Strani investitori bježe s Balkana: U Crnu Goru uložili više nego u Hrvatsku

Ilustracija: Shutterstock

EKONOMSKA kriza i kontinuirana politička nestabilnost razlozi su što strani investitori doslovno bježe sa Zapadnog Balkana, potvrđuju to ovogodišnji izvještaji o direktnim stranim ulaganjima u zemljama u regiji. Bilanca stranih ulaganja je u ovom dijelu Europe izuzetno loša.

Agencija Anadolija (AA) istraživala je kretanja direktnih stranih investicija na Balkanu. Najteža je situacija u Bosni i Hercegovini.

"SWOT analiza ekonomija zemalja regije, a posebice BiH, pokazuje da ekonomski gledano postoji više slabosti nego prednosti i više prijetnji, nego prilika. Takvo stanje se može preobraziti, na kratak ili srednji rok, samo tako što će se povećati broj prilika u odnosu na prijetnje u ekonomiji. To se može ostvariti samo alijansama sa stranim kompanijama. Samo tako regija može brže napredovati. Strane kompanije mogu donijeti strani kapital, dobar menadžment, tehnologiju i obuku radnika. Gledajte, u BiH je u prvih devet mjeseci bilo 56,7 milijuna konvertibilnih maraka stranih investicija, a u istom periodu prošle godine čak 11 puta više! Imamo dramatičan pad stranih investicija, jer se ne popravlja poslovni ambijent", govori za agenciju Anadolija dr. Vjekoslav Domljan, profesor a Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i Sveučilišta u Mostaru. Također naglašava da su šanse za regiju loše i da ima malo izgleda da će na ove prostore doći moćne svjetske kompanije.

Strani investitori više uložili u Crnu Goru nego u Hrvatsku

Relativno stabilna je jedino Crna Gora, čije su direktne strane investicije premašile one u Hrvatskoj, te je u prvih pola godine u Crnu Goru uloženo 176 milijuna eura. To je, ipak, manje nego u prošloj godini.

S druge strane, u prvom polugodištu 2012. godine Hrvatska je imala 154,4 milijuna eura direktnih stranih investicija. Mediji ocjenjuju da nema investicija usprkos pozivima ulagačima, optimističnima najavama Vlade Hrvatske o investicijskom valu koji će pokrenuti ekonomiju. Sve je to, kako navode, mrtvo slovo na papiru.

Inače, između 1993. godine i prve polovine 2011. godine u Hrvatsku, koja sljedeće godine ulazi u Europsku uniju (EU), uloženo je skoro 25 milijardi eura stranog kapitala, što po stanovniku čini iznos od približno 5.600 eura.

Najdramatičniji pad u BiH

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U BiH je u prvih devet mjeseci ove godine ostvareno tek oko 29 milijuna eura. Riječ je o dramatičnom padu stranih investicija. Naime, priljev stranih investicija u 2011. godini je iznosio oko 289 milijuna eura, odnosno 2,2 posto BDP-a.

U Sloveniji je u prvih osam mjeseci ove godine uloženo 180 milijuna eura, što je dvostruko manje od prošlogodišnjih 350 milijuna eura u istom razdoblju.

U prvih sedam mjeseci 2012. godine neto ulaganja u Srbiju iznosila su 105 milijuna eura. Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), na računu direktnih stranih ulaganja u Srbiji je zabilježen minus od 120 milijuna eura, iako je Srbija prošle godine bila rekorder po stranim investicijama u regiji, jer je bila u plusu od 1,8 milijarde eura.

Prema podacima Centralne banke (CB) Kosova, od 2000. godine pa sve do prvog tromjesečja 2012., direktna strana ulaganja dostižu iznos od oko 2,4 milijarde eura. U prvom tromjesečju 2012. godine direktna strana ulaganja iznosila su 60,4 milijuna eura. No, Kosovo je u velikoj mjeri ostalo nepogođeno financijskom turbulencijom na području eura.

Strane investicije su u Makedoniji od 2007. do 2012. godine dostigle 1,55 milijardi eura, izjavio je ministar financija Zoran Stavreski. Prema njegovim riječima, ovaj iznos je duplo veći u odnosu na cjelokupan priljev stranih investicija u periodu od 1990. do 2005. godine. Makedonija želi povećati strane investicije pa će ponuditi državljanstvo strancima koji investiraju više od 400.000 eura i zaposle najmanje 10 radnika, rečeno je iz Vlade Makedonije.

"Zemlje će tražiti dodatne kredite da vrate one stare, kao Grčka"

Profesor Domljan upozorava na posljedice nastavka trenda pada stranih investicija.

"Glavni faktor za veći priljev stranih investicija je politički ambijent. A i prije globalne krize, regija je, posebice BiH, imala nizak kreditni rejting. Od početka krize stanje se pogoršava. Zemlje regije su izgubile status investicijskog rejtinga. A kada se investira, ne gleda se zemlja, već regija u cjelini. To je važno za sagledavanje stranih investicija. Čitava regija ide prema dolje, a BiH posebice. Posljedice su takve da će niska stopa rasta dovesti u pitanje otplatu stranih kredita. Dug raste po većoj stopi nego dohodak, što dovodi do ugrožavanja ukupne stabilnosti u zemlji. Zato će i ove zemlje, kao Grčka, morati tražiti dodatne kredite da bi vratile stare kredite. Posebice BiH upada u tu spiralu dužničkog ropstava", kazao je Domljan za AA.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara