Foto: Gazprom

PROJEKT izgradnje plinovoda Južni tok, koji je Rusija proglasila "mrtvim", Srbiji je prouzročio znatan trošak.

Kako piše beogradski Blic, 30 milijuna eura otišlo je na osnivački ulog zajedničke tvrtke, projekte, eksproprijaciju i pripremne radove.

Umjesto s investicijom od dvije milijarde eura i godišnjim prihodima od oko 300 milijuna eura, Srbija je priču s "Južnim tokom" završila s minusom, koji je mogao biti i veći.

Plan je bio da ruska i srpska strana u zajedničku tvrtku "Južni tok Srbija", sa sjedištem u Švicarskoj, unesu osnivački ulog od po 75 milijuna eura. Na račun tog poduzeća, međutim, nije uplaćen sav novac.

Gubici su mogli biti i veći

"Mogli smo ostati bez 75 milijuna eura, jer bi ovakvom odlukom "Gazproma" i taj novac otišao u nepovrat“, kaže za beogradski "Blic" pomoćnik ministra energetike Petar Stanojević.

Od većeg ulaganja u "Južni tok" Srbiju je spasio bivši ministar financija Lazar Krstić, koji nije htio potpisati dva posljednja jamstva za kredit "Srbijagasu", tako da taj novac nije završio na računu zajedničke tvrtke. Ipak, država je otkupila zemlju koju teško može koristiti za nešto drugo.

Otvoreno je i pitanje sudbine zajedničke tvrtke "Južni tok Srbija", u kojoj direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović kao član uprave prima 10.000 eura mjesečno. O tome zasad u tvrtki "Južni tok Srbija" ne žele govoriti uz obrazloženje da još nisu dobili službene informacije o stopiranju projekta.

Što Srbija gubi zbog Južnog toka

1,7 milijardi eura vrijednost izgradnje kroz Srbiju
1,5 milijardi eura investicija
300 milijuna eura godišnje prihoda Srbije od pristojbe
19 milijuna eura potrošeno je za eksproprijaciju
11 milijuna eura za pripremne radove i idejne projekte