Foto: FAH

SABORSKA oporba podržala je danas prijedlog Hrvatskih laburista da se izmjenama Općega poreznog zakona omogući Ministarstvu financija objavljivanje podataka o poreznim dogovima otpisanim u postupcima predstečajne nagodbe.

Laburist Dragutin Lesar obrazložio je da se predlaže samo nastavak objave podataka o poreznim dugovanjima, budući da Ministarstvo već objavljuje liste poreznih dužnika i poslodavaca koji ne isplaćuju plaće.

Vladino obrazloženje da se podatci o predstečajnim nagodbama mogu dobiti na stranicama Fine te da ono što traže laburisti nije predmet Općeg poreznog zakona, Lesar je nazvao ciničnim.

Lesar: Jednostavnije pregledavanje otpisa poreza

"Građani imaju pravo na jednostavan način pregledati koliko je država poreza otpisala u njihovo ime, bez upisivanja poreznog broja, imena tvrtke, posebnog poreznog razreda ili pina, jednako kao na listi dužnika", kazao je.

Goran Marić (HDZ) je predstečajnu nagodbu nazvao "najkriminalnijim činom od pretvorbe i privatizacije". "Vlada ne želi objavu podataka o otpisanim dugovanjima jer ne želi da se razotkrije što se događa", ustvrdio je Marić te dodao da bi za kriminal u predstečajnim nagodbama "trebalo izgraditi novu diletaciju u Remetincu".

Šuker: Imate dvostruke kriterije

Njegov stranački kolega Ivan Šuker Vladu je prozvao za dvostruke kriterije. "Kad vam paše, onda možete objavit sve, a kad vam ne paše, onda odjedanput se ne može objavit ništa", rekao je Šuker.

Predložene zakonske izmjene podržao je i HDSSB-ov zastupnik Dražen Đurović. Upozorio je, međutim, da pravomoćne sudske presude šalju poruku da se u Hrvatskoj isplate malverzacije i neplaćanje poreza.

"Ne znam zna li netko od vas nekoga tko hoda pokunjene glave i da ga je sram što nije platio porez. Za prevaru od 700 tisuća kuna dobijete nekoliko mjeseci rada za opće dobro, a onaj tko stavi nekakvu čarapu na glavu i u mjenjačnici opljačka 1000 kuna, dobit će četiri godine zatvora", ustvrdio je Đurović.

Vlada i HDZ protiv laburista

Prijedlog kojim laburisti traže da se izmjenama zakona o porezu na dohodak riješi problem više od 54 tisuće radnika koji ne primaju redovitu plaću naišao je na protivljenje Vlade, ali i HDZ-a.

Laburisti upozoravaju na slučajeve kada se plaće isplaćuju za više mjeseci odjednom, zbog čega prelaze u viši porezni razred pa se događa da se i minimalci kumulativno oporezuju najvišom stopom od 40 posto.

Zato predlažu da se kod isplate više plaća odjednom primjenjuju propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u mjesecu u kojem je plaća trebala biti isplaćena.

Ivan Šuker (HDZ) takvo je rješenje ocijenio neprovedivim i opasnim, jer bi se, tvrdi, urušio porezni sustav i omogućilo malverzacije, budući da se porez na dohodak isplaćuje "u razdoblju", a ne "za razdoblje".

Predložio je da se, umjesto toga, intervenira u odredbu koja propisuje obvezu poslodavca na godišnji obračun poreza ako nije redovito isplaćivao plaće.

Šuker smatra da bi takvu obvezu poslodavac trebao imati dva puta godišnje, čime bi se značajno skratilo vrijeme u kojem radnik mora čekati povrat preplaćenog poreza.

O prijedlozima laburista vladajući se nisu izjašnjavali.

DC bez podrške

Prijedlog zakona o sudskim vještacima Vesne Škare Ožbolt (DC) nije podržala ni jedna stranka.

Škare Ožbolt predlaže temeljito uređivanje područja sudskog vještačenja, propisivanje uvjeta za imenovanje i razrješenje, dužnosti i odgovornost sudskih vještaka te ustroj komore sudskih vještaka.

Upozorila je da je Hrvatska pred Europskim sudom za ljudska prava izgubila pet sporova zbog nesavjesnog rada sudskih vještaka, zbog čega plaća skupe odštete.

Vesna Fabijančić-Križanić uvjerena je, međutim, da je područje sudskog vještačenja sustavno i precizno uređeno podzakonskim aktima.

Fabijančić-Križać: Nesavjesti ima u svakoj struci

"Nesavjesti ima u svakoj struci pa tako i u vještačkoj", nikazala je Fabijančić-Križać te ocijenila da obvezno udruživanje u komoru vještake neće učiniti nimalo savjesnijima.

Protiv obveznog udruživanja u komoru je i Dražen Đurović (HDSSB), koji se požalio na Hrvatski liječničku komoru, čiji je i sam član.

"Liječnička komora pretvorila se u administrativnu mašineriju s nizom zaposlenih i skupim prostorom, apsolutno je nepotrebna, ne koristi struci, a liječnicima je trajno financijsko opterećenje. Komora se bavi samo potenciranjem kongresnog turizma i pogodovanjem privatnim interesima", ustvrdio je Đurović.