Šveđani u nedjelju na izborima: Opći dojam da je vrijeme za promjene
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Screenshot: Wikipedia
ŠVEDSKA, koja je godinama slovila kao uzor političke i gospodarske stabilnosti u krizom pogođenoj Europi, u nedjelju izlazi na parlamentarne izbore na kojima, prema ispitivanjima javnog mnijenja, ni desnica niti ljevica neće osvojiti većinu potrebnu za formiranje stabilne vlade, prenose agencije.
Koaliciju desnog centra premijera Fredrika Reinfeldta na izborima želi smijeniti oporbena koalicija predvođena socijaldemokratima.
Nestabilnost u srcu nove vlade
Međutim, kako se čini, nijedna grupacija ne može osvojiti većinu u parlamentu pa će se pobjednik najvjerojatnije naći na milost i nemilost radikalnijim ljevičarskim odnosno desničarskim strankama, prenosi Reuters.
Socijaldemokrati, koji se zauzimaju za trošenje više novca na "državu blagostanja" koju su sami stvorili u Švedskoj tijekom svoje vladavine u velikom dijelu prošlog stoljeća, mjesecima su bili veliki favoriti za pobjedu na izborima.
Ipak, posljednje ankete pokazuju da se to vodstvo znatno smanjilo te je sada izgledna neizvjesna borba u nedjelju.
Poslovna zajednica i ulagači strahuju zbog mogućnosti da buduća vlada bude nestabilna i podložna utjecaju radikala s ljevice odnosno desnice. "Bila bi to 'talijanska' situacija, nešto što gotovo nikad dosad nismo iskusili u Švedskoj", rekao je ravnatelj Istraživačkog instituta za industrijsku ekonomiju Magnus Henrekson.
Socijaldemokrati: Pobjednici, ali bez većine
Sve je izvjesniji izborni scenarij prema kojemu bi socijaldemokrati Stefana Lofvena bili relativni pobjednici izbora ali bi teško mogli sastaviti stabilnu većinu. Čak i uz uključivanje bivših komunista u postizbornu koaliciju, Lofvenovi socijaldemokrati bi mogli ostati u manjini u odnosu na Reinfeldtovu koaliciju i stranke krajnje desnice.
Tijekom osmogodišnje Reinfeldtove vladavine vlada je smanjila poreze za oko 18 milijarda dolara i znatno smanjila financiranje javnih usluga koje su u temeljima slavne švedske "države blagostanja". Porezni teret smanjen je za oko četiri postotna poena na oko 45 posto BDP-a, što je manje od primjerice Francuske.
Šveđani zabrinuti zbog lošeg obrazovanja i nezaposlenosti
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Unatoč oporavku od globalne financijske krize boljemu od većine drugih država - s više luksuznih restorana nego ikad u Stockholmu i eksplozivnom rastu cijena nekretnina - švedski glasači sve su zabrinutiji zbog loših obrazovnih standarda i sve veće uloge privatnog sektora u upravljanju zdravstvenim sustavom.
Uz visoku nezaposlenost mladih, te opći dojam da je vlada nakon osam godina na vlasti izgubila polet, čini se da biračko tijelo želi promjene. No većina onih koji žele smijeniti Reinfeldtovu koaliciju s vlasti podijelila se između socijaldemokrata, krajnje desnice i krajnje ljevice, te je time onemogućena glatka pobjeda oporbe.
Većina analitičara smatra da je prekasno da Reinfeldtovoj koaliciji uspije ostvariti iznenadni preokret, budući da je u svim anketama od veljače 2013. znatno zaostajala za socijaldemokratima.
Međutim, u anketama vodeći socijaldemokrati - desetljećima vladajuća švedska stranka - mogli bi ipak postići svoj najlošiji izborni rezultat otkad je Švedska 1921. uvela opće pravo glasa.
S druge strane, krajnje desni antiimigrantski Švedski demokrati idu prema najboljem izbornom rezultatu - mogli bi osvojiti oko 10 posto glasova birača.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Neizvjesnost ishoda
"Mislim da je potpuno nejasno koja će stranka formirati vladu nakon izbora", rekao je za Reuters bivši čelnik Liberalne stranke Bengt Westerberg.
Ispitivanje javnog mnijenja objavljeno u ponedjeljak pokazalo je da bi za socijaldemokrate glasovalo 30,6 posto birača, a za Zelene, njihove najvjerojatnije koalicijske partnere, 8,6 posto. Lijeva stranka, bivši komunisti, mogla bi osvojiti dodatnih 7,1 posto glasova - što bi potencijalnoj koaliciji lijevog centra osiguralo 46,3 odnosno 167 zastupničkih mjesta, osam manje od potrebne većine.
Vladajuća koalicija četiri stranke može računati na ukupno 41,3 posto glasova i 148 mjesta u parlamentu.
Premda je Švedska već u prošlosti imala manjinske vlade, trenutna je situacija neuobičajeno kompleksna. Socijaldemokrati i Zeleni mogli bi za potrebnu većinu tražiti potporu Lijeve stranke, ali dok se socijaldemokratsko-zelena koalicija bori za naklonost srednjeg sloja, Lijeva stranka želi ukinuti bilo kakvu ulogu privatnih tvrtki u upravljanju bolnicama i školama, te znatno povećati poreze tvrtkama i bogatijim Šveđanima.
Čelnik Lijeve stranke Jonas Sjosted rekao je da bi njegova stranka mogla ostati izvan vlade i podržati manjinsku vladu lijevog centra - ali za to bi ipak tražila određene ustupke, najvjerojatnije jaču kontrolu privatnih tvrtki koje posluju u zdravstvenom i obrazovnom sektoru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Problemi oko izglasavanja proračuna
Međutim, čak i uz potporu Lijeve stranke, lijeva koalicija možda neće moći izglasati proračun za sljedeću godinu, koji treba biti predstavljen do 17. studenoga.
Desna koalicija zaprijetila je da će predložiti svoj nacrt proračuna čak i ako izgubi izbore. Ako taj nacrt podrže Švedski demokrati - krajnje desna stranke s kojom desni centar ne želi koalirati - došlo bi do pada vlade i raspisivanja novih izbora.
"Riječ je o potpuno novoj parlamentarnoj situaciji, i ne znamo kako će se Švedski demokrati ponašati, a ni kako će ostale stranke reagirati", rekao je politički analitičar Mikael Gilljam sa Sveučilišta u Goeteborgu.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google