Foto: Petar Vučetić, preuzeto uz dozvolu

VIJEĆE studenata veleučilišta i visokih škola pokrenulo je inicijativu putem koje žele osigurati hrvatskim studentima jednaka prava kakva uživaju njihovi kolege iz Europske unije. Kako su za Index poručili iz Vijeća, studenti stručnih specijalističkih studija diskriminirani su zbog naziva koji stječu po završetku studija. Naime, nakon završetka stručnog studija ti studenti postaju stručni specijalisti, dok studenti sveučilišta postaju magistri. S obzirom na činjenicu kako stručni studiji postoje na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama, navedeni problem utječe na 45.000 studenata u Hrvatskoj.

Naziv koji studenti stručnih studija stječu po završetku studija nije prepoznat na tržištu rada. Poslodavci često ne znaju kako sustav funkcionira, tako da su studenti stručnih studija u nezavidnom položaju. 

O ovom problemu porazgovarali smo s Karlom Kolesarom, predsjednikom Vijeća studenata.

Poslodavci ne prepoznaju stručne specijaliste

"Binarni sustav u Hrvatskoj funkcionira tako da je jedan stup znanstveni, sveučilišni, a drugi stručni. Ovakva situacija kakvu imamo danas stavlja velik broj studenata koji ulaze na tržište rada u nepovoljnu situaciju. Gospodarska situacija kod nas sama po sebi nije dobra, a ti se studenti onda još moraju i duplo više dokazivati... Poslodavac na razgovoru za posao ne prepoznaje stručnog specijalista.

Problem postoji i kod prijevoda, kada ti studenti idu raditi vani. Naravno, nama nije intencija da naši mladi ljudi idu vani, ali to se događa. Situacija s prijevodom je još katastrofalnija, vi postajete npr. specialist of economics ili profesionalist of economics, a u Europi uopće nema takvog tumačenja titule. Drugi studenti u Europi na analognim studijima imaju MA, a mi specialist of "something".

Cjelokupni zakon koji utječe na to, Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članak 74 definira te nazive, a Vijeće je pokrenulo inicijativu da se to promijeni. Želimo da se to modificira na način na koji smatramo da je prikladno prema "bolonji" i europskim standardima. Poslali smo elaborat MZOS-u u kojem tražimo da se to izmijeni, jer u situaciji kada mladi odlaze u ovako velikom broju, onda da ovi koji ostaju mogu tu dokazati kvalitetu i kompetencije", ističe Kolesar.

Nadaju se rješenju na nacionalnoj razini

"Vjerujemo da će Ministarstvo dobro reagirati, dosad je suradnja bila korektna. Zakon se sada mijenja zbog drugih stvari, a mi ovo ubacujemo na raspravu i očekujemo podršku od svih institucija. Vijeće ima potpisan ugovor o suradnji s HUP-om, HOK-om, Ministarstvom rada i mirovinske skrbi te s Institutom za razvoj i obrazovanje. Na temelju sporazuma od te četiri institucije imamo puno podršku, a inicijativu je podržao i ministar Mirando Mrsić. HUP također smatra da je aktualno stanje diskriminirajuće jer smo u lošijem položaju.

Najzadovoljniji smo podrškom institucija u Europi, podrškom EURASHE (European Association of Institutions in Higher Education) i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Komuniciramo i sa Europskom studentskom unijom te očekujemo i njihovu podršku, a zadnja instanca nam je Europska komisija. Ipak, očekujemo kako će se to riješiti na nacionalnoj razini i da nećemo morati ići sve do Komisije", zaključuje Kolesar za Index.