Ilustracija: Arhiva

AKTIVNE mjere zapošljavanja jedan su od načina kako Vlada planira smanjiti nezaposlenost, posebice mladih. Već su najavili usklađivanje obrazovnog sustava s tržištem rada, a prvi korak je reguliranje upisnih kvota na pojedinim fakultetima.

Dobra veza ili trbuhom za kruhom čine se jedine opcije koje mladima stoje na raspolaganju nakon završenog obrazovanja. Vlada uvjerava bit će bolje: s burze će ih, tvrde, skinuti novi Zakon o radu, a tu je i popularna Mrsićeva mjera zapošljavanja za 1.600 kuna. No, priznaju - treba popraviti sustav, prilagoditi upisne kvote na fakultetima i uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada.

"Mi želimo poručiti da je obrazovanje i stipendiranje bez plana prošlost"- poruka ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića stigla je do sveučilišta.

Na Ekonomskom fakultetu prošle godine upisano 1310 novih studenata

Ono zagrebačko, kažu, postupno je smanjivalo upisne kvote. Rezultati se vide: na Ekonomskom fakultetu 2005. upisano je 2500, a lani tek 1310 novih studenata. Ipak, još uvijek 'proizvodimo' previše ekonomista ili pravnika koje tržište rada teško prima, a još teže zapošljava. Pravo i ekonomija upise završavaju sa 95 posto popunjenosti, dok je kod drugih fakulteta to puno manje. Rektor Zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš stoga sugerira:

"Mi mislimo da bi mogući pristup bio da se odluči, i da svi pristanu na to, da se nakon što se ljetni rok dovrši više ne upisuju studenti. To bi odmah umanjilo broj studenata koji upisuju ove struke i preusmjerilo ih na one struke u kojima se osjeća deficitarnost. Mi smo spremni na takvu opciju", kaže Bjeliš.

No jesu li na takvu opciju spremna privatna učilišta? Ministar obrazovanja Željko Jovanović poručuje:

"Visoka učilišta su potpuno autonomna da donesu takvu odluku. Što se tiče privatnih učilišta oni će pratiti tržište i u interesu im je upisati što veći broj studenata kako bi ostvarili profit. Ono o čemu svi moraju voditi računa je broj nastavnika i broj studenata", poručuje Jovanović.

A njihov je broj i dalje prenapregnut. S druge strane pojedini fakulteti vape za povećanjem kvote, prvenstveno profesorske, poput medicine, farmacije ili tehničkih znanosti kaže prorektorica za studente i studije Blaženka Divjak.

Jovanović: Prihode usmjerite na zapošljavanje

"Voljeli bi kada bi tu imali suradnju od strane ministarstva, odnosno Vlade u smislu zapošljavanja većeg broja profesora, odnosno opreme. Ovako, radi se o vrlo zahtjevnim studijima koji zahtijevaju velike resurse i ulaganja i nije moguće povećati kvotu bez da se naruši izlazna kvaliteta", kaže Divjak.

No, ministar ima rješenje i poziva sveučilišta da dio svojih prihoda od ukupnih 1,6 milijardi kuna usmjeri na zapošljavanje.

"Ja apeliram na sveučilište da napokon postane funkcionalno integrirano sveučilište. Ako vidimo da nam fali studenata medicine i da je potrebno povećati upisne kvote- pa zašto onda ne preusmjere dio svojih vlastitih prihoda na način da se poveća mogućnost zapošljavanja novaka i docenata", pita se Jovanović.

I tako ponovo loptica putuje sa sveučilišta na ministarstvo i obrnuto, a glavni problem tek treba riješiti. Ove je akademske godine upisano 11 600 novih studenata, a među njima po prvi puta otkako je Hrvatska članica EU i ravnopravnih stranih studenata kojih će u nadolazećim godinama biti još i više.