IZBOR čelnog čovjeka državne Jadrolinije čini se da je bio sporan s obzirom da Alanu Klancu, koji je pobijedio na ponovljenom natječaju za čelnog čovjeka Jadrolinije, nedostaje staža da bi mogao obnašati tu funkciju.

 

Jedan od uvjeta natječaja je bilo pet godina rukovodećeg iskustva, no uvidom u spise jasno je da je Klanac imao svega tri godine iskustva i to u vlastitoj tvrtki. Nadzorni odbor koji je donio odluku o imenovanju Klanca dvojio je ima li Klanac dovoljnih pet godina iskustva s obzirom da je naveo iskustvo rada na sveučilištu Finskoj. Prema priloženoj dokumentaciji Klanac je tvrdio da je vodio tim ljudi na znanstveno istraživačkim projektima pa bi se prema tome to trebalo vrednovati kao rukovodeći staž.

 

 

Nadzorni odbor objavio je kako je zatražio dodatno očitovanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave, o čemu je detaljno izvijestio Novi list, te su tvrdili da su se nakon "zelenog svjetla" iz dva ministarstva odlučili za Klanca. No, kako smo provjerili, nije bilo nikakvih dodatnih konzultacija s dva ministarstva, pa njihovo obrazloženje nikako ne stoji. 

 

"Obavještavamo Vas da u Ministarstvu uprave nije zaprimljen upit Jadrolinije vezan uz uvjet iz natječaja 'najmanje pet godina iskustva na rukovodećim dužnostima' i izbor Alana Klanca", odgovorili su nam iz Ministarstva uprave koji o izboru čelnih ljudi u Jadroliniji nisu imali pojma. Sličan odgovor zaprimili smo i od Ministarstva pravosuđa. 

 

"Pregledom ulaznih akata utvrđeno je da Ministarstvo pravosuđa nije zaprimilo niti jedan dopis Nadzornog odbora Jadrolinije u svezi uvjeta iz natječaja. Nadalje, budući da nije riječ o osobi koja je bila službenik Ministarstva pravosuđa, navedeno nije ni u nadležnosti Ministarstva pravosuđa", stoji u odgovoru Ministarstva pravosuđa. 

 

 

Htjeli smo naravno i dodatno pojašnjenje iz Jadrolinije, no dobili smo vrlo neodređen odgovor. 

 

"Po provedenom  Natječaju objavljenom u Narodnim novinama  br. 39/2013, 3. travnja 2013. godine svi članovi Uprave imenovani  odlukom Nadzornog odbora  udovoljavaju uvjetima Natječaja, a programi rada za mandatno razdoblje imaju cilj obnovu i modernizaciju flote, korištenje EU fondova, razvoj ljudskih potencijala  kao okvira za provođenje Strategije društva", rekli su nam iz Jadrolinije. 

 

 

Nadzornom odboru Jadrolinije ali i samom direktoru Klancu postavili smo pitanje je li imao "najmanje pet godina iskustva na rukovodećim dužnostima, te da nam odgovore o detaljima "konzultacija s Ministarstvom pravosuđa i Ministarstvom uprave". Zanimalo nas je tko je sudjelovao u konzultacijama i kada su one obavljene, no iz Jadrolinije su prešutjeli odgovore na ova pitanja tek citirajući odluku da su svi članovi Uprave "ispunjavali uvjete". 

 

"Proveo sam u Finskoj neprekidno šest godina, a onda sam još dvije godine dovršavao doktorat ovdje. Kada sam došao u Finsku imao sam osiguran doktorski studij te radno mjesto istraživača, a tijekom prve godine i moja je supruga upisala doktorat. Ali je uspjela i doktorirati prije mene.  Otišli smo u Finsku doktorirati, radio sam kao rukovoditelj istraživačke skupine", rekao je Klanac u razgovoru za lokalni teklic.hr.  

 

Je li zadovoljena forma ili ona u Hrvatskoj nije ni bitna? 

 

Naglasimo kako se na čelu Nadzornog odbora nalazi se Pavao Komadina, a njegov zamjenik je Miljenko Fičor, osoba od velikog povjerenja Slavka Linića s obzirom da je pomoćnik ministra financija i glavni državni rizničar. Dva ostala člana Nadzornog odbora su Marina Medarić trenutno zamjenica župana Primorsko - goranske županije, Zoran Čumbelić s Korčule i Grgo Dujmović.

 

Podsjetimo i kako je natječaj za Upravu trajao gotovo pola godine, a prvi natječaj je bio poništen uz obrazloženje kako nitko od kandidata nije bio dovoljno dobar za čelnika te tvrtke. Klanac je na čelo Jadrolinije izabran početkom svibnja, a s početkom drugog natječaja slovio je kao glavni favorit. U Hrvatskoj je do tada bio poznat kao osnivač tvrtke za istraživanje, razvoj i primjenu novih tehnologija u brodarskoj i brodograđevnoj industriji As2con Alveus. Službena biografija kaže da je autor više od 50 znanstvenih članaka, recenzent i predavač na brojnim međunarodnim seminarima, te sudionik u više od 20 istraživačkih projekta iz područja morskih tehnologija.

 

Bez obzira što se radi o stručnjaku, kojeg hvali i inozemni tisak, prije svega The Economist, procedura se morala poštovati. No, čini se da ista, u ovom slučaju, nije bila bitna.