Foto: Hina

STROGO se držimo Zakona o javnoj nabavi, poručila je Vlada Zorana Milanovića u reagiranju na Indexovo otkriće da su automobili koji su kupljeni za državne potrebe mogli biti 33,5 milijuna kuna jeftiniji. Povoljnije ponude jednostavno su morali odbiti jer forma nije bila zadovoljena.

Formalni nedostaci zbog kojih je država morala prihvatiti 33,5 milijuna kuna skuplje ponude, napomenimo to još jednom, sasvim su trivijalni. No, zakon je, kažu, na njihovoj strani. Isto kao što će biti na njihovoj strani kada se danas-sutra možebitno otkrije da je neki SDP-ov načelnik prijatelju ili članu obitelji namjestio posao od, recimo, 499 tisuća kuna.

Upravo za takve malverzacije ova Vlada je otvorila prostor kada je 22. studenog 2013. godine saborska većina izglasala izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi. Najvažnija promjena zakona tiče se iznosa bagatelne nabave; direktnom pogodbom sada se mogu naručivati roba i usluge u vrijednosti do 200.000 kuna, a radovi do 500.000 kuna. Do prije tri mjeseca bagatelnom nabavom smatrale su se samo nabave do 70.000 kuna.

Krade se na 25 posto građevinskih radova

Vladajuća većina tvrdi da su ovim izmjenama željeli javnu nabavu ubrzati i učiniti efikasnijom. No, nepobitna je činjenica da su istovremeno olakšali i korupciju koja je, kako nas povijest uči, u javnim nabavama u Hrvatskoj i te kako prisutna.

Svjedoči o tome i ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan, koji je prošlog tjedna na tribini Delegacije Europske komisije održanoj u Zagrebu upravo javnu nabavu istaknuo kao glavno žarište korupcije u Hrvatskoj. Prema procjeni koju je iznio šef Uskoka, čak 25 posto građevinskih troškovnika u javnim nabavama odnosi se na izmišljene radove.

Korupciju u takvim slučajevima, tvrdi Cvitan, iznimno je teško dokazati. Zadnjim izmjenama Zakona o javnoj nabavi SDP-ova vlada je Cvitanu i Uskokovim istražiteljima dodatno otežala posao: građevinski poslovi do pola milijuna kuna sada se mogu sklapati i direktnom pogodbom, bez javnog natječaja, što znači da će korupciju biti gotovo nemoguće dokazati.

Tek treba vidjeti kakvi će biti pravi učinci izmjena Zakona

Marko Šikić, profesor na katedri Upravnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu, vjeruje da izmjene Zakona nisu svjesno usmjerene prema širenju prostora za korupciju. No, ističe da tek trebamo vidjeti kakvi će biti pravi učinci recentnih izmjena Zakona o javnoj nabavi.

"Izmjene Zakona o javnoj nabavi još su uvijek prilično svježe te je teško i rano davati nekakve konačne znanstveno potvrđene odgovore. Puno toga, dakako, pokazat će vrijeme i primjena navedenog Zakona", rekao nam je Šikić.

SDP-ovac Rađenović: Ostavlja se prostor za korupciju

Ovakve izmjene Zakona nisu u Saboru dobile podršku ni svih članova SDP-a. Igor Rađenović, predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo, nije želio podržati odredbu kojom je bagatelna nabava preko noći povećana za sedam puta. Rađenović je bio jedini član SDP-a koji u Saboru nije digao ruku za izmjene Zakona o javnoj nabavi; bio je suzdržan.

"Dosta naglo smo dizali minimalne iznose za koje se ne mora provoditi javna nabava. Smatrao sam da to nije bilo dovoljno dobro obrazloženo pa sam bio suzdržan i dobio dozvolu SDP-ovog Kluba zastupnika da tako glasam", kaže Rađenović u razgovoru za Index.

"Ovakve izmjene zakona ostavljaju prostor za korupciju. Ispada da se sada skoro sve može napraviti direktnom pogodbom, posebno nekakvi radovi u manjim općinama. Zamislite da ste načelnik neke općine, vaš brat može jučer otvoriti firmu, a vi mu danas direktnom pogodbom možete dati da obavi posao od pola milijuna kuna", kaže Rađenović.

Jedini SDP-ov zastupnik koji nije podržao izmjene Zakona o javnoj nabavi nema razloga sumnjati u Cvitanovu procjenu da se na građevinskim poslovima krade u čak 25 posto slučajeva. To je i glavni razlog zbog kojeg ovakav zakon nije smio biti izglasan.

"Ja i dalje mislim tako, ali većina je mislila drugačije. Glavni razlog zbog kojeg sam bio suzdržan upravo je to dizanje praga za građevinske radove. Time se onemogućuje tržišna utakmica, jer 500 tisuća kuna je prilično velik iznos. Taj iznos smo preko noći podigli za sedam puta. Kad se nešto preko noći diže za sedam puta, znači da nije valjalo ni ono prije ni ono poslije", zaključuje Rađenović.