Stručnjaci složni: Nove SDP-ove mjere zapošljavanja mladih su mazanje očiju, za ovu zemlju nema nade

Foto: FAH

MINISTARSTVO rada uz veliku pompu najavilo je nove mjere koje bi trebale "ukrotiti" nezaposlenost mladih u Hrvatskoj, koja je prema nekim procjenama, početkom 2014. godine prelazila 50 posto.

U međuvremenu, u posljednjih osam mjeseci u Hrvatskoj je ostvaren određeni pomak, pa je tako za osam posto smanjena nezaposlenost mladih između 15 i 25 godina, koja sad iznosi 41,8 posto.

Vladajući ističu kako je zabilježeni pad nezaposlenosti mladih posljedica aktivne politike zapošljavanja. Osim mjere zapošljavanja bez uspostavljanja radnog odnosa, čija će naknada iduće godine iznositi 2.400 kuna (umjesto dosadašnjih 1.600 kuna), najavljena je i mjera uvođenja Garancije za mlade.

Garancija za mlade

Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je u ponedjeljak u Županijskoj gospodarskoj komori novosti vezane uz mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode u sklopu Garancije za mlade, te informacije o fiskalnim olakšicama koje poslodavci mogu koristiti prilikom zapošljavanja mladih osoba.

Mrsić je naglasio kako se prema Europskoj komisiji inzistiralo da se mjere za mlade od 15 do 24 godine prošire i na one do 30 godina, što je i prihvaćeno.

"Kada smo ove godine krenuli s mjerama bili smo u EU treći po broju nezaposlenih mladih osoba, skoro 50 posto njih između 15 i 24 godine. Mjerama aktivne politike zapošljavanja smanjili smo taj broj za 8 posto, sada smo na nešto iznad 41 posto", rekao je Mrsić.

Posao, vježbeništvo ili nastavak obrazovanja

Cilj nam je da mlada osoba u roku četiri mjeseca nakon završetka obrazovanja ili prijave na Hrvatski zavod za zapošljavanje dobije radno mjesto, nastavi se obrazovati ili ode u vježbeništvo ili naukovanje, dodao je Mrsić.

Mjera koja je bila vrlo napadana - rad bez zasnivanja radnog odnosa, kaže Mrsić, dobro je prošla jer više od 65 psoto mladih ljudi ostaje zaposleno u realnom sektoru.

Poručio je da će mjera koja poslodavcima omogućuje smanjenje 'bruto 2' dijela plaće za 17,2 posto kroz pet godina ako zaposle mladu osobu između 15 i 30 godina na neodređeno vrijeme, pomoći mladima u rješavanju stambene situacije i osnivanju obitelji.

Od 1. siječnja podizanje naknade na 2.400 kuna

Mrsić je također podsjetio da se od 1. siječnja naknada za rad bez zasnivanja radnog odnosa s 1.600 kuna podiže na 2.400 kuna i to ne samo za osobe koje će tada primati naknade, već i one koje ih sada primaju a nastavit će i u idućoj godini.

"U državnom proračunu za slijedeću godinu osigurano je pola milijarde kuna, iz europskih fondova dobit ćemo oko 600 milijuna kuna, što je više od milijardu za mjere aktivne politike zapošljavanja, za Garanciju za mlade, ali i za dugotrajno nezaposlene osobe, osobe koje su ugrožene na tržištu rada, osobe s invaliditetom, žene i nacionalne manjine. Primjerice, 2011. imali smo za to svega 250 milijuna kuna, a sada imamo četiri puta više", rekao je Mrsić.

Index je od nekolicine ekonomskih stručnjaka pokušao saznati postoji li šansa da "Garancija za mlade" poluči rezultate kojima se vladajući, a osobito nezaposleni mladi Hrvati, nadaju.

Lovrinović: Ova Vlada nema odgovora na nezaposlenost

Mjera Garancije za mlade nije odgovor na problem nezaposlenosti mladih, pravi odgovor leži u sasvim novoj ekonomskoj politici, ističe za Index ekonomist Ivan Lovrinović.

"U svakom slučaju, smatram da je dobro i nužno da mladi ljudi nešto rade, ali ovo nije prava mjera, ovo nije pravi put ka rješavanju nezaposlenosti.

Riječ je o tome da se Vlada trudi, jasno je da je nezaposlenost najveći problem u Hrvatskoj. Osobito je problematično i poražavajuće to što mladi ljudi odlaze vani, čime se ugrožava demografska slika Hrvatske. Pa mladi  ljudi nam odlaze u razdoblju kad su najproduktivniji, odlaze nam oni najbolji, obrazovani, koji mogu najviše doprinijeti Hrvatskoj. Ti su trendovi demografsko pogibeljni.

Što se tiče "Garancije za mlade", to su vatrogasne mjere, imajmo na umu da nam brzo dolaze i izbori. U političkom smislu, ovo je dobar potez da se pokuša pridobiti mladi dio populacije i ovo jest program koji im u određenoj mjeri pomaže, ali do je akcija kratkog daha, Hrvatskoj treba potpuno drugačija ekonomska politika, a ne politika svedena na to da se vladajući premišljaju ide li mladima 1.600 ili 2.400 kuna. Ne možete kratkoročno ili povremeno nuditi solucije, solucije koje uključuju daljnju neizvjesnost, i to za nikakve novce.

To nije prava mjera, prave mjere su u potpuno novoj ekonomskoj politici, a ova vlada to ne može iznjedriti", zaključuje Lovrinović.

Jurčić: Mjere dobre, ali neće polučiti rezultat

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić za Index je rekao kako smatra da su mjere nominalno dobre, ali kako one same po sebi neće stvoriti nova radna mjesta.

"Najavljene mjere koje spadaju pod Garanciju za mlade su dobre, ali one neće polučiti nikakav rezultat po pitanju nezaposlenosti. Na nezaposlenost može utjecati isključivo stvaranje novih radnih mjesta, a to dolazi iz povećanja proizvodnje i stvaranja novih proizvoda.

Potražnja za radom dolazi iz potražnje za robom i uslugama, što vodi do povećanja proizvodnje i stvara nova radna mjesta, za koja se onda traže zaposlenici.

Redoslijed je kriv. Ne može konopac vući lokomotivu, lokomotiva vuče konopac.

Mjere su nominalno u redu, ali potrebno je povećati proizvodnju. Treba više energije, materijala, ljudi... Obrnuto ne ide", rekao je.

Babić: Statističko mazanje očiju

Ekonomist Ante Babić Indexu je kazao kako je Garancija za mlade tek "second best" solucija.

"Čujte, barem će mladi koji izlaze iz obrazovnih institucija dobiti priliku da nešto i rade, da ne budu u klasi nezaposlenih, ali mislim da bez ozbiljnijeg zadiranja u obrazovni sustav ne možemo odgovoriti na taj problem. Obrazovni sustav ne bi trebao proizvoditi onaj profil ljudi koji nije potreban na tržištu rada, a trebao bi davati ozbiljna znanja onima koji izlaze iz obrazovnih institucija.

Usto, potrebno je i deregulirati ekonomiju i spustiti javnu potrošnju, a zatim i poreze i doprinose te tako omogućiti da se stvaraju radna mjesta, pa će se naći posla i za mlade.

Bez toga, ova mjera je "second best" solucija. Statistički će ona polučiti rezultate i riješiti stvar na neko vrijeme, što će brojevi neminovno pokazati, ali neće suštinski riješiti problem", smatra Babić.

Kotarski: Nužno ulaganje u obrazovne reforme

Kristijan Kotarski, viši asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, drži kako je ključ u izdvajanjima za znanost i obrazovanje te u obrazovnim reformama.

Naglasio je da si više ne možemo dopustiti ovako nefunkcionalan sustav obrazovanja, kao niti to da vrhunske talente koji su uspjeli unatoč deformacijama sustava obrazujemo isključivo za inozemno tržište.

"Problem ostaje da za znanost i obrazovanje izdvajamo čak manje u odnosu na Srbiju, a da u isto vrijeme imamo i takvu strukturu fakulteta i sveučilišta kojima ne može adekvatno pomoći u ovakvom obliku niti veća rijeka novca", kaže Kotarski i dodaje da bi trebalo ulagati više uz simultano inzistiranje na reformama.

"Dok imamo situaciju da lokalni šerifi u velikom broju nepotrebnih i disfunkcionalnih općina imaju dva puta veću plaću od docenata, uključujući i potencijalnu korupcijsku rentu, za ovu zemlju nema nade", zaključuje Kotarski.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara