Srbija strahuje od "predizbornih ucjena" iz Hrvatske, blokade pristupa EU

Srbija strahuje od "predizbornih ucjena" iz Hrvatske, blokade pristupa EU

Foto: Hina

SLUŽBENI Beograd još se do petka nije očitovao o porukama hrvatske vlade da Srbija sa zakonom o univerzalnoj jurisdikciji nad državljanima Hrvatske koji su činili ratne zločine nad Srbima ne može ući u Europsku uniju, ali su prve neslužbene poruke da srbijanska strana ne vidi opravdanost tih zahtjeva.

"Srbija s takvim zakonima ne može ući u EU i Hrvatska to neće dopustiti... Tražimo od susjedne države samo da se izravna sa svima ostalima, ni manje ni više. Ako to nije fer, čekam protuargumente", poručio je hrvatski premijer.

Službenih protuargumenata u Beogradu zasad nema, ali prve izjave pojedinih dužnosnika pokazuju da se ne gleda blagonaklono na poruke iz Zagreba i da se opredijeljenost za pritiske na Beograd smatra pogrešnom.

Ministrica zadužena za eurointergacije u srbijanskoj vladi Jadranka Joksimović ukazuje na to da "Beograd želi suradnju u regiji".

"Ne znam koliko je dobro kad nove države članice EU odmah posežu za nametanjem bilateralnih pitanja koja ne žele rješavati bilateralno, već uvlačenjem čitave EU. Ne vidimo opravdanost ovih zahtjeva", izjavila je Joksimović za beogradski "Blic".

"Pogrešan put"

Istodobno, glavna tajnica organizacije Europski pokret u Srbiji (EPuS) Maja Bobić ističe da su pred Beogradom pregovori s EU i zemljama članicama, ali za potez premijera Milanovića kojim postavlja uvjete Srbiji kaže da je "pogrešan put".

"S Hrvatskom imamo mnogo otvorenih pitanja i oni će ih pokušavati ‘riješiti’ postavljanjem uvjeta Srbiji. To je pogrešan put, kojeg se Hrvatska, navodno, odrekla pred ulazak u EU, obećanjem da neće miješati bilateralne probleme", istaknula je Bobić.

Porukom hrvatskog premijera službenom Beogradu bavila se u četvrtak navečer i Radio-televizija Srbije (RTS), istaknuvši ocjenu pojedinih domaćih stručnjaka da je to političko, a ne pravno pitanje te da se "domaćim zakonom, koji omogućava široke nadležnosti za progon zločinaca, ne krše europski propisi".

"To je nešto što je u skladu s onim što Srbija želi i s međunarodnim obvezama. Bilo kakvo sužavanje nadležnosti bilo bi čudno u ovom trenutku i začuđuje me izjava koja dolazi iz Hrvatske, a koja poručuje da se nadležnosti suze", ocijenio je za RTS ističe Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM).

Antonijević ističe da "postoji suradnja tužiteljstava koja je na visokoj razini u regiji", koja govori da će se "o svakom konkretnom slučaju raspravljati i dokazi dostavljati jednoj ili drugoj strani". Po njegovoj ocjeni, domaćim zakonom, koji omogućava široke nadležnosti za progon zločinaca, ne krše se europski propisi.

Ni iz srbijanskog ministarstva pravosuđa niti iz Tužiteljstva za ratne zločine nisu željeli komentirati ocjenu hrvatskog premijera.

Na Hinin upit za komentar, u tužiteljstvu je rečeno kako "ne žele komentirati izjave političke prirode".

Neslužbeni izvori beogradskog tiska u ministarstva pravosuđa ranije su, kada je to pitanje pokrenula skupina hrvatskih europarlamentaraca, rekli da se taj zakon neće mijenjati, ali to stajalište nije detaljnije obrazloženo.

Strahovanja od hrvatskih "predizbornih ucjenjivanja"

U međuvremenu, beogradski se mediji bave aktualnim i budućim odnosom Hrvatske prema Srbiji u kontekstu presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) o odbacivanju uzajamnih tužbi za genocid, ali i u kontekstu predstojećih parlamentarnih izbora.

"Svoj poraz pred ICJ-em hrvatske vlasti pokušat će kompenzirati ucjenjivanjem i blokiranjem Srbije na putu ka EU", piše "Blic" navodeći da poslije predsjedničkih, Hrvatsku ove godine čekaju i parlamentarni izbori.

Aleksandar Popov iz novosadskog Centra za regionalizam ocjenjuje da će "Zagreb imati napretek tema za blokadu Srbije" te kaže kako je "nevolja u tome što je Hrvatska tek izišla iz predsjedničke izborne kampanje, a odmah je ušla u kampanju za parlamentarne izbore".

"Teme poput Šešelja, prava hrvatske manjine u Srbiji i zločina bit će njihovim političarima vrlo pogodne za manipulacije i demagogiju...Uz to, novoprimljene članice EU imaju tendenciju pokazivati mišiće zemljama kandidatima za članstvo u EU, što smo vidjeli i na primjeru Slovenije, koja je dvije godine blokirala Hrvatsku", podsjeća Popov.

S njegovim je mišljenjem suglasna i Aleksandra Joksimović iz Centra za međunarodnu politiku, uz ocjenu da je ulaskom u EU Hrvatska "ojačala svoj ucjenjivački potencijal".

"To se moglo i očekivati - što zbog njihova ulaska u EU, što zbog izbora, ali i zbog gospodarske situacije u Hrvatskoj, koja jednostavno traži vanjskog neprijatelja”, ocijenila je Joksimović u "Blicu".

Ovaj list donosi i popis mogućih uvjeta koje će Hrvatska postavljati pred Srbiju na njezinu putu ka eurointegracijama.

Navodi se kako će od Beograda biti traženo da osudi časnike JNA umiješane u zločine u Hrvatskoj i izmijeni zakone u vezi s izručenjem i ratnim zločinima.

Također, list navodi da će se inzistirati na istim pravima hrvatske zajednice u Srbiji kakva imaju i Srbi u Hrvatskoj te na rješavanju spora o međudržavnoj granici na Dunavu.

Pitanje za Grabar-Kitarović i Nikolića

Na poruku hrvatskog ministra pravosuđa Orsata Miljenića da će Hrvatska inzistirati na tome da Srbija procesuira najviše rangirane časnike bivše JNA ili će to, u suprotnome, učiniti Hrvatska, "Blic" je tražio odgovor koji su to časnici i koliko ih je, ali navodi da Miljenić "nije želio odgovoriti".

Istodobno, srbijanski ministar pravosuđa Nikola Selaković za ovaj list kaže kako je Srbija "procesuirala svoje najviše dužnosnike, kao i časnike JNA".

"Srbija ostaje posvećena miru i stabilnosti u regiji. Mi ćemo procesuirati one zločine za koje bude postojala osnova sumnje ili neka vrsta dokaza zločina", rekao je Selaković.

"Blic" je iz ureda srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića i od izabrane hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pokušao doznati jesu li, kao šefovi dviju država, spremni razmijeniti isprike za zločine iz prošlosti, što im je u utorak sugerirao bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić. List navodi da ni Grabar Kitarović niti Nikolić nisu odgovorili na to pitanje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara