Rusija poslala generatore na Krim, Kijev privremeno zabranio ruske TV kanale

Foto:FAH

UKRAJINSKI parlament imenovao je u utorak generala Mihaila Kovalja vršiteljem dužnosti ministra obrane, nakon što je u drugom pokušaju prihvatio ostavku njegovog prethodnika Igora Tenjuha, javljaju ukrajinski mediji.

"Ja vjerujem u oružane snage Ukrajine", rekao je Kovalj nakon imenovanja.

Dosadašnji vršitelj dužnosti ministra obrane Igor Tenjuh podnio je u utorak ostavku na sjednici Vrhovne Rade zbog kritika njegova djelovanja vezano uz krizu na Krimu, ali ona nije bila prihvaćena.

"Nekima se ne sviđaju potezi koje poduzimam kao vršitelj dužnosti ministra obrane, a također i nerazumijavanje u pitanjima... glede autonomne republike (Krima). Ja se za svoj položaj ne držim i nikada nisam", rekao je Tenjuh.

Samo 197 zastupnika u parlamentu glasovalo je za njegov odlazak, dok je 226 bilo protiv tako da ostavka nije bila prihvaćena.

Međutim, nakon nekog vremena Vrhovna Rada je ponovila glasovanje o njegovoj ostavci koja je ovoga puta prihvaćena s 228 glasova.

Rusija poslala generatore na Krim

Rusija je u utorak poslala mobilne električne generatore na Krim gdje napajanje energijom još uvijek ovisi o Kijevu, rekao je u utorak ruski ministar u Simferopolju.

"Više od 1.400 mobilnih električnih generatora već je instalirano u regiji", rekao je ruski ministar za hitna stanja Vladimir Puškov, koji je u utorak posjetio Simferopolj.

Po njemu, Moskva će poslati još električnih generatora kako bi zajamčila nastavak funkcioniranja krimskih javnih institucija, unatoč nedavnim prekidima u opskrbi strujom.

U nedjelju su dijelovi poluotoka ostali u mraku, nakon što je prekinuta opskrba strujom. Krim uvelike ovisi o kontinentalnoj Ukrajini kada se radi o opskrbi električnom energijom.

Gruzija se nada oštroj reakciji Zapada

Šest godina nakon gubitka dijela svog teritorija u ratu s Rusijom, Gruzijci vjeruju da će borba za Ukrajinu odlučiti i o njihovoj sudbini i nadaju se da će NATO i Europska unija sada ubrzati njihovu integraciju u zapadno krilo.

Gruzija je jedina među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu odabrala prozapadni put i osjeća jaku bliskost s takvim težnjama Ukrajine koja je u veljači svrgnula proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Solidarnost su Gruzijci iskazali i na sportskom terenu te su svoju pobjedu u ragbiju nad Rusijom proglasili i "pobjedom za Ukrajinu". Nadalje, stotine Gruzijaca prosvjedovale su u znak potpore prozapadnim težnjama Ukrajine što vide kao odraz vlastite borbe za približavanje Europskoj uniji.

Zemlja od 4,5 milijuna stanovnika, koja se nada jednog dana postati članica NATO-a, Gruzija želi da Zapad oštrije odgovori na rusku aneksiju Krima.

"Ono što će proizaći iz ukrajinske krize odlučit će i o budućnosti gruzijske slobode, sigurnosti i suvereniteta" i "odrediti hoće li Rusija ili neće uspjeti nametnuti svoju zonu utjecaja i stvoriti nove linije podjele u Europi", kaže Helen Hoštaria, neovisna analitičarka u Tbilisiju.

Moskva pokušava obnoviti neku vrstu Sovjetskog Saveza, bez komunizma, kaže Hoštaria i upozorava da ako međunarodna zajednica ne uspije taj ruski plan zaustaviti "poručit će (zapravo) Moskvi da unatoč svoj galami Rusija za to neće morati platiti cijenu i čak će ohrabriti Rusiju da završi svoj projekt stvaranja 'Sovjetskog Saveza', pa će u njega uvući i Gruziju".

Neovisnost, koju je Gruzija stekla 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza, Moskva je kažnjavala trgovinskim sankcijama i potporom separatistima u pokušaju da Gruziju održi pod svojom zonom utjecaja.

Takva politika kulminirala je 2008. petodnevnim ratom za gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju koje su se otcijepile te su danas pod nadzorom Rusije.

Gruzijski parlament donio je rezoluciju kojom osuđuje rusku aneksiju Krima i pozvao EU i NATO da ubrzaju proces gruzijske integracije.

