Sastanak o izmjenama ZOR-a: Dogovoren nastavak pregovora

Foto: Hina

SOCIJALNI partneri dogovorili su na današnjem tripartitnom radnom sastanku o izmjenama Zakona o radu (ZOR) da će prije idućeg sastanka, zakazanog za srijedu 26. ožujka, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava održati odvojene razgovore o otvorenim pitanjima s poslodavcima i sindikatima.

Ključna pitanja o kojima će se raspravljati su radno vrijeme, agencijski rad i otkaz ugovora o radu, te sva ostala pitanja za koja tri strane procijene da ih je nužno izmijeniti kako bi se riješili problemi koji postoje u praksi, ističe se u zaključcima koje su potpisali svi sudionici sastanka.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever najavio je da već sutra sindikati nastavljaju odvojene razgovore s ministrom Mirandom Mrsićem.

Spremni smo za dogovore i kompromise, samo što poslodavci i Vlada moraju znati da sindikalna strana ima razinu ispod koje ne može ići, jer sindikalni čelnici ne pregovaraju u svoje nego u ime hrvatskih radnika koji su im dali mandat za pregovore, istaknuo je Sever.

Dva su ključna pitanja, kaže Sever, raspodjela, odnosno organizacija radnog vremena, te agencijski rad, a izvedenice će sigurno ići prema godišnjim odmorima itd.

Upitan kada očekuje drugo saborsko čitanje Sever je odgovorio kako nikome ne odgovara odugovlačenje jer je svima u interesu da se dogovorimo što prije, pitanje je samo postojanje dobre volje.

Ne bi bilo dobro da se krene od pretpostavke kako je prijedlog ZOR-a koji je sad u Saboru minimum i da se ide dalje. Bez prosvjeda i štrajka vjerojatno bi neke stvari izgledale drugačije, no naše je opredjeljenje biti za stolom, ali ako nas budu gurali na ulicu bit ćemo i tamo, poručio je Sever.

Matijašević: Danas je izražena spremnost na postizanje konsenzusa

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel nada se da će Bog pomoći u trećem pokušaju razgovora, nakon neuspjelih trostranih i dvostranih pregovora. Pokušat ćemo odvojeno razgovarati s Ministarstvom rada i nadamo se da će konačno prevladati razum, dodao je Novosel.

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević potvrdio je da su dogovorili rok od osam dana u kojem bi pokušali riješiti naročito sporna pitanja i ocijenio kako je danas izražena spremnost na postizanje konsenzusa. Dogovoreno ja da dok traju pregovori nijedna strana neće istupati u javnost.

Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić izrazio je zadovoljstvo što je dijalog ponovno pokrenut, a sindikati shvatili da se otvorena pitanja oko izmjena ZOR-a moraju rješavati dijalogom za stolom, a ne pritiscima i ulicom.

Definirat će se teme o kojima ćemo razgovarati, i bit će to kombinacija dvostranih i trostranih razgovora. Pokazana je dobra volja svih strana za izmjenama ZOR-a za koji vjerujemo da će više odgovarati vremenu u kojem živimo i koji će omogućiti zapošljavanje i otvaranje novih radnih mjesta, zaštitu radnika i veću konkurentnost gospodarstva, istaknuo je Majetić.

Upitan zašto dogovor nije postignut na pregovorima sindikata i poslodavaca u protekla dva tjedna, Majetić je odgovorio da je vrijeme bilo prekratko, a pregovori su vođeni bez Vlade kao predlagatelja koji donosi odluku. Nastavljamo razgovore trostrano jer smo zaključili da bi dvostrani razgovori bili gubljenje vremena, a zakon se mora što prije donijeti, jer svakim danom raste broj nezaposlenih, dodao je.

Na upit gdje vidi mogućnost za postizanje dogovora Majetić je rekao da stvari ne treba promatrati tako da će sindikati izgubiti, a poslodavci dobiti, nego da ZOR mora biti primjeren vremenu, što je obostrani interes.

Trebamo vidjeti što je najbolje i kako legalizirati sve što se događa oko nas, tržište i konkurencija su izuzetno veliki, a mi trebamo omogućiti poslodavcima da budu konkurentni i otvaraju nova radna mjesta, te pokrenu gospodarstvo, rekao je Majetić.

Ministarstvo: Novi ZOR očuvat će prava radnika iz agencija za privremeno zapošljavanje

Novim Zakonom o radu (ZOR) sačuvat će se prava radnika koji se zapošljavaju preko agencija za privremeno zapošljavanje, prema kojima poslodavac mora jednako postupati kao i prema redovno zaposlenim radnicima, a smanjenje prava bit će moguće samo ako to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.

Hrvatska je u sadašnji ZOR u potpunosti prenijela pravnu stečevinu EU o načelu obveze jednakog postupanja prema ustupljenim radnicima kada je riječ o plaći i drugim uvjetima rada, što će ostati propisano i novim ZOR-om, ali će te prava biti jasnije propisana, izjavio je Hini glasnogovornik Ministarstva rada i mirovinskog sustava Krunoslav Vidić.

Također, novim ZOR-om poslodavcima je zabranjeno da na mjesto otpuštenog radnika zaposle agencijskog radnika.

Ustupljenim radnicima jednaka prava na plaću i druga materijalna prava

Novi ZOR će, sukladno Direktivi EU-a, otvoriti mogućnost odstupanja od načela jednakog postupanja samo u slučaju da to agencije učine u suradnji sa sindikatima kroz kolektivne ugovore.

U pojedinim državama članicama EU već se ranije otvorilo pitanje imaju li, temeljem načela jednakog postupanja, ustupljeni radnici jednako pravo ne samo na plaću, već i druga materijalna prava kao i radnici kod korisnika.

Sud pravde EU-a, ističe Vidić, još nije zauzeo stajalište kako treba tumačiti pojam plaće, već se to tumačenje prepušta nacionalnom zakonodavstvu.

To podrazumijeva da bi slijedom definicije plaće koja postoji u svakom od nacionalnih zakonodavstava, trebalo utvrđivati koja se materijalna prava trebaju na jednaki način isplaćivati ustupljenim radnicima, ističe Vidić.

Zagrebački Županijski sud nedavno je, na tužbu nekih radnika koji su privremeno radili u HT-u, presudio da agencije za privremeno zapošljavanje moraju radnicima koje su ustupili tvrtkama uz istu plaću za isto radno mjesto isplaćivati i sva materijalna prava koja po kolektivnom ugovoru ili drugim propisima imaju ostali radnici u tim tvrtkama, primjerice božićnicu i regres.

Rad preko agencije i outsourcing dva različita instituta

Komentirajući ocjenu da je ta presuda dala "vjetar u leđa" sindikatima koji se protive outsourcingu u javnim i državnim službama, Vidić naglašava kako su rad preko agencija za privremeno zapošljavanja i outsourcing dva potpuno različita instituta koja za sobom povlače i različite uvjete rada.

Kada je riječ o agencijskom radu, radnik se ustupa korisniku i radi po njegovim uputama i s njegovim sredstvima rada. Stoga je logično da se na ustupljenog radnika treba primijeniti načelo jednakog postupanja u odnosu na radnika koji radi kod korisnika, jer su i jedan i drugi u istom položaju.

Outsourcing pak, ističe Vidić, nije predmet ZOR-a niti se na njega odnosi presuda Županijskog suda. U tom slučaju korisnik s drugom tvrtkom ugovara obavljanje određenih usluga (npr. čišćenje prostorija), a radnici zaposleni u toj tvrtki koriste njezina sredstva i rade po uputama i pod nadzorom te tvrtke.

Direktiva o agencijskom radu u tom slučaju se ne primjenjuje na uvjete rada tih radnika, što znači da ne postoji obveza poštivanja načela jednakog postupanja. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava nije neposredno zaduženo za provođenje outsourcinga u javnom sektoru, napominje Vidić.

U EU privremeni radnici 2,5 posto radne populacije

U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz 2003. po prvi put otvorena mogućnost osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje, a do tada jedino Grčka i Turska nisu poznavale takav način angažiranja radnika koji je uvelike prihvaćen u razvijenim zemljama.

Procjenjuje se da su u zemljama EU-a u 2010., kada je Europska direktiva implementirana i u hrvatsko zakonodavstvo, privremeni radnici zaposleni preko agencija činili 2,5 posto radne populacije.

Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i potražnje pa poslodavci počinju tražiti radnike koji će im za manju cijenu donijeti isti ili veći profit. S druge strane, fleksibilno tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje plaćenom radu.

U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a njihovi predstavnici redom ističu kako je najbitnije da se klijentima što prije pronađu radnici koje traže, da se što više ljudi zapošljava i da sve bude legalno i po zakonu.

Hrvatske agencije dobro posluju

Od ove godine agencije su dužne dostavljati i podatke o zaposlenim radnicima i njihovim plaćama. Po podacima Poslovne Hrvatske, najveće baze poslovnih podataka, velika većina agencija dobro posluje.

Podaci o nekima od najvećih agencija pokazuju da su u 2012. prihodi u Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63 milijuna kuna.

Na svojim web stranicama agencije poručuju da traže ozbiljne i odgovorne osobe bez obzira na struku, zainteresirane za rad na određeno vrijeme s mogućnošću trajnog zapošljavanja. Radno iskustvo je prednost, ali nije uvjet, a zainteresirana se upozorava i na mogućnost rada u smjenama.

Sve agencije ističu da stalno brinu o ustupljenim zaposlenicima, odnosno o ispunjavanju svih njihovih prava i obveza propisanih zakonom.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara