Foto: Hina

DO VELJAČE iduće godine mogao bi biti završen posao oko izmjena izbornog zakonodavstva i uvođenja preferencijalnog glasovanja, a idući parlamentarni izbori provesti po tim izmjenama, dade se zaključiti nakon današnje sjednice saborskog Predsjedništva.

Dogovoreno je, naime, da do 3. studenoga, kada se Predsjedništvo ponovno sastaje, svi zastupnici i klubovi koji žele nešto mijenjati u izbornom zakonodavstvu dostave svoje prijedloge te da se svi prijedlozi rasprave na plenarnoj sjednici koja počinje 12. studenoga.

"Dogovorili smo da raspored bude takav da poštujemo standarde da se procedura izmjena izbornog zakonodavstva riješi sukladno preporukama Venecijanske komisije i stajalištima koja mi imamo, godinu dana prije krajnjeg roka za izbore", rekao je novinarima predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko.

Najavljen i prijedlog Kluba SDP-a

Na dnevnom redu već su tri prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva koji nude različite modele preferencijalnog glasovanja – Hrvatskih laburista, zastupnice NS Reformista Natalije Martinčević te zastupnika Jadranke Kosor, Josipa Kregara i Gvozdena Flege.

Najavljeno je da će stići i prijedlog Kluba SDP-a, rekla je Kosor novinarima, poručivši kako ima dosta vremena te kako su svi isticali važnost da se sve raspravi do ustavnog roka, dakle do veljače iduće godine.

Leko se nada da će proces dogovaranja oko izbornih promjena biti uspješan. Atmosfera je dobra, ljudi žele razgovarati i mislim da je to plus, odnosno dodana vrijednost ovog Predsjedništva, izjavio je Leko.

Razgovor dobrim drži i HDZ, ali ne samo o preferencijalnom glasovanju. "Tu onda postoji i pitanje zamjene zastupnika u slučaju preferencijskih glasova, da li jedan ili više glasova, čitav niz pitanja koja nitko drugi nije pokrenuo", kaže Davorin Mlakar i ističe kako se HDZ zauzima da se i o tome razgovara.

Leko sutra prima potpise inicijative "U ime obitelji"

HDZ će, najavio je, ustrajati i na razgovorima o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske, jer je mnogima glasovanje onemogućeno. "I zbog toga ćemo tražiti da se svi propisi koji to onemogućavaju mijenjaju, uključivo i Ustav, apsolutno", kaže Mlakar.

Leko je iznio i 'plan postupanja' nakon 3. studenoga, roka do kojega trebaju stići prijedlozi izmjena izbornog zakonodavstva. Prijedlog je, kaže, da se nakon toga zajednički raspravlja o svim inicijativama, nakon objedinjene rasprave da se vrati u klubove i potiče zastupničke klubove da u parlamentarnom dogovaranju pokušaju naći zajednički prijedlog za izmjene zakona.

Predsjednik Sabora potvrdio je da će sutra primiti potpise Građanske inicijative "U ime obitelji", koji se također tiču izbornog zakonodavstva, a prikupljeni su u okviru referendumske inicijative "Birajmo zastupnike imenom i prezimenom". "Primit ćemo zahtjev Inicijative i proslijediti ga u proceduru. Nadam se da će Odbor za Ustav do sljedeće rasprave imati svoje mišljenje o toj inicijativi", rekao je Leko.

Sabor uzima stanku

Dodao je da se na Predsjedništvu nije raspravljalo o pismu koje mu je prošlog tjedna uputio predsjednik Republike, pozivajući na konsenzus oko uvođenja preferencijalnog glasovanja već na sljedećim parlamentarnim izborima. "Ne, ne, ne, nije pismo na dnevnom redu, nego rad Sabora i nekoliko prijedloga koji su već uvršteni u dnevni red i koji traže izmjene izbornog zakonodavstva, pa u okviru toga je i pismo predsjednika Republike i inicijativa 'U ime obitelji'", kazao je Leko.

Najavio je da će Sabor zasjedati još ovaj tjedan, a onda uzima stanku.

U Saboru sutra o izvršenju proračuna; "U ime obitelji" donosi potpise za referendum

Hrvatski će sabor u sutrašnjem nastavku zasjedanja razmotriti polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna, a u Sabor bi trebali doći i predstavnici referendumske inicijative "U ime obitelji" i predati prikupljene potpise za raspisivanje referenduma o ustavnim promjenama, kojima bi se izmijenila pravila za parlamentarne izbore.

Udruga tvrdi da je prikupila više od 380 tisuća potpisa za referendum o ustavnim promjenama kojima bi se, među ostalim, uvelo preferencijalno glasovanje, zabranile predizborne koalicije, značajno smanjio broj izbornih jedinica, a izborni prag sa sadašnjih 5 spustio na 3 posto.

Polugodišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna ukazuje na nastavak naglašeno recesijskih kretanja iz prethodnih godina.

BDP je u prvom tromjesečju ove godine na međugodišnjoj razini realno smanjen za 0,4 posto, kao posljedica nastavka pada domaće potražnje. U drugom tromjesečju 2014. ostvareno je realno smanjenje BDP-a od 0,8 posto u usporedbi s istim razdobljem 2013.

U prvom polugodištu ove godine ukupni prihodi državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 55,9 milijardi kuna i bili su 6,9 posto veći nego u istom razdoblju lani.

Ukupni rashodi iznosili su 63,9 milijardi kuna, što je 48,9 posto planiranih rashoda. U odnosu na isto razdoblje 2013., rashodi su povećani za 138,5 milijuna kuna ili 0,2 posto.

U prvom polugodištu ove godine ostvaren je manjak proračuna konsolidirane opće države od 6,7 milijardi kuna ili 2 posto BDP-a.

Manjak državnog proračuna iznosio je 8 milijardi kuna ili 2,4 posto BDP-a, što je 3,4 milijarde kuna manje nego lani u istom razdoblju.