Ruski "agresivni čin ozbiljna je prijetnja ne samo našem prijatelju Ukrajini, već i Gruziji i cijeloj Europi", stoji u rezoluciji.

Gruzija se nada da će zapadne vlade jasno poručiti "da treća strana ne smije utjecati na težnje zemalja u regiji da slobodno biraju u koje će strane saveze ući", kaže gruzijski šef diplomacije Irakli Garibašvili.

Gruzija želi da Zapad oštrije kazni Rusiju sada kada je u pitanju Ukrajina, koja je deset puta veća od Gruzije i mnogo važnija.

Iako ima maleno gospodarstvo, plin i nafta iz Kaspijskog mora prema Europi prolaze Gruzijom i ona teži čvršćoj suradnji s Bruxellesom i Washingtonom. Europska unija suradnju s bivšim sovjetskim republikama, danas samostalnim državama kao što su Gruzija, Ukrajina, Moldavija treba ojačati sporazumima o trgovini i pridruživanju, a Rusija, naprotiv, želi nad njima zadržati svoj utjecaj.

Odnosi s NATO-om još su složeniji. Službenom Tbilisiju bila je ponuđena perspektiva ulaska u NATO-a, koja je na ledu od rata 2008.

Na summitu NATO-a u rujnu razgovarat će se o perspektivi "otvorenih vrata" za četiri zemlje: Gruziju i bivše jugoslavenske republike Crnu Goru, Makedoniju te Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje o izgledima širenja saveza na druge zemlje, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen prošli je tjedan rekao "kako je formalni odgovor da je prerano odgovoriti na to pitanje".

Ukrajina ima izravnu granicu s EU i NATO-om i jasno je da želi s njima bliskije veze, no Gruzija je jedina koja gaji takve ambicije među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu.

Susjedna Armenija ima rusku vojnu bazu i planira pridružiti se carinskoj uniji koju predvodi Moskva.

Azerbajdžan je pak iskoristio slučaj Krima kao model za uspostavu svog nadzora nad Nagorno-Karabahom, enklavom koju kontroliraju Armenici od ranih 90-ih.

Kijev privremeno zabranio ruske TV kanale

Ukrajina je u utorak privremeno zabranila emitiranje ruskih televizijskih programa zbog, kako tvrde prijelazne vlasti u Kijevu, poticanja separatizma uz pomoć pristranih informacija, potvrdila je dužnosnica vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.

Upravni sud u Kijevu "danas je donio odluku prema kojoj prestaje emitiranje ruskih kanala", kazala je Viktorija Siumar.

Odluka kijevskog suda je privremena i trajat će tijekom postupka tužbe ukrajinskog regulatornog tijela, Nacionalnog vijeća za televizijsko i radijsko emitiranje (NTRBC), protiv operatera koji emitira ruske kanale u Ukrajini.

Siumar nije navela operatera protiv kojeg je podnesena tužba. Odluka o privremenoj zabrani emitiranja odnosi se na Pervy kanal, Worldwide Network, RTR Planeta, Rossiya 24 i NTV Mir, prenosi AFP.

U međuvremenu je stigla informacija da su ruske snage napale posljednji ukrajinski brod na Krimu. Prema riječima glasnogovornika ukrajinskog ministarstva obrane Vladislasa Selezneva, napadači su zauzeli minolovac Tcherkassi na jezeru Donouzlav. Kako javlja Ukrainska Pravda, napadači su stigli na brod brzim čamcima, a ruski helikopter nadlijeće jezero.

Ruska vojska istodobno provodi vojnu vježbu u Transdnjestriji (Pridnjestrovlje), separatističkoj pokrajini u Moldaviji. Vrhovni saveznički zapovjednik u Europi, general američkog ratnog zrakoplovstva Philip Breedlove u nedjelju je upozorio da u spomenutom području "ima apsolutno dovoljno ruskih snaga da pregaze Transdnjestriju ukoliko se donese takva odluka."

Ruske snage u Transdnjestriji su priopćile da "provode protuterorističku vježbu i vježbu odbijanja napada na svoju vojnu bazu".

Transdnjestrija, kako regiju nazovaju Moldavci ili Pridnjestrovlje na ruskom, odmetnuta je moldavska pokrajina koja je svoju neovisnost proglasila 1990. Stanovništvo životari na ruskoj vojnoj i gospodarskoj pomoći te organiziranom kriminalu unatoč činjenici da pokrajina nije međunarodno priznata.
 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara