Situacija u Ukrajini se ne smiruje: Rusi ne popuštaju, NATO obustavio zajedničke inicijative i podržao Kijev

Foto: Guliver Image/Getty Images

SVIJET i dalje sa strepnjom gleda na situaciju u Ukrajini, dodatno uzavrelu nakon ruske invazije na Krim. Ruske snage u srijedu su zaposjele dvije baze za lansiranje projektila u Ukrajini dok su proruski prosvjednici u Donjecku zauzeli zgradu vlade. Izaslanik UN-a na Krimu obustavio je svoju misiju nakon prijetnji naoružane skupine.

Pentagon šalje dodatne zrakoplove za zračni nadzor Baltika

Pentagon će više nego udvostručiti broj borbenih zrakoplova koje šalje u misiju NATO-a za nadzor zračnog prostora na Baltiku, a također šalje i zrakoplov cisternu, izjavio je u srijedu jedan američki dužnosnik, a taj je potez u sklopu odgovora Washingtona na ukrajinsku krizu.

Ministar obrane Chuck Hageel objavio je ranije u srijedu planove za pojačanje deset godina stare misije NATO-a, koji obavlja zračnu nadzor nad baltičkim saveznicama Estonijom, Latvijom i Litvom.

Jedan američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da će Pentagon poslati šest dodatnih zrakoplova F-15 i jedan zrakoplov cisternu KC-135 kako bi pojačao misiju ovoga tjedna. SAD već daje četiri F-15 za tu misiju koja je zadužena za zaštitu baltičkog zračnog prostora.

Obama i Cameron razgovarali o Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u srijedu s britanskim premijerom Davidom Cameronom o situaciji u Ukrajini, priopćila je Bijela kuća.

Dvojica čelnika razgovarala su telefonski dok je Obama letio iz Washingtona za Connecticut u predsjedničkom zrakoplovu Air Force One.

"Čelnici su izrazili svoju veliku zabrinutost oko ruskog očitog kršenja ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta i obojica su rekla da su sadašnje okolnosti neprihvatljive", navodi se u priopćenju.

Obama i Cameron razgovarali su o međunarodnoj potpori za Ukrajinu dok ona pokušava stabilizirati svoje gospodarstvo i pripremiti se za izbore u svibnju.

Također su izjavili da je pad zabilježen posljednjih dana na ruskom tržištu dionica znak da je "Rusija već počela plaćati cijenu za svoje akcije, kao što je smanjenje povjerenja ulagača u Rusiji", navodi Bijela kuća.

NATO za snažnije partnerstvo s Ukrajinom, preispituje odnose s Rusijom

NATO je u srijedu odlučio osnažiti partnerstvo s Ukrajinom i preispitati odnose s Rusijom, najavivši odgodu zajedničkih inicijativa Vijeća NATO-Rusija, izjavio je u Bruxellesu glavni tajnik Sjeveroatlantskog saveza Anders Fogh Rasmussen.

"Ukupna suradnja NATO-a i Rusije se mora revidirati", kazao je Rasmussen i najavio suspenziju svih planova vezanih uz zajedničke misije te sve civilne i vojne sastanke.

"Te mjere šalju vrlo jasnu poruku Rusiji da mora pridonijeti smanjenju napetosti u Ukrajini", dodao je. Rasmussen je objasnio da će Savez nastaviti susrete s Moskvom na političkoj razini, ali da zbog Ukrajine obustavlja svu drugu suradnju.

"Istovremeno, odlučili smo osnažiti partnerstvo i suradnju s Ukrajinom kako bismo podržali demokratske reforme", istaknuo je čelni čovjek Saveza. Prema njegovim riječima, to se odnosi na snažniju potporu vojnim i civilnim strukturama Ukrajine, zemlje koja već godinama surađuje s NATO-om i sudjeluje u raznim misijama, posebice u Afganistanu.

Vijeće NATO-Rusija zaživjelo je 2002. godine u cilju promicanja suradnje dviju strana na području sigurnosti, borbe protiv terorizma i piratstva te ostalim područjima od zajedničkog interesa.

Lavrov se u Parizu nije sastao s ukrajinskim kolegom

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov otišao je s razgovora o ukrajinskoj krizi u Parizu u srijedu a da se nije sastao sa svojim ukrajinskim kolegom po dužnosti Andrijom Dešicom, izjavili su zapadni diplomati.

Lavrov, koji je ranije razgovarao s ministrima vanjskih poslova SAD-a, Francuske, Njemačke i Velike Britanije, izjavio je da će se daljnji razgovori o Ukrajini održati "idućih dana". "Svi smo zabrinuti zbog toga što se tamo događa", rekao je on novinarima po izlasku iz francuskog ministarstva vanjskih poslova.

"Dogovorili smo se da ćemo nastaviti razgovore idućih dana kako bi vidjeli kako možemo pomoći da se stabilizira, normalizira situacija i prevlada kriza", dodao je.

Ranije je jedan visoki dužnosnik State Departmenta opovrgnuo ruska izvješća da su se Moskva i zapadne sile složile da se ukrajinska vlada i oporba moraju pridržavati sporazuma postignutog 21. veljače uz posredništvo EU-a.

"Nije bilo dogovora na ovom sastanku i neće ga biti bez izravnog uključenja ukrajinske vlade...", kazao je dužnosnik.

Lavrov: Rusija i SAD za poštivanje sporazuma od 21. veljače

Ruski ministar vanjskih poslova Sergel Lavrov u srijedu je, nakon susreta s američkim državnim tajnikom Johnom Kerryjem, izjavio da se obojica slažu da treba pomoći Ukrajincima da provedu sporazum koji su prije dva tjedna potpisali sada svrgnuti predsjednik Viktor Janukovič i oporba.

"Složili smo da treba pomoći Ukrajincima, svim Ukrajincima, u provedbi sporazuma postignutog 21. veljače", kazao je Lavrov u Parizu. Dodao je da će se on i Kerry u francuskom ministarstvu vanjskih poslova sastati sa šefovima diplomacija Francuske, Poljske i Njemačke, zemalja supotpisnica sporazuma.

Spomenuti sporazum daje velike ustupke oporbi koja je sada na vlasti u Kijevu, uključujući prijevremene izbore, najkasnije do prosinca 2014. i formiranje nove vlade nacionalnog jedinstva te povratak na ustav iz 2004.

No taj su sporazum pretekli događaji koji su uslijedili, s bijegom Janukoviča iste večeri kada je potpisan, nakon čega je oporba preuzela vlast u Kijevu. Parlament je dan iza donio niz mjera, među kojima oslobađanje zatočene bivše premijerke Julije Timošenko i odluku o prijevremenim predsjedničkim izborima za 25. svibnja.

Rusija opetovano inzistira na poštivanju sporazuma od 21. veljače iako ga je posrednik Kremlja koji je bio nazočan pregovorima, Vladimir Lukin, odbio potpisati.

Lavrov je u svojim izjavama pomirljivije govorio od Kerryja koji je otvoreno poručio Rusiji da riskira sankcije zbog intervencije u Ukrajini, kao i gubitak mjesta u skupini G8.

Estonija potvrdila autentičnost razgovora o snajperistima u Kijevu

Šef estonske diplomacije Urmas Paet potvrdio je u srijedu sadržaj prisluškivanog telefonskog razgovora s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton u kojemu je rečeno da su snajperisti pucali i na prosvjednike i na policiju tijekom dramatičnih događaja u Kijevu 20. i 21. veljače.

"Estonski ministar vanjskih poslova Urmas Peat jako žali zbog toga što je procurio u javnost razgovor s visokom predstavnicom Catherine Ashton, ali potvrđujemo njegovu autentičnost", rekla je za France Presse glasnogovornica ministarstva Minna-Liiina Lind.

Telefonski razgovor vođen je 26. veljače, kazala je. Paet je bio u Kijevu 25. veljače kako bi se sastao s novom privremenom vladom nakon što su u nasilju, koje je pripisano svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču, ubijeni deseci ljudi tijekom prosvjeda na Majdanu.

Estonski ministar je rekao Ashton da je saznao od svojih izvora u Kijevu "da su isti napadači iz zasjede ubijali ljude iz redova jednih i drugih" - prosvjednika i policajaca. "Sve se više misli da nije Janukovič stajao iz tih snajperista nego netko iz nove koalicije", kazao je. "Dosta je problematično što nova koalicija sada više ne želi istražiti što se stvarno dogodilo", istaknuo je.

"Ja mislim da moramo istražiti. Nisam za to čula", odgovorila je Ashton. Po riječima glasnogovornice, Paet je u tom razgovoru izrazio "zabrinutost zbog situacije na terenu".

Snimka telefonskog razgovora objavljena je na internetu a tamo su je navodno postavili agenti službe sigurnosti Ukrajine koji su odani svrgnutom predsjedniku Janukoviču, a koji su prisluškivali njihov razgovor.

Nepoznati muškarci oteli ukrajinskog generala pukovnika

Viši ukrajinski granični dužnosnik na Krimu, general pukovnik Mikhail Koval, otet je u blizini Jalte, potvrdila je za BBC ukrajinska granična služba.

Oko 40 napadača "odjeveni kao motociklisti" oteli su Kovala oko 16 sati po lokalnom vremenu u blizini mornaričke baze Obalne straže. Strpali su ga u džip, izjavili su u graničnoj press službi. Oni vjeruju da je Koval odveden u Sevastopolj. Trenutno pokušavaju pregovarati s otmičarima.

Koval je kasnije stupio u kontakt s graničnom službom i rekao daje dobro, javlja Interfax.

Ranije se pojavila vijest o otmici UN-ovog predstavnika na Krimu, Roberta Serryja, ali je ta informacija kasnije demantirana.

"Oni nije bio otet, ali su mu ozbiljno prijetili oružjem", poručili su iz UN-a.

Serry je pristao odmah otići na aerodrom i prekinuti svoju misliju na Krimu.

Donjeck: Proruski prosvjednici ponovo zauzeli zgradu pokrajinske vlade

Veća skupina proruskih aktivista u srijedu je ponovo zauzela zgradu pokrajinske vlade u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku, samo nekoliko sati nakon što ih je izbacila policija.

Skupina od oko 200 ljudi ponovo je nasilno ušla u zgradu regionalnih vlasti usprkos pozamašnim policijskim snagama koje su ranije ovladale zgradom i istjerale prosvjednike.

U prijepodnevnim satima se na vrhu zgrade zavijorila ukrajinska zastava, zamijenivši ruski barjak koji je bio postavljen u subotu. Na zgradi je sada ponovo postavljena ruska zastava.

U nizu proruskih prosvjeda u istočnim i južnim dijelovima Ukrajine, u Donjecku su oni poprimili najodlučniji karakter nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin prošli tjedan izjavio da Rusija ima pravo napasti Ukrajinu.

Kijev tvrdi da iza tih prosvjeda stoji Moskva, kako bi opravdala mogući vojnu intervenciju.

Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a prekinuo misiju

Zamjenik glavnog tajnika UN-a Jan Eliasson opovrgnuo je u srijedu izvješća da su UN-ovog izaslanika u Ukrajini Roberta Serrya oteli naoružani muškarci na Krimu i rekao je da je Serry bio ugrožen, ali da je sada dobro.

"On nije bio otet, ali je bio ozbiljno ugrožen", rekao je Eliasson novinarima u New Yorku u telefonskoj izjavi iz Kijeva dodajući da "tu akciju treba ozbiljno osuditi".

Eliasson je rekao da je skupina neidentificiranih muškaraca, od kojih su neki bili naoružani, okružila Serryja i rekla mu da treba napustiti Krim. Onemogućili su mu odlazak automobilom i prisilili da ode pješice. Po njegovim riječima, Serry je trenutačno dobro i na sigurnom.

Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Jevgenij Perebijnis izjavio je da je Serry nazvao zamjenika ukrajinskog ministra vanjskih poslova i opisao incident dok se odvijao.

"On je rekao da kada je izašao iz mornaričke baze u Simferopolju da su njegovo vozilo blokirali nepoznati naoružani muškarci u uniformama koji su izjavili da imaju naređenje da ga prebace u zračnu luku. On je odbio i još uvijek ga drže", izjavio je glasnogovornik.

Reporter britanske televizije ITN James Mates kazao je da je Serry bio prisiljen prekinuti misiju na Krimu nakon što su ga zaustavili naoružani muškarci pa se bio prisiljen skloniti u jedan u kafić.

Mates je rekao da je Serry bio okružen neprijateljski raspoloženom proruskom gomilom u jednom kafiću. Kada je pristao okončati svoju diplomatsku misiju otpraćen je do automobila i zatim ga je policija odvezla na aerodrom kroz gomilu koja je uzvikivala "Putin! Putin!".

U Zagrebu prosvjedni skup protiv ruske vojne intervencije na Krimu

Oko dvije stotine pripadnika ukrajinske zajednice u Hrvatskoj prosvjedovalo je večeras ispred veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu tražeći povlačenje ruske vojske s Krima i aktivniju ulogu međunarodne zajednice u rješavanju tog problema.

Prosvjednici su, nakon što su se okupili na Trgu bana Jelačića, u povorci krenuli prema ruskom veleposlanstvu pjevajući ukrajinsku himnu, izvikujući parole o ukrajinskoj samostalnosti i protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, noseći natpise te ukrajinske i hrvatske zastave. Tražili su da im se obrati netko iz ruskog veleposlanstva, ali bez rezultata.

Na natpisima je među ostalim pisalo: "Slava Ukrajini!", "Krim je Ukrajina!", "Stop agresiji na Ukrajinu!", "Stop ruskoj okupaciji!", "Putin van iz Ukrajine!" i "NO Soviet reunion!"

Ruske snage zaposjele dvije baze u Ukrajini

Ruske snage u srijedu su zaposjele dvije baze za lansiranje projektila, vojno važne strateške položaje na Krimu, čime se pojačala napetost nekoliko sati prije nego se u Parizu trebaju sastati ruski i američki šefovi diplomacija.

Nakon dva dana tijekom kojih su ruski vojnici okružili ukrajinske vojarne i baze, njihov ulazak na vojna područja predstavlja novu etapu u krizi na Krimu.

U dva slučaja - u Fiolentu u blizini Sevastopolja u kojem se nalazi ruska Crnomorska flota - i u Evapatoriji na zapadu Krima, operacija je završila bez ispaljenog metka. Svaki put, isti način djelovanja, ruske snage uz pro-ruske prosvjednike ulaze u bazu.

U Fiolentu, ruski vojnici nalaze se na teritoriju baze ali samo blokiraju dio gdje se nalaze rakete. Stanje je slično u bazi A4519 u Evapatoriji, koja je zauzeta u utorak navečer, ali su rakete već evakuirane.

Predsjednik Vladimir Putin snažno je odbacio svaku nazočnost ruske vojske, te tvrdi da se radi o skupinama za samoobranu i pojašnjava da je moguće da se netko domogao uniformi ruske vojske u bilo kojem dućanu.

Na diplomatskom planu, Washington održava pritisak na Vladimira Putina. Tijekom poslijepodneva u Parizu bi se trebali sastati američki državni tajnik John Kerry i ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Ruski je ministar, pred odlazak u Pariz, naglasio da Rusija neće dopustiti krvoproliće u Ukrajini.

Iako je u utorak tijekom posjeta Kijevu Kerry optužio Rusiju da traži izgovor za daljnju invaziju Ukrajine, neki znaci pokazuju da Washington traži i izlaz za Rusiju. Ideja je odgovoriti točku po točku na strahove Moskve, rekao je visoki dužnosnik Bijele kuće.

Dok se Ukrajinci i Zapad boje vojne operacije velikih razmjera u Ukrajini, Putin je u utorak ocijenio da slanje ruskih snaga "trenutno nije potrebno".

Kerry poziva na izravne razgovore Kijeva i Moskve

Američki državni tajnik John Kerry pozvao je u srijedu u Parizu tijekom kratkog razgovora s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom na izravne razgovore između Rusije i Ukrajine, potvrdio je američki dužnosnik.

Ovo je prvi put da su se Kerry i Lavrov sastali licem u lice nakon što su ruske trupe okupirale ukrajinski poluotok Krim. "Državni tajnik je pozvao na izravne razgovore između Ukrajine i Rusije", kazao je dužnosnik State Departmenta. Ranije su se zasebno sastali ministri SAD-a, Francuske, Njemačke i Rusije kako bi razgovarali o stanju u Ukrajini.

Na skupu u Parizu, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov odbio je sastanak s ukrajinskim šefom diplomacije Andrijom Dešicom, nakon čega je, kako se doznaje iz diplomatskih izvora, potonji napustio Pariz. Tu posljednju informaciju SAD, međutim, demantira.

Usprkos američkim i britanskim pritiscima, "Sergej Lavrov se odbio sastati s Dešicom", objavilo je ukrajinsko veleposlanstvo u Parizu. Iako to nije bilo predviđeno, Dešica je doputovao u Pariz u utorak navečer na inicijativu Johna Kerryja.

Zapad ulaže velike napore kako bi se Rusiju pridobilo da smanji napetosti u Ukrajini prije izvanrednog summita EU-a u četvrtak u Bruxellesu na kojem bi mogle biti donesene sankciji protiv Rusije.

Ban Ki-moon poziva sve strane na smanjene napetosti u Ukrajini

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon je u srijedu iz Freetowna, gdje je u posjetu, pozvao sve strane u ukrajinskoj krizi da smanje napetosti i pokrenuti konstruktivan dijalog.

"Pozivam sve strane da smanje napetosti i da se sastanu i pokrenu konstruktivni dijalog kako bi se riješio problem", rekao je.

Ban je rekao novinarima da je telefonirao u srijedu ujutro američkom državnom tajniku Johnu Kerryju i ministrima vanjskih poslova Njemačke i Francuske u vezi stanja u Ukrajini i zalagao se za smirenje stanja na Krimu.

"Ono što je važno i hitno je zaštita načela jedinstva, sigurnosti i cjelovitosti Ukrajine", nastavio je Ban.

Posljednjih dana padaju optužbe između Zapada i Rusije, jer Zapadnjaci optužuju Rusiju da je prekršila međunarodno pravo, dok Moskva odbacuje njihove prijetnje sankcijama.

Prema diplomatskim izvorima, američki i ruski ministri vanjskih poslova John Kerry i Sergej Lavrov su u srijedu u Parizu razgovarali o Ukrajini nakon sastanka o Libanonu u nazočnosti francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

U srijedu se zamjenik glavnog tajnika Jan Eliasson tijekom posjeta Kijevu zalagao za dijalog između Rusa i Ukrajinaca radi pronalaženja mirnog rješenja krize u Ukrajini i na Krimu.

On je rekao da će zamjenik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Ivan Šimonović tijekom vikenda otputovati na Krim, što je u Freetownu potvrdio i Ban Ki-moon.

Janukovičev zahtjev za ruskom vojnom pomoći nije pravomoćan

Pismo u kojem se zahtijeva ruska vojna intervencja za koje Moskva kaže da ga je uputio zbačeni ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič predsjedniku Vladimiru Putinu nedostaje bilo kakva pravna valjanost, napisala je kijevska vlada Vijeću sigurnosti UN-a.

U pismu od 4. ožujka upućenom članovima Vijeća sigurnosti, ukrajinski veleposlanik pri UN-u Jurij Sergejev naglašava da Janukovič nije više legitimni predsjednik Ukrajine te da ga je parlament smijenio prema članku 112 ukrajinskog ustava.

U pismu se naglašava da jedino parlament ima izvršnu vlast potvrđivanja odluke o ulasku stranih vojnih snaga na teritorij Ukrajine.

"Tako zahtjev g. Viktora Janukoviča upućen predsjedniku Ruske Federacije da upotrijebi vojne snage u Ukrajini ne može biti smatran za službeni zahtjev Ukrajine", napisao je Sergejev.

Ruski veleposlanik u UN-u Vitali Čurkin je u ponedjeljak pročitao pred Vijećem pismo Viktora Janukoviča od 1. ožujka u kojem traži od Rusije da vojno intrevenira u Ukrajini, koja se prema njegovom mišljenju nalazi na rubu građanskog rata.

Janukovič je zatražio od Putina da upotrijebi ruske oružane snage za uspostavu reda, mira i stabilnosti kao i zaštite stanovništva Ukrajine.

Janukovič je 28. veljače na konferencija za novinare u Rostovu na Donu, blizu ukrajinske granice, dao potpuno drugačije izjave.

Tada je izjavio da bi "svaka vojna akcija u tadašnjoj situaciji bila neprihvatljiva te da ne namjerava tražiti vojnu pomoć".

Sastanci u Parizu u cilju rješavanja ukrajinske krize

Ministri vanjskih poslova Sjedinjenih Država, Ukrajine i Velike Britanije složili su se u srijedu u Parizu da su izravni razgovori Kijeva i Moskve ključni za rješavanje napetosti i pozvali su na hitno razmještanje međunarodnih promatrača, kaže se u zajedničkoj izjavi.

"Sjedinjene Države, Velika Britanija i Ukrajina složile su se da su izravni pregovori između Ukrajine i Rusije, koje će olakšati članovi međunarodne zajednice, ključni za rješavanje sadašnje situacije", kaže se u priopćenju.

"Oni su se također složili da međunarodni promatrači odmah trebaju biti raspoređeni u Ukrajini, posebno u istočnoj Ukrajini i na Krimu", dodaje se u priopćenju.

U Parizu se održava i sastanak šefova diplomacija Francuske, SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Njemačke o ukrajinskoj krizi.

Izvor iz ureda francuskog predsjednika Francois Hollandea potvrdio je da je sastanak započeo u Elizejskoj palači gdje je ministre ugostio francuski predsjednik. Na njemu sudjeluju Laurent Fabius, John Kerry, Sergej Lavrov, William Hague i Frank-Walter Steinmeier.

Njemačka ne vidi promjenu stanja na Krimu

Njemačka vlada ne vidi da je došlo do nekih važnijih promjena stanja na Krimu koje bi omogućile da se odustane od sankcija Rusiji ili da se održi summit G8 u lipnju u Sočiju, rekao je u srijedu glasnogovornik kancelarke Angele Merkel.

"Njemačka vlada nastavlja gledati na stanje u Ukrajini kao alarmantno", rekao je Steffen Seibert, opisujući stanje na Krimu kao "neprihvatljivo".

Vođe EU-a sastat će se u četvrtak u Bruxellesu kako bi razgovarali o mogućim mjerama protiv Rusije ako Moskva ne pokaže znakove suradnje prema pronalaženju diplomatskog rješenja.

"Treba učiniti sve kako bi se promovirala stabilnost u Ukrajini a izbjeći sve što bi moglo dovesti do destabilizacije", rekao je Seibert, dodajući da Rusija mora prestati s provokacijama koje mogu dovesti do daljnje destabilizacije stanja.

Merkel je predložila predsjedniku Vladimiru Putinu ideju o "kontaktnoj skupini" država i organizacija kako bi se pomoglo komunikaciji između Moskve i nove vlade u Kijevu, koju trenutno ne priznaje kao legitimu.

Njemačka je također spremna financijski pomoći Ukrajini u ovoj teškoj fazi. Kako je rekao ministar financija Wolfgang Schaeuble, vlada želi učiniti sve kako bi se kriza riješila bez daljnje eskalacije. "Spremni smo i voljni učiniti sve kako bi pomogli Ukrajini na njezinom putu u ovoj teškoj fazi, uključivo i financijsku pomoć".

"Četnički pokret" stigao na Krim u pomoć Rusiji

DOBROVOLJCI iz Srbije koji su se predstavili kao pripadnici "Četničkog pokreta", stigli su u Sevastopolj, prenosi RTS.

Mi predstavljamo "Četnički pokret" i nas možete usporediti s kozacima u Rusiji. Naš cilj je da u ime srpskog naroda damo podršku ruskom narodu. U ovom trenutku je ovdje sve isto kao nekada u Srbiji. Zapad i Europa financiraju opoziciju i oni govore da hoće u Europu, a sve je to laž" rekao je Milutin Mališić, koji se predstavio kao komandant četničke garde "Vukovi", navodi ruska agencija Itar-tas.

"Nas su pozvali kozaci i mi smo se odazvali. Za vrijeme ratova u nekadašnjoj Jugoslaviji postojao je veliki broj ruskih dobrovoljaca koji su se borili na srpskoj strani i kao braća nam pomogli. Naša je dužnost da budemo ovdje", rekao je Mališić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na konferenciji za novinare dobrovoljci su još rekli da ne očekuju masovni dolazak iz Srbije "jer smo mi mali narod", ali i da gaje veliku ljubav prema Rusiji.

U Sevastopolj je, kako navodi Itar-tas, stiglo pet dobrovoljaca iz Srbije i oni će, prema kozačkim izvorima, biti raspoređeni na jednoj od ključnih pozicija na ulasku u grad.

Hakiran razgovor Catherine Ashton i Urmasa Paeta

U javnost je procurila navodna snimka telefonskog razgovora visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Catherine Ashton i estonskog ministra vanjskih poslova Urmasa Paeta, javlja RT.

Prema njihovom razgovoru, snajperisti koji su pucali na prosvjednike i policiju u Kijevu navodno su angažirani od strane ukrajinskih prosvjednika na Majdanu.

Poziv se, prema RT-u, dogodio nakon što je 25. veljače estonski ministar posjetio Kijev na vrhuncu sukoba između ukrajinskih prosvjednika i snaga sigurnosti u Kijevu.

Nakon što su hakirali razgovor, snimku su navodno objavile službe sigurnosti (SBU) koje su lojalne svrgnutom predsjedniku Viktoru Janukoviču.

Neki ipak sumnjaju u autentičnost snimke budući da dolazi od RT, ruske TV mreže. Uz to, liječnica je za Daily Telegraph demantirala da je znala o kakvim se mecima radi dok je liječila ranjenike. Potvrdila je da je zatražila punu istragu.

EU najavila pomoć Ukrajini od 11 milijardi eura

Europska komisija je u srijedu predstavila plan pomoći vrijedan najmanje 11 milijardi eura za Ukrajinu, dan uoči izvanrednog europskog summita o krizi u Ukrajini.

"Danas je Europska komisija odredila program pomoći Ukrajini. To je naš doprinos sutrašnjem summitu šefova država i vlada. Ukupno bi se moglo skupiti najmanje 11 milijardi eura tijekom sljedeće dvije godine, iz proračuna EU i europskih financijskih institucija", rekao je predsjednik komisije Jose Manuel Barroso.

"Program koji sadržava kratkoročne i srednjoročne mjere za područja trgovine, gospodarstva, tehnike i financija upotpunit će države članice EU", precizirao je Barroso.

Program se sastoji od 1, 6 milijarde zajmova, 1,4 milijardi donacija, od kojih 600 milijuna tijekom sljedeće dvije godine, 3 milijarde od Banke za europska ulaganja (BEI).

Komisija se nada da će osloboditi 5 milijardi eura putem Europske banke za obnovu i razvoj (BERD). Ona će mobilizirati 250 milijuna iz fondova politike dobrosusjedstva kako bi prikupila 3,5 milijarde zajmova.

Za koordinaciju podrške međunarodne zajednice, Komisija je predložila "osnivanje specijalnog mehanizma koordinacije donatora" kojeg je EU sprema prihvatiti.

Putin se nada da političke napetosti neće ugroziti ekonomske veze

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da ne bi želio da političke napetosti ugroze gospodarsku suradnju s "tradicionalnim partnerima" Rusije, čime je signalizirao da se nada kako je moguće ograničiti spor sa Zapadom oko Ukrajine.

"Vidimo da postoje političke napetosti, to ne bi trebalo utjecati na sadašnju gospodarsku suradnju", rekao je Putin na sjednici vlade.

"Nema potrebe dodatno otežavati situaciju, trebamo surađivati sa svim svojim tradicionalnim partnerima - istodobno čuvajući svoje interese, naravno", rekao je Putin, dodajući da nije neophodno "stavljati političke teme ispred gospodarske suradnje".

Sjedinjene Države i Europska unija razmatraju nametanje sankcija Rusiji zbog vojne intervencije na ukrajinskom poluotoku Krimu i Putinove prijetnje upotrebom vojne sile na istoku Ukrajine.

Putin je u utorak kazao da bi upotreba vojne sile u Ukrajini bila samo "krajnje sredstvo" kako bi se zaštitili rusofoni stanovnici, ali nije dao naslutiti da bi Rusija mogla olabaviti svoju kontrolu na Krimu.

Kijev želi riješiti krizu mirno

Ukrajina želi "mirno" riješiti krizu s Rusijom, izjavio je u srijedu u Parizu ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja. "Želimo riješiti krizu mirno. Ne želimo se boriti s Rusima", izjavio je ukrajinski ministar novinarima, neposredno nakon što ga je u francuskom ministarstvu vanjskih poslova primio njegov francuski kolega Laurent Faibus.

"Želimo održati dobar dijalog, dobre odnose s ruskim narodom. Cijenimo sve moguće kontakte", nastavio je Deščicja.

"Nećemo objaviti rat Rusima ali ono što rade je neprihvatljivo. To je invazija jedne zemlje na drugu", rekao je ranije Fabius za radio RMC i BFM-TV.

Nakon tromjesečne političke krize i povlačenja ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča te nakon što su ruske vojne snage preuzele nadzor nad većim dijelom Krima (jugoistok Ukrajine) porasle su međunarodne napetosti kakve nisu zabilježene još od pada bivšeg Sovjetskog Saveza.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova nalazi se u Parizu istodobno kad i njegov ruski kolega Sergej Lavrov ali nije potvrdio da će doći do susreta.

Laurent Fabius bi se trebao susresti s ruskim šefom diplomacije Lavrovim rano popodne, nakon razgovara s britanskim kolegom Williamom Hagueom.

35 vojnih promatrača u misiji OESS-a u Ukrajini

Ukupno 35 vojnih nenaoružanih promatrača iz 18 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnosti i suradnju (OESS) bit će poslano na traženje Ukrajine, objavila je organizacija u srijedu.

"Nadam se da će ta misija pomoći u smirenju napetosti u Ukrajini", objasnio je glavni tajnik OESS-a Lamberto Zannier u priopćenju.

Vojnici su na putu prema Ukrajini i gradu Odesi. Kijev je tražio od OESS-a da pošalje takvu misiju od 5. do 12. ožujka.

"Slanje vojnih promatrača je relativno često. Bilo je blizu 90 misija te vrste u posljednjih 15 godina. To se događa vrlo često", rekla je glasnogovornica organizacije Nataša Rajaković.

Do sada je 18 zemalja članica organizacije sa sjedištem u Beču dragovoljno sudjelovalo u misiji, posebice SAD, Francuska, Njemačka, Kanada i Velika Britanija.

Lavrov i Kerry na razgovorima o stanju u Ukrajini

Američki predsjednik Barrack Obama pozvao je ruskog predsjednika Vladimira Putina da povuče vojsku u baze na poluotoku Krimu i ustanovi promatračku misiju, dok se šefovi diplomacija spremaju na razgovore.

U Parizu bi se danas na temu Ukrajine trebali sastati ministar vanjskih poslova Rusije Lavrov i američki državni tajnik Kerry. Na marginama konferencije o Libanonu diplomati će pokušati pronaći dijalog unatoč žestokim optužbama.

Obama predlaže povlačenje ruskih snaga u baze i mirovne promatrače, koji bi nadgledali poštivanje prava ruskih govornika, što Kremlj još nije komentirao. Potiče se i dijalog Moskve i Kijeva, a prvi kontakt između ministara potvrdio je i ukrajinski premijer Jatsenyuk ocjenjujući napredak sporim.

Inače, Rusija je jučer testirala interkontinentalni balistički projektil i o tome prema proceduri obavijestila američku stranu.

Ukrajina jača mjere sigurnosti nuklearnih postrojenja

Ukrajina je odlučila pojačati mjere sigurnosti svojih nuklearnih postrojenja zbog prijetnji ruskih vojnih snaga na svome teritoriju, izvijestio je ukrajinski veleposlanik u pismu upućenom Međunarodnoj agenciji za nuklearnu energiju (IAEA).

"Ilegalan boravak ruskih snaga na ukrajinskom teritoriju predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti Ukrajine s mogućim posljedicama na nuklearnu infrastrukturu", navodi u pismu Ihor Prokopčuk.

"Pod tim okolnostima ukrajinske vlasti žele poduzeti sve moguće napore kako bi se jamčila fizička sigurnost nuklearnih postrojenja, što obuhvaća jačanje fizičke zaštite 15 postrojenja na četiri mjesta", navodi se u pismu naslovljenog na glavnog direktora IAEA Yukiyu Amana.

Prema riječima veleposlanika, "posljedice upotrebe sile kojoj bi pribjegla Ruska Federacija protiv njegove zemlje, nekadašnje članice Sovjetskog saveza, "su nepredvidive".

Brojni napori ukrajinske vlade da uspostavi bilateralne kontakte sa ruskom stranom nisu do sada urodili plodom, dodaje veleposlanik koji poziva glavnog direktora međunarodne nuklearne agencije da hitno kod ruskih vlasti postavi pitanje nuklearne sigurnosti.

Pariz i Berlin nude plan za izlaz iz ukrajinske krize

Francuska i Njemačka žele ponuditi "plan izlaza" iz krize u Ukrajini o kojem bi se u srijedu moglo raspravljati u Parizu, u okviru međunarodnog sastanka o Libanonu, izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

"Njemačka i Francuska, koje rade zajedno, napravile su neku vrstu prijedloga plana izlaza iz ukrajinske krize te ćemo vidjeti hoće li biti prihvaćeno da se o njemu raspravlja" u srijedu, kazao je Fabius na radiju RMC i tv postaji BFM-TV.

Plan se bavi nekim točkama sporazuma od 21. veljače zaključenog u Kijevu nakon nekoliko dana žestokih sukoba između vlasti i proeuropskih prosvjednika: "vlada nacionalnog jedinstva, povlačenje Rusa, raspuštanje ekstremističkih milicija, primjena ustava iz 2004. te predsjednički izbori".

Nekoliko velikih međunarodnih sudionika, među kojima ministri vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov, SAD-a John Kerry, Njemačke Frank-Waklter Steinmeier te Francuske Laurant Fabius kao i šefica europske diplomacije Catherine Ashton, sastat će se u Elizejskoj palači u Parizu povodom drugog sastanka Međunarodne skupine za podršku Libanonu.

"Razgovarat ćemo o Libanonu ali koristimo priliku što su sve kolege ovdje kako bismo raspravili o ukrajinskom pitanju", istaknuo je Fabius.

Na dnevnom redu naći će se i ideja o osnivanju kontaktne skupine za Ukrajinu, o kojoj su ranije razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Obama i Merkel ponovno razgovarali o situaciji u Ukrajini

Američki predsjednik Barack Obama razgovarao je u utorak s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel o mogućem rješenju ukrajinske krize koja je eskalirala ruskom intervencijom u ukrajinskoj regiji Krimu, doznaje se od dužnosnika američke administracije.

Dvoje čelnika će prema tom dogovoru, kako se doznaje, predložiti Rusiji da povuče snage na Krimu natrag u njihove baze u regiji, ograniči ruske snage u okvir dopuštenog limita od 11.000 pripadnika tih snaga u Ukrajini kao i da dopusti međunarodne promatrače koji bi nadgledali poštivanje ljudskih prava etničkih Rusa.

Takvo bi rješenje nadalje uključivalo izravne razgovore između Rusa i nove ukrajinske vlade uz moguće međunarodno posredovanje. Ukrajinski izbori predviđeni za svibanj održali bi se kako je i planirano.

Kako se doznaje iz američkih izvora, Obama je kancelarki Merkel potvrdio da neće doći na summit G8 koji se u lipnju treba održati u Sočiju ostane li u Ukrajini status quo, a pripremni sastanci vezani uz organizaciju sastanka već su prekinuti.

U priopćenju Bijele kuće o razgovorima Obama-Merkel kaže se da je dvoje čelnika izrazilo ozbiljnu zabrinutost ruskim "jasnim kršenjem ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta" te da su se "složili oko važnosti smirivanja situacije, uključujući raspoređivanje međunarodnih promatrača i pokretanje izravnih razgovora između Rusije i Ukrajine", navela je Bijela kuća.

Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, Sjedinjene Države žele, istodobno jačajući pritisak na Rusiju, u suradnji sa svojim zapadnim saveznicima, ponuditi Putinu način izlaska iz ukrajinske krize. Obamina ideja, iznesena i u razgovoru s Merkel, je da se točku po točku razmotre primjedbe Moskve u kojima ona izražava zabrinutost situacijom u Ukrajini.

Ruski predsjednik Vladimir Putin opovrgnuo je da su ruske oružane snage izravno angažirane u zauzimanju Krima, no ponovio je stajalište da ima pravo poslati vojsku kako bi zaštitila ruske sunarodnjake koji se, po njegovim riječima, osjećaju ugroženi nakon što je svrgnut predsjednik Viktor Janukovič i uspostavljena nova ukrajinska vlada.

Američki dužnosnici ističu pak kako nema nikakvog dokaza koji bi podupro ruske navode da su etnički Rusi u Ukrajini ugroženi.

Harper: Okupacija Krima "neviđena" nakon 2. Svjetskog rata

Kanadski premijer Stephen Harper je ocijenio u utorak da ruska okupacija Krima predstavlja neviđenu situaciju nakon Drugog svjetskog rata.

"Kada velika sila na temelju takozvanih vanteritorijalnih prava izvrši invaziju i okupaciju susjedne zemlje, to je neviđeno nakon Drugog svjetskog rata", rekao je Harper u zastupničkom domu.

On je također najavio da će prekinuti sve bilateralne aktivnosti predviđene između kanadskih i ruskih oružanih snaga. Kanadski ministar vanjskih poslova John Baird je ponovio da ništa ne opravdava takvu vojnu invaziju.

U ponedjeljak je u razgovoru za državnu televiziju CBC ministar vanjskih poslova usporedio nazočnost ruskih postrojbi na Krimu s nacističkom invazijom na Sudete u bivšoj Čehoslovačkoj.

Ispred parlamenta u Ottawi je u utorak podignuta ukrajinska zastava.

Lavrov: Obrambene snage na Krimu ne odgovaraju Moskvi

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u srijedu da Rusija ne može narediti "samoobrambenim" snagama na Krimu da se povuku u svoje baze jer one ne odgovaraju Moskvi.

"Snage samoobrane koje su formirali stanovnici Krima ne primaju naredbe od nas", rekao je Lavrov u Madridu nakon sastanka sa španjolskim kolegom Joseom Manuelom Garcia-Margallom, prenosi Reuters.

"A svo osoblje Crnomorske flote na svojim je uobičajenim mjestima. Pojačane su samo mjere kojima osiguravamo baze i instalacije Crnomorske flote", rekao je Lavrov, ponovivši rusko stajalište da oružane snage koje su preuzele kontrolu nad Krimom nisu ruski vojnici.

Šef ruske diplomacije je rekao da je na stanovnicima Krima da odluče hoće li prihvatiti misiju međunarodnih promatrača, o čemu se zadnjih dana u diplomatskom svijetu ozbiljno razgovara kao o rješenju za situaciju na poluotoku. Neimenovani ukrajinski diplomat kazao je agenciji AFP da je 15 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) ponudilo svoje promatrače za tu misiju.

Lavrov će sada otputovati u Pariz gdje će sudjelovati na konferenciji o Libanonu i sastati se s američkim kolegom Johnom Kerryjem.

U Parizu je i novi ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Deščicja. "Želimo reći par stvari Rusima. Želimo održati dijalog i dobre odnose s ruskim narodom. Želimo ovaj konfikt riješiti mirno, a ne ratovati s Rusima", rekao je poslije sastanka s francuskim kolegom Laurentom Fabuisom.

Ukrajinki premijer Arsenij Jacenjuk kazao je istodobno u Kijevu da razmještaj ruskih snaga na Krimu ima "krajnje negativan" utjecaj na ukrajinsko gospodarstvo, ali nije ulazio u detalje. Ukrajinska vlada danas počinje razgovore s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o financijskoj pomoći za izbjegavanje državnog bankrota.

Ukrajinska policija je u međuvremenu uspjela isprazniti zgradu regionalne vlade u Donjecku, koju od ponedjeljka okupiraju proruski prosvjednici. Evakuacija je počela nakon što je stigla anonimna dojava da se u zgradi nalazi bomba. Očevici kažu da je ruska zastava, koja se danima vijorila na vrhu te jedanaesterokatnice, zamijenjena ukrajinskom.

Za danas su u Donjecku, rusofonom istočnoukrajinskom gradu, rodnom mjestu svrgnutog Viktora Janukoviča, najavljena dva prosvjedna skupa, proruski i proukrajinski. Brojnost skupova mogla bi pokazati kakvo je javno mnijenje u gradu.

Kijevska nova vlada imenovala jednog od najbogatijih ljudi u zemlji, industrijskog tajkuna Sergeja Tarutu za novog regionalnog guvernera. On se, međutim, zbog okupacije sjedišta regionalne vlade još nije uspio pojaviti na poslu.

Pusić: Ukrajinska kriza ne ugrožava hrvatske energetske interese

Prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić izjavila je u srijedu kako ukrajinska kriza ne bi trebala negativno utjecati na hrvatske energetske interese.

Na pitanje može li se situacija u Ukrajini odraziti na Hrvatsku u pogledu prodaje Ine s obzirom i na glasine da SAD ne gleda blagonaklono na ulazak ruskog kapitala u Inu, podsjetila je da Hrvatska ne prodaje svoj udjel u Ini, a s MOL-om pregovara u dobroj vjeri, nadajući se dogovoru.

Što se tiče prisutnosti Gazproma u Hrvatskoj, smatra da kriza u Ukrajini na to ne utječe, s obzirom na stav EU-a da je plinovod Južni tok posebni projekt, što je konstatirano i na vijeću ministara gospodarstva.

Dodatno važnim ona smatra i jedno od glavnih načela europske energetske politike, a to je diverzifikacija energetskih izvora, dobavljača i pravaca.

Ocjenjujući aktualno stanje u Ukrajini, rekla je kako se nada da se ono, nakon dosta hladnoratovske retorike, smiruje. Podsjeća da je u ponedjeljak održan sastanak ministara vanjskih poslova EU-a te da je tada situacija je bila prilično neizvjesna. "Na sreću, čini se da se od tada do danas situacija donekle smiruje", ocjenjuje ona.

Sutra će se, kako je rekla, sastati premijeri zemalja EU-a, ali očekuje da će se, s obzirom na smirivanje, vjerojatno ostati na onome što su odlučili ministri vanjskih poslova.

Upitana pokazuje li situacija u Ukrajini da Europa i Amerika ne mogu utjecati na Rusiju, odgovorila je kako je tu riječ o puno kompliciranijoj geopolitici te da stvari treba promatrati u kontekstu geopolitičkog smirivanja istočne Europe i susjednih zemalja Rusije, što će trajati još neko vrijeme.

U Ukrajini je prema njezinoj ocjeni vrlo važno što su nove vlasti uspjele vratiti odlučivanje u institucije i što se ponašaju krajnje suzdržano.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara