Što rade hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu?

Screenshot: YouTube

OSMERO od 11 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu predstavilo je u petak u Zagrebu svoje prioritete u novom sazivu Europskog parlamenta, u povodu početka svojeg prvog punog petogodišnjeg mandata.

Svoje programe i prioritete na konferenciji za novinare predstavili su Andrej Plenković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Ivana Maletić, Dubravka Šuica, Marijana Petir, Jozo Radoš i Davor Škrlec.

Plenković: Rast, razvoj, zapošljavanje

Andrej Plenković iz HDZ-a (Europska pučka stranka) istaknuo je da je njegova osnovna zadaća, kao i zadaća njegovih kolega izabranih na listi HDZ-a, HSS-a i HSP-a, u idućih pet godina provedba izbornog programa koji su predstavili biračima, pri čemu će se usredotočiti na rast, razvoj, zapošljavanje, promicanje obrazovanja i korištenje svih mogućnosti članstva u EU. Pritom je posebice istaknuo važnost nastavka stalne komunikacije zastupnika s hrvatskim građanima.

Plenković će u iduće dvije i pol godine obnašati dužnost potpredsjednika Odbora za vanjske poslove EP-a. Na toj će se dužnosti prije svega zauzimati da proširenje ostane na dnevnom redu EU-a iako u idućih pet godina EU neće primati nove članice, istaknuo je.

Ključni vanjskopolitički prioriteti su zatim istočno i sredozemno susjedstvo EU-a, pri čemu će posebice raditi na afirmaciji jadranske i sredozemne dimenzije Hrvatske.

Plenković je predsjednik izaslanstva Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine i član izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta, parlamentarnog foruma za promicanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija i Ukrajina). Zamjenik je u izaslanstvu za odnose s državama Magreba te izaslanstvu u Parlamentarnoj skupštini Unije za Mediteran.

Vodit će također računa o svim pitanjima koja se tiču Hrvata izvan Hrvatske, kazao je.

Uz to, Plenković će kao zamjenski član sudjelovati u radu Odbora za ustavna pitanja i Odbora za ribarstvo, kao i u radu četiri međuparlamentarne radne skupine - za osobe s invaliditetom, za suradnju u dunavskoj regiji, za malo i srednje poduzetništvo te vino i tradicionalne proizvode.

Picula: Sigurnost i vanjska politika

Tonino Picula iz SDP-a (Socijalisti i demokrati) istaknuo je da će se u svojem radu u EP-u voditi dvama načelima, a to su sigurnost u širem smislu riječi, odnosno socijalna sigurnost, sigurnost gospodarskog oporavka i sigurnost funkcioniranja institucija, te vanjska politika.

Picula je kao i u prošlom mandatu član odbora za vanjske poslove EP-a u kojem će se nastaviti zauzimati za zemlje u hrvatskom najbližem susjedstvu, posebice BiH. "EU taj prostor ne može tretirati kao Kavkaz, Ukrajinu ili sjevernu Afriku jer Balkan je svojevrstan atrij EU-a i bez obzira na to što u idućih pet godina neće biti proširenja ne smije prestati podrška reformskim procesima u tim zemljama", kazao je.

Picula se nada da će postati voditelj izaslanstva EP-a za BiH i Kosovo. Također je izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine, Socijalisti i demokrati (S&D), za Ukrajinu.

Na području gospodarstva, nastavit će poduzimati inicijative za podršku hrvatskim proizvođačima, posebice iz jadranske regije, i nada se da će postati voditelj parlamentarnog međuodbora za održivi razvoj europskih otoka.

Član je također Podobora za sigurnost i obranu te zamjenski član Odbora za regionalni razvoj. Uz to, član je izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Euronesta te zamjenski član u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Srbije EU-u.

Maletić: Gospodarska politika

Ivana Maletić iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku kao i u prethodnom sazivu te zamjenska članica Odbora za regionalni razvoj. Bavit će se pitanjima koja se tiču Hrvatske a to su europski semestar, odnosno koordinacija gospodarske politike, zatim procedura prekomjernog deficita (EDP) i makroekonomska ravnoteža te strukturni fondovi EU-a, kazala je.

Glede procedure prekomjernog deficita, Maletić je ocijenila da je Hrvatska 2014. u "velikim problemima", a za 2015. po njezinu mišljenju "nema rješenje" i umjesto "kratkoročnih, ad hoc mjera" smatra da je potrebno "obuhvatnije rješenje" koje uz fiskalnu konsolidaciju mora obuhvaćati strukturne reforme i privatne i javne investicije, a važnu ulogu u tome trebaju imati i europski fondovi.

Kao primjer svojeg rada u prošlom mandatu navela je prijedlog da se iz izračuna deficita isključi dio investicija koje se financiraju iz europskih fondova, što nije prošlo ali bi sada moglo, te prijedlog da se uspori zahtjev za fiskalnu konsolidaciju u okviru procedure prekomjernog deficita što bi, ako prođe, pomoglo jačanju investicija, rastu i razvoju.

Maletić je uz to članica izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru za Makedoniju te zamjenska članica u izaslanstvu Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Borzan i Petir: Zaštita potrošača, GMO, prava žena

Biljana Borzan iz SDP-a (S&D) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. U svojem radu bavit će se ponajprije zaštitom potrošača i borbom protiv GMO-a, kao i pravima žena.

Članica je također izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju te zamjenska članica Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore EU-u.

Marijana Petir iz HSS-a (EPP) članica je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova te zamjenska članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane.

Kao svoje dvije važne inicijative istaknula je uključenje mandarina, mlijeka i mliječnih proizvoda u europski program obeštećenja proizvođača oštećenih ruskim sankcijama te lobiranje da se Hrvatsku uključi u program europskih potpora za zdrave obroke u školama vrijednom ukupno 220 milijuna eura. U svojem radu borit će se također protiv GMO-a te za ravnopravnost spolova, posebice na radnom mjestu.

Članica je isto tako izaslanstva Zajedničkog parlamentarnog odbora za Makedoniju, te zamjenska članica izaslanstva za odnose s Izraelom i izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Unije za Sredozemlje.

Radoš: Energetika i turizam

Jozo Radoš iz HNS-a (Savez liberala i demokrata za Europu, ALDE) član je Odbora za vanjske poslove i zamjenski član Odbora za promet i turizam te Pododbora za sigurnost i obranu. Član je i izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom te izaslanstva Odbora za stabilizaciju i pridruživanje Crne Gore i nada se da će postati izvjestitelj u sjeni svoje političke skupine za te zemlje te pomoćni izvjestitelj za ostale zemlje u susjedstvu.

U radu Odbora za promet i turizam bavit će se željeznicama, riječnim prometom i turizmom, posebice ruralnim, a pratit će i energetiku te digitalni razvoj.

Škrlec: Gospodarenje otpadom

Davor Škrlec iz ORAH-a (Zeleni/Europski slobodni savez) član je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane u kojem će se prije svega, kao izvjestitelj ili izvjestitelj u sjeni, baviti cirkularnom ekonomijom odnosno učinkovitim gospodarenjem otpada.

Član je i izaslanstva za odnose s Kanadom te zamjenski član Odbora za promet i turizam, Odbora za regionalni razvoj i izaslanstva u Zajedničkom parlamentarnom odboru EU-a i Turske.

Šuica: Okoliš, sigurnost

Dubravka Šuica iz HDZ-a (EPP) članica je Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i zamjenska članica Odbora za vanjske poslove, Odbora za promet i turizam te Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova. Članica je izaslanstva za odnose s BiH i Kosovom i zamjenska članica izaslanstva za odnose sa SAD-om.

Ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu su Davor Ivo Stier (HDZ, EPP), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević, Europski konzervativci i reformisti) i Ivan Jakovčić (IDS, ALDE).

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara