Ilustracija: jadrolinija.hr

MLADI hrvatski kadeti - asistenti koji diplomiraju na splitskome Pomorskom fakultetu čekaju tri godine do prvog ukrcaja na brod, jer kako je danas uoči otvorenja 6. međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti u Solinu novinarima rekao prodekan tog fakulteta Pero Vidan, hrvatska je flota u tranziciji izgubila većinu svojih brodova, a to su bila mjesta gdje su studenti odrađivali vježbenički staž.

Na 6. međunarodnoj konferenciji o pomorskoj znanosti (International Maritime Science Conference - IMSC) u Solinu sudjeluju dekani pomorskih fakulteta iz Slovenije (Portorož), Poljske (Gdinija), Španjolske (Barcelona), Crne Gore (Kotor) i Hrvatske (Split) te više od 200 sudionika iz Europe, Rusije, Irana i Turske.

Na konferenciji će biti predstavljeno 66 znanstvenih radova, a organizator je najavio da će najzanimljiviji radovi biti objavljeni u međunarodnome pomorskom znanstvenom časopisu "Transactions on Maritime Science" (ToMS).

Organizator Međunarodne konferencije o pomorskoj znanosti je Pomorski fakultet u Splitu, a s obzirom na broj sudionika, to je jedan od vodećih takvih skupova u Europi.

Strane kompanije žele gotove ljude

Prodekan za znanost splitskog Pomorskog fakulteta Pero Vidan rekao je kako strane kompanije žele gotove ljude, zapovjednike i upravitelje stroja i iskusne časnike te da će zato na konferenciji u Solinu s partnerima koji dolaze iz Poljske, Crne Gore i Slovenije "pokušati pronaći neka rješenja jer sve tišti isti problem".

Hrvatska ima 24.000 pomoraca koji plove u inozemstvu, kući donose plaće koje im se oporezuju s 25 posto, rekao je, dodajući kako, za razliku od Hrvatske, Bugarska i Rumunjska ulažu mnogo novca u pomorske škole i akademije jer su otkrile da su plaće pomoraca znatan izvor prihoda za svaku državu, no naša zemlja to još nije prepoznala.

Na novinarsko pitanje gdje hrvatski pomorci s obzirom na krizu najčešće pronalaze posao, Vidan je odgovorio da su to poslovi na tehnički složenijim brodovima kao što je off shore industrija i putnički brodovi, ali, nažalost, onamo odlaze samo iskusni časnici, a ne kadeti. Rekao je i da posao danas često pronalaze oni koji imaju dobru vezu za ukrcaj te da se u prosjeku na posao čeka tri godine, a bez obzira na probleme s kojima se pomorci susreću, interes učenika i studenata za to zanimanje nije pao.

"Mislim kako trebamo iskoristiti šansu našeg ulaska u EU te fondove za subvencioniranje kadetskih i asistentskih plaća na starim brodovima. Neke države su u tome uspjele i ne vidim razloga zašto ne bismo i mi. Razvijanje pomorstva nam je jedan od putova za izlazak iz krize", istaknuo je Vidan.

Pomoćnik ministra za pomorstvo i sigurnost plovidbe Igor Butorac rekao je u vezi s dugim čekanjem pomoraca na prvi posao da je od 1. siječnja ove godine u primjeni Pravilnik o porezu po tonaži na temelju kojeg "domaći brodari apliciraju za olakšane porezne uvjete" i obvezni su na godinu ukrcati 60 vježbenika palube i stroja.

Ivica Jelača iz Udruge pomorskih strojara iz Splita rekao je da bi problem bio riješen kad bi država na jednu uloženu kunu za školovanje pomoraca dodala još pola kune. Upitao je zašto je potrebno toliko ulagati u školovanje pomoraca koji, kako je rekao "ostaju nigdje" zato što nemaju gdje odraditi vježbenički staž.

Predložio je da obuku mladih pomoraca na Jadrolinijinim trajektima te da se - s obzirom na to da graditelji današnjih brodova i trajekata nisu predvidjeli više mjesta za posadu - to ubuduće uključi u projekte. "I na postojećim trajektima mogu se proširiti kapaciteti posade. Kad sam ja postao pomorac, u kabini od deset kvadrata znalo nas je biti od šest do osam. Spavali smo jedan poviše drugoga", rekao je Ivica Jelača.