Foto: Hina

SURADNIK nekadašnje slovenske Službe državne sigurnosti ("udbe") iz 70-ih godina prošlog stoljeća Milan Dorič, danas njemački državljanin, tužio je za klevetu i povredu časti bivšeg slovenskog ministra unutarnjih poslova Vinka Gorenaka zbog njegovih javnih navoda da je Dorič 1975. godine u Klagenfurtu ubio hrvatskog političkog emigranta Nikicu Martinovića te da ga je zbog tog slučaja početkom godine privodila njemačka policija.

Sutkinja okružnog suda u Celju kojemu se Dorič obratio privatnom tužbom odbila je Gorenakov prigovor da je samo citirao druge izvore i arhivske dokumente te ustanovila da tužba pruža dovoljno dokaza koji ga terete za kazneno djelo, ali nije odredila datum početka procesa, piše u petak ljubljanski "Dnevnik".

Gorenak je parlamentarni zastupnik Slovenske demokratske stranke (SDS), bivšeg premijera Janeza Janše, u čijoj je vladi bio i ministar unutarnjih poslova.

Optužbe za ubojstvo hrvatskog emigranta Nikice Martinovića

U svom blogu i u nekim drugim izjavama Gorenak je navodio da je Dorič pod tajnim imenom "Hanzi" 70-ih godina prošlog stoljeća djelovao kao agent slovenske službe sigurnosti te da je 1975. godine u suglasnosti sa tadašnjim šefom slovenske službe sigurnosti Janezom Zemljaričem u Klagenfurtu ubio hrvatskog emigranta Nikicu Martinovića, vlasnika cvjećare koji se brinuo za održavanje spomenika ubijenim Hrvatima na Bleiburgu.

Tvrdnje da je sudjelovao u ubojstvu Martinovića i da ga ispituje njemačka policija umirovljeni gostioničar, koji priznaje da je surađivao s tajnim službama, zanijekao je početkom godine u razgovoru za Slovensku televiziju, rekavši da je u vrijeme Martinovićeva ubojstva bio na bolovanju i da tada uopće nije bio u Austriji. Mediji u Sloveniji su u vezi s time pisali da je Dorič surađivao i s njemačkim tajnim službama.

Dorič se kao jedan od aktera nekadašnjih špijunskih mreža u Njemačkoj spominje i u dokumentarnom filmu "Ubojstva u Titovo ime" koji je pred početak suđenja Perkoviću i Mustaču pripremila Bavarska televizija, a u kojemu se govori o atentatima nekadašnje jugoslavenske tajne policije nad emigrantima u Njemačkoj.

Polemika o uključenosti slovenskih tajnih službi u te događaje iz olovnih 70-ih godina potaknuta je, osim slučajem Perković-Mustač, i političkom raspravom o dostupnosti dokumenata bivše "udbe" slovenskim istraživačima.

"Udbomafija"

Istraživač Roman Leljak, koji je objavio više dokumenata o djelovanju slovenskih tajnih službi u inozemstvu u to vrijeme, boji se da su zakonskim promjenama stari arhivi sada manje dostupni nego prije, a slično stajalište iznosi i Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše. Stranka bivšeg premijera, koji se nalazi u zatvoru zbog izdržavanja kazne u slučaju Patria, zagovara stajalište da događaje iz tog vremena, pa i one koji bi mogli opteretiti nekada visoke komunističke dužnosnike koji su još živi, treba svakako rasvijetliti.

Iz iste stranke tvrde da se akteri tadašnjih događaja još štite jer su politički utjecajni te da još uvijek postoje stare veze koje i danas diktiraju odnos političkih snaga u Sloveniji, takozvana "udbomafija", koja je po njihovim tvrdnjama od političke i gospodarske tranzicije najviše profitirala.