudjelovali u prošlomjesečnim prosvjedima i upozorio da se takva nagađanja ne koristi u političke svrhe.

Rusija je neke skupine koje su sudjelovale u svrgavanju proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča proglasila neonacistima, navodeći njihovo divljenje prema Ukrajincima koji su se borili protiv Crvene armije u Drugom svjetskom ratu kao jedan od razloga za zauzimanje većinski ruskog Krima.

No, kijevski rabin Moshe Reuven Azman rekao je na konferenciji za novinare da nije čuo za nikakva nova antisemitska djela od Janukovičeva pada kao ni za protužidovske izjave čelnika krajnje desnih stranaka. Upozorio je da se nagađanja o tome ne iskorištava u političke svrhe.

"Ne postoji nikakav velik, sveopći ukrajinski problem", rekao je Azman, umanjujući važnost nekoliko slučajeva napada na Židove na ulici i napada molotovljevim koktelima na jednu provincijsku sinagogu tijekom prošlomjesečnih prosvjeda.

Podsjetio je s druge strane na "službeni antisemitizam" u Sovjetskom Savezu.

Glede novih pokreta poput paravojnog Desnog sektora, kazao je: "Pravim razliku između nacionalizma i nacizma. U slučaju nacionalizma volite vlastiti narod. Nacizam je kada mrzite druge." "Nažalost, lako se može desiti pad u nacizam. Molimo Boga da se to ne dogodi".

"Vrijeme će pokazati. Ničeg takvog za sada nema."

Drugi istaknuti član ukrajinske židovske zajednice, koja ima 200.000 članova, čelnik Ukrajinskog židovskog odbora Edward Dolinsky rekao je u Jeruzalemu da su ruska upozorenja na prijetnju od novih vlasti u Kijevu "obične laži i klevete."
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara