Šipuš: Otvaramo javnu raspravu o novome zakonu o muzejima

Šipuš: Otvaramo javnu raspravu o novome zakonu o muzejima

Foto: FAH

MINISTARSTVO kulture do kraja tjedna će u javnu raspravu uputiti nacrt konačnog prijedloga novog zakona o muzejima, u kojem se odustalo od namjere da se muzejima omogući bavljenje gospodarskom djelatnošću, kao i od proširivanja popisa stručnih muzejskih zvanja zvanjima voditelja marketinga i voditelja odnosa s javnošću.

Najavio je to u srijedu ministar kulture Berislav Šipuš, na tematskoj sjednici saborskog Odbora za kulturu, ističući da se do nacrta došlo zajedničkim radom s predstavnicima struke.

U tekst je unesena definicija muzeja, koju je utvrdilo Međunarodno muzejsko vijeće (ICOM), istaknuo je.

Umjesto "bavljanja gospodarskom djelatnošću" zakonom će se propisati da muzeji, uz osnovnu, mogu obavljati i druge djelatnosti u skladu s posebnim propisima i statutima, pri čemu će se uvesti posebna ograničenja kako se ne bi ugrozili standardi muzejske djelatnosti.

Muzejska građa neće na rasprodaju

Na taj način otklonjena je bojazan da bi muzejska građa mogla postati predmetom nekontrolirane prodaje, rekao je ministar Šipuš.

Zakonom se definira stručno muzejsko osoblje, temeljna će biti zvanja kustosa i muzejskog pedagoga, a ostala će se zvanja svrstati u stručne i pomoćne poslove.

Šipuš je naglasio kako su nacrtom ponuđene i alternative takvom rješenju, koje će se ponuditi na javnu raspravu.

Mijenja se i način imenovanja članova muzejskog vijeća, koje će imenovati ministar kulture na temelju javnog poziva. Na taj način se procedura usklađuje s imenovanjem u druga kulturna vijeća, s tim da će javni poziv za muzejsko vijeće trajati dulje, istaknuo je.

Sankcije neuredno upisivanje građe

Muzejska građa i dokumentacija u vlasništvu stranih muzeja i država izuzet će se od ovrhe, a nacrt je predvidio i sankcije za neuredno upisivanje građe u muzejske knjige.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sudionici rasprave, saborski zastupnici i stručnjaci, pohvalili su odluku Ministarstva kulture da krene u javnu raspravu i uključi struku u donošenje tako važnog zakona.

Upozorili su, međutim, da je nacrt nužno doraditi, posebno kad je riječ o definiciji muzeja.

Objašnjavaju da je u predloženoj definiciji izostavljena neprofitnost muzeja, koja je naglašena u ICOM-ovoj definiciji.

Ističu kako nisu za to da se muzejima u potpunosti zabrani gospodarska djelatnost, ali su protiv komercijalizacije muzeja i smatraju da bi svu dobit muzeji morali ulagati u razvoj osnovne djelatnosti

Meković podržao javnu raspravu.

Suglasni su i da u zakon ne bi trebalo unositi Direktivu EU o uslugama na unutarnjem tržištu, jer u direktivi izrijekom stoji kako se ne primjenjuje na institucije od javnog interesa, kakve su muzeji.

Otvaranje javne rasprave pozdravio je, među ostalima, i Zvonko Maković iz Društva povjesničara umjetnosti, koje je uoči prvog čitanja zakona peticijom koju je potpisalo 400 stručnjaka zatražilo da se u izradu važnog zakona uključi i stručna javnost.

"Dragocjeno je da se pokrenula javna rasprava, ali bi se neke stvari u konačnom tekstu zakona morale razbistriti, prije svega mora se utvrditi neprofitnost muzeja kao polazna točka zakona", rekao je Maković Hini.

Smatra i da nacrt sadrži previše detalja, posebno kad je riječ o stručnim zvanjima, smatra da bi ih zakon trebao propisati tek načelno, a da bi detalje trebalo utvrditi kroz pravilnike i statute, po potrebi pojedinih institucija.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara