Sindikati najavljuju pregovore za minimalac od 4000 kuna bruto

Sindikati najavljuju pregovore za minimalac od 4000 kuna bruto

Screenshot: YouTube

PREDSJEDNIK Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske Šimo Orešković kaže da svakodnevno prima upite i pritužbe svojih članova zbog nedorečenosti zakona koji reguliraju minimalnu plaću.

"Naime, neki poslodavci u minimalnu plaću uračunavaju dodatke za otežane uvjete rada, noćni rad, rad u smjenama, dodatke za učinak, minuli rad, troškove za topli obrok i sl., a neki ne, te se stoga radnici odnosno naši članovi smatraju diskriminiranima i zakinutima u tom smislu. Valja navesti da je prema članku 2. Zakona o minimalnoj plaći minimalna plaća najniži mjesečni iznos brutoplaće koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. Međutim, iz te zakonske definicije nije razvidno koji se sastavni dijelovi plaće uračunavaju u mjesečnu plaću koja se uspoređuje s visinom minimalne plaće, odnosno nije razvidno koji su sastavni dijelovi plaće uključeni u mjesečni iznos minimalne plaće. S obzirom na sve navedeno, mi tražimo da se odredi struktura minimalnog iznosa plaće, odnosno da se zakonom isključe iz sadržaja minimalne plaće svi dodaci na plaću," rekao je Orešković za Glas Slavonije i dodao da nakon godišnjih odmora očekuje sastanak s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićom kako bi se raspravilo o navedenim pitanjima.

Orešković najesen očekuje i pregovore o povećanju minimalne plaće, koja trenutno iznosi 3029 kuna bruto.

"Smatramo da minimalna plaća u Hrvatskoj ne smije iznositi manje od 50 posto od prosječne brutoplaće. To znači da brutoiznos minimalne plaće ne bi smio biti niži od 4000 kuna," kaže.

Nedostatak kvalitetnih podataka

Istovremeno, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel podsjeća da je minimalna plaća u Hrvatskoj uvedena tek 2008. godine.

"Budući da nije u primjeni dovoljno dugo, nije moguće napraviti objektivnu analizu ekonomskih posljedica, a osim toga, razdoblje primjene minimalca poklapa se s razdobljem recesije u Hrvatskoj, što dodatno otežava razlučivanje njegovih eventualnih posljedica na razinu zaposlenosti, od posljedica ekonomske krize," ocijenio je Novosel i najavio istraživanje o načinu utvrđivanja minimalne plaće u odnosu na njezin mogući utjecaj na radno intenzivne sektore djelatnosti te utjecaj na socijalnu isključenost.

"Smatramo da je zanemarena izvorna i primarna svrha uvođenja instituta minimalne plaće, a to je borba protiv siromaštva, sprečavanje izrabljivanja radnika, kao i sprečavanje povećavanja razlika u dohotku (tj. jaza između najniže i najviše plaće u samoj distribuciji plaća). Stoga ponovno ističemo kako je minimalna plaća prije svega alat socijalne politike koja za cilj treba imati smanjivanje siromaštva, odnosno osiguranja dostojanstvenog rada radnicima. Uzimajući u obzir trenutnu razinu minimalne plaće od 3029,55 kuna, potrebno je najprije ispitati ispunjava li ta razina sami primarni cilj uvođenja instituta minimalne plaće, a to je smanjenje siromaštva radnika osiguravanjem dostojanstvene razine plaća. Nažalost, smatramo kako provedba relevantnih istraživanja o minimalnoj plaći u Hrvatskoj i njezinim utjecajima trenutno nije moguća, prije svega zbog nedostatka kvalitetnih podataka koji bi mogli dati objektivnu ocjenu postojećeg stanja i spoznaja kako to područje bolje i kvalitetnije definirati," rekao je Novosel.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara