Singapur, jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta slavi 50. obljetnicu neovisnosti

Singapur, jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta slavi 50. obljetnicu neovisnosti

Foto: HIna

SINGAPUR danas ima namjeru uz bezbrojne bijele i crvene zastave bogato proslaviti pedesetu obljetnicu neovisnosti, a dan nacionalnog ponosa vjerojatno će iskoristiti premijer kako bi za rujan sazvao izbore. Grad-država, otok od 5,5 miljuna stanovnika, malo sjevernije od ekvatora, na vrhu malezijskog poluotoka od kojeg je odvojen morskim prolazom Johor, danas je globalni poslovni centar čiju ekonomiju i socijalni model priželjkuju nacije širom svijeta.

Povodom dana neovisnosti vlada organizira veliku paradu uz prelete zrakoplova i vatromet, za publiku od oko 200.000 ljudi, kao i milijune koji će proslavu pratiti na televiziji.

"Nakon pedeset godina dok stojimo u ovom visokom baznog logoru osvrćemo se i divimo kako smo daleko stigli. Zahvalni smo onima koji su nam to omogućili", rekao je premijer Lee Hsien Loong u televizijskom govoru uoči nacionalnog dana.

"Iz istog tog baznog logora možemo gledati naprijed vrhunce koji su pred nama. Put pred nama je neistražen. Ali moramo ustrajati jer želimo bolje za sebe i za svoju djecu".

Lee je govorio i u koncertnoj dvorani Victoria u kojoj je njegov otac, prvi premijer zemlje Lee Kuan Yew osnovao Stranku narodne akcije 1954. Ta je stranka na vlasti od stjecanja neovisnosti.

Snimka govora Lee Kuana Yewa koji čita izjavu o neovisnosti, dokument koji je najavio otcjepljenje Singapura od Malezije, puštena je na radiju i televiziji.

Očekuje se da će premijer danas sazvati izvore za rujan. Njegovoj je stranci pred prošle izbore pala popularnost zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih, eksplozije cijena nekretnina te vala stranih radnika.

Politički analitičari očekuju da ovaj puta Leejeva stranka dobije više glasova, uglavnom zahvaljujući domoljublju i odjecima ovogodišnje okrugle obljetnice ali i vladinih napora da se pozabavi pitanjima koja brinu javnost.

Od siromašne kolonije do najbogatije zemlje svijeta

Singapur je danas jedna od najbogatijih i najrazvijenijih zemalja svijeta.

Iako imaju samo 3,4 milijuna radno aktivnih stanovnika, godišnji bruto društveni proizvod im iznosi preko 330 milijardi dolara.

Imaju visokorazvijenu industriju i financijski sektor, singapurska luka je najprometnija na svijetu, a godišnje ih posjeti i preko 10 milijuna turista.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, BDP po stanovniku je u 2013. iznosio oko 79 tisuća dolara, što njihovo gospodarstvo svrstava na treće mjesto odmah iza Katara i Luksemburga. Za usporedbu BDP po stanovniku u Hrvatskoj iznosi oko 20 tisuća dolara.

Nezaposlenost U Singapuru je zanemarivo niska i iznosi oko 2%, a trenutno u toj zemlji posluje oko tri tisuće međunarodnih korporacija.  No, nije uvijek bilo tako.

Kako uspjeti bez ičega?

Singapur je 60-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo siromašna zemlja, s vrlo malim izgledima za uspjeh. S tadašnjom populacijom od 1,6 milijuna stanovnika, bez ikakvih prirodnih resursa, živjeli su od nešto malo trgovine i prihoda od britanskih vojnih baza. Nisu imali razvijenu industriju, znanje ali ni vlastiti kapital kojim bi potaknuli razvoj.

Singapur je više od 130 godina bio britanska kolonija, a punu nezavisnost dobiva 1965. za vrijeme premijera Lee Kuan Yewa, koji je tvorac njihovog ekonomskog čuda, i jedan od najvećih vizionara i stratega u povijesti.

U prvoj fazi prioritet im je bio razvoj industrije, čijim proizvodima bi se na domaćem tržištu zamijenili oni iz uvoza, te kako bi se smanjila ovisnost ekonomije o trgovini. Uspostavljene su razne agencije kojima je zadatak bio poticanje ekonomskog razvoja zemlje.

Kako bi stvorili industriju već 1961. godine započinje gradnja industrijske zone Jurong. Investitore u zonu privukli su poreznim olakšicama i pravnom zaštitom njihovog kapitala, no kako je je bila udaljena od stambenih područja, država je izgradila i jeftine stanove za radnike.

Iako su mnogi tada bili skeptični prema tom projektu, već 1963. u zoni su proradile 24 tvornice. Pet godina kasnije, na oko 15 četvornih kilometara zone radile su 153 tvornice , a još 46 ih je bilo u izgradnji. Rast BDP-a u razdoblju od '60 do '64 bio je preko pet posto godišnje.

Povoljna poslovna klima privukla investitore i izbrisala nezaposlenost

U idućoj fazi, krajem 60-ih i tokom 70-ih godina, nastavlja se razvoj industrije, ali se naglasak stavlja na izvoz. Jedan od osnovnih ciljeva u tom razdoblju bilo je smanjenje nezaposlenosti (koja je tada iznosila 10%), a glavni izazov u tom smislu bilo je povlačenje britanskih vojnih baza, koje su indirektno zapošljavale 40 tisuća ljudi.

Povoljna poslovna klima u zemlji nastavila je privlačiti investitore iz cijelog svijeta (najviše iz Japana i SAD-a) te se nastavlja razvoj industrije, ali sada već i financijskog sektora. Država krajem 60-ih osniva Jurong Town Corporation, tvrtku kojoj je osnovni cilj davanje potpore razvoju gospodarstva.

Gospodarstvo Singapura je krajem 60-ih i tokom 70-ih dodatno ubrzalo te je prosječan rast tada iznosio oko 10%, nezaposlenost je 1978. pala na samo 3,6%, a udio proizvodnje u BDP-u porastao na 24%.

Već početkom 80-ih okreću se najnovijim tehnologijama

Nakon što su izgradili infrastrukturu, razvili industriju i dosegnuli minimalne stope nezaposlenosti, u 80-im godinama okreću se uvođenju viših razina tehnologije i poboljšanju kvalitete radne snage kroz razne obrazovne programe.

Vlada potiče automatizaciju radnih procesa i uvođenje računalne tehnologije. Što se tiče investicija, od radno intenzivnih industrija okreću se proizvodnjama sa visokom dodanom vrijednošću koje se temelje na znanju.

U prvoj polovici 80-ih dodana vrijednost po radniku u proizvodnji raste sa 18.400 na 27.000 dolara, a prosječan rast BDP-a iznosi 7,7% godišnje.

Dok su 70-ih godina glavni izvozni proizvodi Singapura bile tkanine, odjeća i osnovna elektronika, već do 90-ih godina razvija se farmaceutska industrija, proizvodnja mikročipova, avio - industrija itd.

Singapur je danas visokorazvijena tržišna ekonomija, sa visokim stupnjem sigurnosti za investitore i bez korupcije.

Prilično su otporni te je u jeku globalne financijske krize njihovo gospodarstvo 2009. palo za samo 0,6%, da bi već iduće godine poraslo za čak 15%. Vlada i dalje traži nove modele razvoja te je sada cilj da Singapur (p)ostane financijsko i tehnološko središte jugoistočne Azije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara