Foto: 24ur

STARI štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj morat će čekati više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu konačno presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode u četvrtak slovenski mediji.

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 milijuna eura, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 milijuna, a zajedno sa kamatama 500 milijuna eura pa presuda donosi velik financijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko "Delo".

Prema presudi iz Strasbourga, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije, na isti način na koji je 90-ih godina isplatila slovenske devizne štediše, te ga predstaviti tajništvu Vijeća Europe koje će nadzirati izvršenje presude, a to će trajati najmanje godinu dana, navodi vodeći slovenski list.

Tek nakon toga uslijedilo bi prihvaćanje odgovarajućeg zakona o isplati u slovenskom parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u kojemu bi onda štediše mogli biti u cijelosti namireni, navodi "Delo".

Proces isplate trajat će i do 7 godina

Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primijeni model kojim su isplaćeni slovenski štediše, to bi značilo da bi najprije bili isplaćeni štediše s manjim potraživanjima do 500 eura, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset obročnih tranši.

Prema tom scenariju, svi štediše bili bi isplaćeni preko slovenskih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi da će presuda slovenski državni proračun idućih godina opteretiti s više stotina milijuna eura, ali da u slovenskoj vladi ne žele govoriti o konkretnim brojkama dok ne prouče presudu, tim prije što presuda nije neposredno izvršna, a osim toga se u njoj ne navodi kakve će biti zatezne kamate na stare depozite koji su u Ljubljanskoj banci već više od dvadeset godina.

List navodi da će Slovenija morati Vijeću Europe predstaviti akcijski plan za implementaciju presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Europe od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga uslijedit će poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojemu štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve. Među ostalim, tražit će se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz Bosne i Hercegovine, piše list.

"Dnevnik" navodi da jučerašnja presuda iz Strasbourga otvara "Pandorinu kutiju" neriješenih sukcesijskih problema budući da slovenski dužnosnici i dalje vjeruju kako je problem Ljubjanske banke zapravo u biti sukcesijsko pitanje.

"Slovenija je po tom pitanju djelovala korektno i stručno. Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa", rekao je za "Dnevnik" Mitja Gaspari koji je u vrijeme prebacivanja aktive "stare" Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar financija, te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslavenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se "sada o tome ne govori".

"Dnevnik" navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strasbourgu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i ustavni sud.

Nekadašnji slovenski predstavnik za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec rekao je za "Dnevnik" da je pitanje štediša Ljubljanske banke Sarajevo posebno problematično jer je ta banka bila jedno vrijeme nacionalizirana.

"Podružnica Ljubljanske banke u Sarajevu je 1993. bila nacionalizirana i iz nje je nestalo mnogo sredstava. BiH je unatoč tome s njome poslovala i 9 godina iz nje izvlačila dobit", kazao je Gabrovec.

Dimnik razapeo slovenske političare zbog Ljubljanske banke

Božo Dimnik, istaknuti slovenski poslovni čovjek i lobist, ali i hrvatski počasni konzul u Kopru, tvrdi da je slovenska politika katastrofalno pogriješila što još 90-ih godina nije pristala vratiti štednju hrvatskim štedišama Ljubljanske banke Zagreb, u zamjenu za povrat licence za rad, kako mu je predlagao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

"Sad se dogodilo ono što sam najavio još prije dvadeset godina", rekao je Dimnik u razgovoru za portal slovenskog Telekoma, komentirajući konačnu presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu kojom je Sloveniji naloženo da vrati depozite hrvatskim i svim drugim štedišama izvan Slovenije, onako kako je to napravila u slučaju slovenskih štediša prije dva desetljeća.

"Tad sam dobio jamstvo prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana da će banka, ako za početak plati samo deset milijuna maraka štedišama, odmah dobiti natrag licencu za rad, dok je ostatak štednje trebalo vratiti u roku pet godina. I malo dijete zna da je to bio dobar dogovor, ali naši su ga političari odbili", ljutito je kazao Dimnik.

"Slovenski političari nisu bili skloni toj inicijativi jer ne znaju, jer nisu razumjeli stvar. Nemamo sposobnog kadra koji razumije što je ekonomija i naši su političari nesposobni", kazao je Dimnik, dodajući da je uvjeravao sve tada najviše političare da prihvate aranžman koji bi Ljubljanskoj banci omogućio da zadrži potencijalno atraktivno tržište i ostane najjača banka "na Balkanu", ali da ga je razumio i shvaćao situaciju samo tadašnji direktor Ljubljanske banke Marko Voljč, dok je politika sve odbijala.

"To nije bila pogreška nego kriminal zbog kojega bi političare trebalo kazneno goniti, osobito one koji su gurali teoriju o štednji kao sukcesijskom pitanju. Uništili su Ljubljansku banku, koja je mogla biti najveća i najjača u cijeloj regiji, da smo na tom tržištu ostali", kazao je Dimnik, dodajući da su tržište tek kasnije osvojile talijanske i austrijske banke.

Slovenska viceguvernerka o vraćanju štednje u Hrvatskoj i BiH

Troškovi koje će Slovenija imati s vraćanjem deviznih depozita Ljubljanske banke hrvatskim i BiH štedišama nisu mali, ali ne mogu ugroziti financijsku stabilnost države, izjavila je u četvrtak viceguvernerka slovenske središnje banke Stanislava Zadravec Caprirolo.

"Učinci presude suda u Strasbourgu nisu mali za državni proračun, ali ne mogu ugroziti financijsku stabilnost sistema kao cjeline", rekla je Caprirolo na redovnoj konferenciji za novinare središnje banke.

Dodala je kako je riječ o značajnom iznosu koji treba osigurati za štediše i da će Slovenija zbog toga možda u proračunu morati potražiti "dodatne rezerve".

"Presuda je donesena, potrebno ju je izvršiti i ispoštovati", rekla je, dodavši da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) presudom odredio Sloveniji da sistemsko rješenje za neisplaćene štediše izvan Slovenije nađe u roku godine dana.

Caprirolo je ocijenila neproduktivnima rasprave o tome tko je kriv što je Slovenija postupak sa štedišama na sudu izgubila i što nije uspjela dokazati tezu da je stara devizna štednja pitanje sukcesije.

"Biti general poslije bitke i sada retroaktivno zaključivati jesmo li mogli postupiti drukčije znači gubljenje vremena. Odluku suda treba prihvatiti i nadati se da ćemo što prije podmiriti sve obveze. To ne bi smjelo bitno utjecati na situaciju slovenskih javnih financija", rekla je Caprirolo.

Prema navodima slovenskih medija, računa se da je neisplaćenih štednih uloga Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH oko 500 milijuna eura te da bi još toliki iznos bio potreban za kamate.

Slovenija i dalje želi razgovore o staroj štednji u okviru sukcesije

I nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu u srijedu konačnom presudom riješio da Slovenija treba isplatiti sve stare devizne štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije, Slovenija još uvijek smatra da bi trebalo nastaviti razgovore kako bi se to riješilo u okviru sukcesije, izjavila je u četvrtak visoka slovenska predstavnica za pitanja sukcesije Ana Polak Petrič, dodavši da je presudom iz Strasbourga razočarana.

"Slovenija će se zalagati na nastavak pregovora o starim deviznim depozitima u okviru sljedništva", rekla je Polak Petrič za Slovensku tiskovnu agenciju STA, ali je istodobno priznala da presuda velikog vijeća ESLJP-a "ne olakšava" slovensku poziciju jer je sud prihvatio da je stara devizna štednja pitanje civilno-pravnog odnosa štediša i banke.

"No, sama presuda ne poništava međunarodne obveze zemalja sljednica iz sukcesijskog sporazuma. O tome sud u svojoj presudi ne govori, ali je to s aspekta međunarodnog prava logično", dodala je.

"Sigurna sam da će Slovenija i dalje nastojati da do sukcesijskih pregovora o štednji jednom u budućnosti dođe", rekla je Polak Petrič, dodavši da je sve ovisno i od političke volje ostalih sljednica.

Ocijenila je da Sloveniji preostaje još dovoljno vremena do trenutka kad će morati osigurati sredstva za isplatu štediša.

Što se tiče prenesene štednje u Hrvatskoj, odnosno depozita onih hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb koji su potraživanja prenijeli na hrvatske banke i bili u međuvremenu podmireni, Polak Petrič tvrdi da se presuda iz Strasbourga na to pitanje i važeći sporazum iz Mokrica dviju vlada ne odnosi.

"Presuda se ne odnosi na prenesenu štednju o kojoj su u Hrvatskoj u tijeku sudski procesi niti na valjanost Memoranduma iz Mokrica", rekla je.

"Cilj suda bio je pokriti one slučajeve u kojima su štedišama bila kršena ljudska prava, konkretno pravo na imovinu. Onima kojima je štednja već isplaćena to pravo nije bilo kršeno", pojasnila je slovenska predstavnica za pitanja sukcesije u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA.