Saboru prihvatio rebalans proračuna, Milas Klarić nova pravobraniteljica za djecu
Foto: Hina
SABOR sjednicu nastavlja raspravom o Izvješću o slobodnim zonama za 2011. i 2012., nakon čega će zastupnici glasati o raspravljenim točkama, među ostalima i rebalansu proračuna za 2014. godinu.
Većinom glasova, s 81 glasom za i 25 protiv, u Saboru je prihvaćen rebalans proračuna za 2014. godinu.
Rebalansom je predviđeno povećanje proračunskih prihoda za četiri milijarde, na 117 milijardi kuna, te povećanje rashoda za 100 milijuna, na 130,7 milijardi kuna, što znači da će deficit biti nešto veći od 13,5 milijardi kuna, odnosno 4,1% bruto društvenog proizvoda.
Rast prihoda za 4 milijarde, rashoda za 100 milijuna kuna čime se deficit reže na nešto više od 13 i pol milijardi kuna, vladin je prijedlog rebalansa proračuna. Braneći ga ovaj tjedna u Saboru ministar financija Slavko Linić istaknuo je da je on, između ostalog, bio nužan zbog postupka prekomjernog deficita uzrokovanim rastom rashoda, na što je posebno utjecala uplata članarine za EU od 3,8 milijarde kuna.
"U isto vrijeme nismo uspjeli osigurati gospodarski rast, nije se dogodio i izvoz na zajedničko europsko tržište, pa je to razlog da pokriće tih rashoda nismo imali u većem gospodarskom rastu", rekao je Linić. Znalo se već odavno za EU članarinu, time se ne možete pravdati, poručili su ministru iz oporbe. HDZ-ov Željko Reiner.
"Čini mi se da je to samo jedna poruka neozbiljnosti, lutanja, koje će se nastaviti". Oporbeni zastupnici na rebalans proračuna podnijeli su 11 amandmana.
Dodajmo, da je Vlada prije dva dana amandmanom na prijedlog Zakona o igrama na sreću odustala od oporezivanja dobitaka manjih od 750 kuna, no predlaže uvođenje nove stope od 30 posto, kojom bi se oporezivali svi dobici veći od pola milijuna kuna.
Kajin: Potencijal slobodnih zona nije dovoljno prepoznat u Istri
Sabor raspravlja o izvješću o slobodnim zonama. U njih 13 koliko ih ima u Hrvatskoj, 2012. godine ostvareno je više od 5,5 milijardi kuna prihoda, te gotovo 650 milijuna kuna dobiti, što je za 7,5% više nego u prethodnoj godini.
Nezavisni Damir Kajin istaknuo je da ti podaci jasno pokazuju da je najisplativije poslovati u slobodnim zonama, no njihov potencijal, kaže, nije dovoljno prepoznat pogotovo u Istri.
"U Varaždinu je ukupan prihod te zone bio dvije milijarde 460 milijuna kuna. U Zagrebu jedna milijarda kuna, u Rijeci 947 milijuna kuna. Znači ukupno u ove tri slobodne zone to je četiri milijarde kuna. Pula svega 94 milijuna kuna", istaknuo je Kajin.
Saborski zastupnici podržali izvješće o slobodnim zonama
Izvješće o slobodnim zonama u 2011. i 2012. naišlo je danas na nepodijeljenu podršku saborskih zastupnika, no dio ih žali što Hrvatska prije ulaska u EU nije bolje iskoristila taj potencijal, a Tomislav Klarić (HDZ) ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa prozvao je da ne razumije smisao gospodarskih zona.
U 13 slobodnih zona u Hrvatskoj 2012. su poslovala 234 korisnika, s ukupno 7.931 zaposlenim, 9 posto manje nego godinu ranije. Ostvareno je 5,71 milijardi kuna prihoda, što je 2,3 posto više nego u 2011., te 649,5 milijuna kuna dobiti, 7,5 posto više nego u prethodnoj godini.
Zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros uvodno je podsjetio da je ulazak Hrvatske u EU promijenio okolnosti poslovanja u slobodnim zonama, budući da se od tada posebni uvjeti carinskog i poreznog karaktera primjenjuju samo na treće zemlje.
Kako se gotovo 70 posto robne razmjene Hrvatske odvija sa zemljama EU, aktivno se razmatraju mogućnosti za unapređenje daljnjeg poslovanja, a jedna od mogućnosti je i preregistracija u neki od oblika poduzetničke infrastrukture, rekao je Pros. Najavio je da će se do kraja mjeseca ugasiti slobodna zona u Bjelovaru, jer je jedinom korisniku, nakon ukidanja carina, povoljnije poslovanje izvan zone.
Promjene očekuju i zonu Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, u kojoj će u režimu slobodne zone ostati samo jedan korisnik, dok će preostali 41 korisnik poslovati po tržišnim uvjetima, koji su im povoljniji.
U tijeku je i izmjena područja riječke slobodne zone, radi izgradnje kontejnerskog terminala u riječkoj luci, izvijestio je Pros.
Iako podržava izvješće, Tomislav Klarić (HDZ) požalio se da su svi prijedlozi Udruge slobodnih zona naišli na nerazumijevanje resornog ministra Marasa. "Na sastanku prije nepunih godinu dana ostali smo zatečeni ministrovim razmišljanjem", kazao je Klarić, tvrdeći da je Maras tada odbio primjedbu da novi Zakon o PDV-u ne donosi ništa poduzetnicima u zonama, pitajući zašto bi ti poduzetnici bili privilegirani.
"Ionako su dovoljno konkurentni, pogotovo oni u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, riječi su ministra Marasa, koji je rekao i da se može zalagati samo za ono u što vjeruje te da nije siguran zbog čega onda ne bi cijela RH bila slobodna zona", pročitao je Klarić iz bilješki sa spomenutog sastanka.
Upozorio je i da bi se mogli pojaviti problemi kod preregistracije slobodnih u poduzetničke zone, budući da je u proceduri zakonska izmjena po kojoj se poduzetničke zone neće moći osnivati ni širiti ako u krugu od 20 kilometara postoji druga poduzetnička zona popunjena manje od 66 posto.
"Potencijal slobodnih zona nije iskorišten, ni prepoznat", kaže i nezavisni Damir Kajin te ističe kako su prihodi svih slobodnih zona u 2011/2102. bili veći od pet milijardi kuna, dobit 649 milijuna kuna.
Kajin vjeruje kako zone još imaju potencijala, neovisno o ulasku u EU. "Rad će im možda biti otežan, ali život u njima ne smije stati", poručio je.
I Dragutin Glavina (HNS) traži nove uvjete poslovanja u slobodnim zonama. "Prema izjavama odgovornih, povećano je administriranje, od vođenja raznih evidencija, carinskih procedura, do novog načina obračuna i plaćanja poreza, a što izaziva određeno negodovanje", kaže Glavina.
Budućnost slobodnih zona propituje i Domagoj Hajduković (SDP), koji drži da se treba orijentirati prema zemljama izvan EU. "Hrvatska kao članica Unije, odnosno vrata Unije, može štošta ponuditi stranim tržištima i kao logistički centar, ali i kao izvoznik", ističe Hajduković.
Na dnevnom redu izmjene Zakona o GMO-u
Hrvatski sabor danas je svoj dnevni red 'proširio' sa desetak novih točaka, među kojima je i prijedlog da se izmjeni Zakon o genetski modificiranim organizmima (GMO).
U dnevni red uvršten je i prijedlog o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice.
Pravobraniteljica Lora Vidović predložila je Saboru da za njenog četvrtog zamjenika, na vrijeme od osam godina, imenuje Marija Krešića.
Milas Klarić je nova pravobraniteljica za djecu
Ivana Milas Klarić nova je pravobraniteljica za djecu, odlučio je danas Hrvatski sabor pred kojim je prisegnula da će svoju dužnost obavljati pravično, časno, savjesno u najboljem interesu djece.
Milas Klarić imenovana je većinom zastupničkih glasova (80 'za', 13 'protiv' i osam suzdržanih), a na dužnosti pravobraniteljice zamjenit će Milu Jelavić kojoj mandat istječe 31. ožujka.
Jelavić je odradila odličan posao, a ljestvica u pravobraniteljstvu podignuta je visoko, poručili su u raspravi i saborska većina i oporba.
Pravobraniteljicu, na prijedlog hrvatske Vlade, imenuje i razrješuje Sabor na osam godina te može biti ponovno imenovana.
Milas Klarić (1974.) dolazi sa zagrebačkog Pravnog fakulteta gdje je 2010. izabrana u nastavno zvanje docenta na Katedri za obiteljsko pravo.
Na tom je fakultetu diplomirala, obranila magistarski rad i doktorsku disertaciju. Dobitnica je rektorove nagrade i stipendije Zlatko Crnić u dvije akademske godine (1994./95. i 1995./96.) kao jedan od najboljih studenata prava u tim akademskim godinama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati