Foto: Hina

DAN NAKON aktualnog prijepodneva saborski zastupnici nastavljaju s redovnim zasjedanjem, a pred njima su brojne važne teme poput izmjene izbornog zakona.

Sjednica počinje raspravom o izbornim zakonima. Vladajući predlažu da se uvede preferencijalno glasanje, ukinu nositelji lista i uvedu kvote kako bi spolovi bili ravnomjerno raspoređeni u Saboru.

"Po pitanju preferencijalnog glasovanja smatramo da je model koji je već dva puta iskušan na Europskim izborima, dakle, da biračima jedan preferencijalni glas i da je granica za primjenu preferencijalnog glasa 10 posto glasova koje je dobila lista, i da ga trebamo zadržati, odnosno primijeniti u izborima za Hrvatski sabor", rekao je Peđa Grbin.

HDZ pak ne pristaje na izmjene dok se ne promjeni Ustav, točnije dok se ne vrati mogućnost da građani van Hrvatske glasuju pod jednakim uvjetima kao i građani s prebivalištem u zemlji. Iako su glasovi dijaspore svedeni na tri mandata za vrijeme vladavine HDZ-a, Davorin Mlakar objašnjava da se radilo o ucjeni tadašnje opozicije. Sada kada HDZ uvjetuje svoju potporu, nije riječ o ucjeni, kaže Mlakar.

"Saborska većina ove zakone može donijeti bez obzira na glasove HDZ-a ali vjerujemo da je počinjena nepravda, da je to i protuustavna norma da građani izvan RH moraju na drugačiji način regulirati svoje biračko pravo".

Laburisti predlažu veća prava birača

Jadranka Kosor smatra da je važno uvesti zabranu kandidiranja za osobe osuđene za određena kaznena djela.

"Osobama koje su osuđene na kaznu zatvora duže od šest mjeseci bezuvjetno, međutim, i za neke druge vrste kaznenih djela dok ne protekne određeno razdoblje", rekla je Kosor.

Laburisti predlažu veća prava birača, poput tri preferencijalna glasa bez klauzule od deset posto.

HDSSB-ov Josip Salapić , smatra da se kratkom roku može promijeniti način izbora zastupnika, ali ne i izborne jedinice, te se nada kako će referendum Željke Markić proći.

Zbog radnika TLM-a Baranović zatražio stanku na početku zasjedanja Sabora

Na početku današnjeg zasjedanja Sabora Reformist Petar Baranović zatražio je stanku zbog radnika TLM-a u Šibeniku.

"Svi svjedočimo što se događa s nekad perjanicom hrvatske industrije TLM-om, nakon privatizacije. U javnosti su otvorene teme da li je kupac ispunio sve svoje obaveze i je li sve u pravnoj reguli", poručio je Baranović.

Dodao je da je zatražio ugovor o prodaji TLM-a i još neke ugovore poput Hotela Primošten te da ih do danas nije dobio.

"To je nedopustivo"! Cirkusu u ovoj zemlji treba doći kraj. Hrvatski građani čija je imovina prodana u postupcima privatizacije imaju pravi znati jesu li izvršene činidbe iz ugovora HTP Primoštena, a ako nisu, kako je moguće da je vlasnik i danas u posjedu. Jesu li izvršene činidbe iz ugovora o TLM-u? Ako jesu, onda odgovor tražim od Vlade što će učini kako bi pomogla vlasnicima ta sačuva tih 500 radnih mjesta", upitao je Baranović.

Martinčević: SDP više nema jakih političkih lidera

Saborska sjednica je nastavljena raspravom o paketu izbornih zakona kojima se želi uvesti preferencijalno glasovanje. Stranke i skupine zastupnika iznijet će u prvom čitanju svoje prijedloge da bi se do drugog čitanja postigao kompromis. Reformistica Natalija Martinčević usprotivila se SDP-ovom prijedlogu da se ukinu nositelji lista, nazvala je to izbornim inženjeringom, ali i aludirala na svoju bivšu stranku HNS.

"Pod plaštom promjena pokušava se eliminirati mogućnost da uz snagu političke poruke koju predstavlja sama stranka, ta poruka bude dodatno pojačana osobnim autoritetom jakih političkih lidera na nacionalnoj razini. Ja razumijem da to snažno podupiru određeni koalicijski partneri SDP-a koji svojih jakih političkih lidera više nemaju", rekla je Martinčević. Kritizirala je i prijedlog da liste moraju imati bar 40 posto žena. Kaže da je to dobra poruka, ali da je iz prijedloga vidljivo da se na poruci želi i ostati.

"Jer da se želi napraviti stvarni pomak, tada bi odredba zakona tražila da 40 posto žena treba biti u prvoj polovici lista. Ovako znamo da će se ženskim imenima uredno popunjavati zadnja mjesta sa listama za Sabor", dodaje Martinčević. Ipak prijedlog Reformista ima nešto zajedničko s SDP-ovim, a to je da se zalažu za jedan preferencijalni glas uz prag od 10 posto.

Kosor, Kregar i Flego za zabranu kandidiranja osuđenim osobama za kaznena djela

Prijedlog Laburista o preferencijalnom glasanju predstavio je Dragutin Lesar. Oni se zalažu za tri preferencijalna glasa bez praga. Na primjeru prošlih europarlamentarnih izbora Lesar je objasnio zašto se protive samo jednom preferencijalnom glasu.

"Od 34 kandidata na 25 lista koji su zadovoljili zakonski uvjet osvajanja više od 10 posto glasova, od glasova koje je dobila njihova lista, samo je njih 10 bilo onih kandidata koji nisu bili prvi na listi. To pokazuje manjkavost modela samo jednog preferencijalnog glasa", kaže Lesar.

Jadranka Kosor, Josip Kregar, Gvozden Flego i još tridesetak zastupnika predložili su tri preferencijalna glasa uz prag od pet posto, ali i uvođenje odredbe o nespojivoj dužnosti zastupnika i gradonačelnika, kao i zabranu kandidiranja osobama koje su osuđene za određena kaznena djela.

"To je onaj dio naših izmjena i promjena, onaj dio našeg prijedloga koji se temelji na hrvatskoj stvarnosti, hrvatskom političkom životu" rekla je Kosor.

Vukšić protiv praga od 10 posto kod preferencijalnog glasanja

Na raspravi o paketu izbornih zakona Branko Vukšić usprotivio se pragu od 10 posto kod preferencijskog glasanja. Upozorio je i na slučaj SDP-ovog Tonina Picule i osvrnuo se na kritike da će zbog preferencijalnog glasanja predsjednici stranaka micati disidente s lista.

"Naravno da Zoranu Milanoviću nije palo na pamet da Tonino Picula ne bi bio na listi. I njega su glasači vrednovali i kao peti na listi dobio je najviše glasova. Ne prijeti opasnost od toga da bi stranačke vođe mogle najpopularnije političare u svojim strankama micati sa lista jer tada će presuditi i samima sebi", rekao je Vukšić.

Sutra o izmjenama Zakona o kaznenom postupku

Hrvatski sabor sjednicu u petak nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o kaznenom postupku čiji je cilj, uz ostalo, povećati pravnu sigurnost građana i postići ravnomjerniju radnu opterećenost sudova.

Zakon se mijenja kako bi se uklonili nedostatci u ustroju sudske mreže - prevelik broj sudova, neravnomjerna radna opterećenost sudaca, dugotrajnost sudskih postupaka i zaostatci u radu te neujednačenost sudske prakse i nedostatak potrebne specijalizacije i pokretljivosti sudačkog kadra. To se planira učiniti racionalizacijom pravosudne mreže.

Novina je i da od 1. travnja 2015. svi županijski sudovi postaju mjerodavni za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima. Dakle, svaki županijski sud moći će odlučivati o žalbama na presude bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj s tim da se odluka o tome kojem će županijskom sudu predmet biti dodijeljen donosi nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta.

Zakonskim bi se izmjenama trebala povećati pravna sigurnost građana i postići ravnomjernija radna opterećenost sudova, što bi u konačnici trebalo povećati ažurnost u radu i skratiti prosječno trajanje kaznenih postupaka.