Foto: Index/The Heritage Foundation

INDEKS ekonomskih sloboda 2015. godine procjenjuje razvoj ekonomske politike 186 zemalja u šest regija diljem svijeta. Indeks je svijet podijelio na 6 regija: Sjevernu Ameriku, Bliski istok i sjevernu Afriku, Južnu i središnju Ameriku/Karibe, Aziju-Pacifik, Europu i Supsaharsku Afriku.

> Indeks ekonomskih sloboda 2015: Hrvatska podbacila u rezanju javne uprave i stvaranju radnih mjesta

Zemlje obuhvaćene Indeksom procjenjivale su se u periodu između 1. lipnja 2013. godine i 30. lipnja 2014. godine.

Indeks rangira i ocjenjuje gospodarstva tih zemalja na temelju rezultata koje ostvaruju u 10 područja koja utječu na ukupnu ekonomsku slobodu, a koja su podijeljena na kategorije kroz koje se evaluira vladavina zakona, poštivanje principa ograničene vlade, regulativna učinkovitost te domaća i međunarodna otvorenost tržišta.

Indeks 2015. procjenjuje globalnu ekonomiju u cjelini kao "umjereno slobodnu". Prosjek ekonomskih sloboda u porastu je već treću godinu zaredom.

Zemlje su rangirane na sljedeći način:

Preko 80 bodova - ekonomski slobodne
Od 70 do 80 bodova - uglavnom ekonomski slobodne
Od 60 do 70 bodova - ekonomski umjereno slobodne
Od 50 do 60 bodova - uglavnom ekonomski neslobodne
Manje od 50 bodova - ekonomski represivne

Od 178 zemalja koje su ocijenjene u ovogodišnjem izdanju Indeksa, samo njih 5 dobilo je najviše ocijene, što ih je stavilo u kategoriju "ekonomski slobodnih" zemalja. 30 zemalja upalo je u kategoriju "uglavnom ekonomski slobodnih", a 55 zemalja potpalo je pod kategoriju "ekonomski umjereno slobodnih".

S negativne strane Indeksa, 62 ekonomije zaradile su ocjenu "uglavnom neslobodnih", a njih 26 smatra se "represivnih".

Broj ljudi koji žive u područjima bez ekonomske slobode ostaje zapanjujuće velik - čak 4,5 milijarde ljudi, odnosno 65 posto ukupne svjetske populacije. Preko polovica navedenih ljudi živi u samo dvije zemlje, u Kini i Indiji.

Ovogodišnji pozitivni pomak u globalnoj ekonomskoj slobodi zahvaljujemo uglavnom dobrim rezultatima na području trgovinske slobode, monetarne slobode i slobodi od korupcije, zbog čeka se svjetski prosjek ekonomske slobode podigao za skoro jedan bod.

Prosjek ostalih ekonomskih sloboda, poput poslovne slobode, imovinskih prava, slobode rada, slobode investiranja i financijske slobode, zabilježio je lagani pad.

Najzabilježeniji pad ekonomske slobode zabilježen je na području ograničavanja državne uprave. Loši rezultati na području potrošnje koja otpada na javnu upravu rezultat su protucikličnih i intervencionističkih politika u nekim zemljama, koje često nemaju pokriće u rezultatima na području poticanja rasta ili stvaranja novih radnih mjesta.

EKONOMSKE SLOBODE

Vladavina zakona

Imovinska prava: 42.2
Sloboda od korupcije: 41.9

Svjetski prosjek na području imovinskih prava smanjio se u odnosu na prošlu godinu, s obzirom na zabilježeni pad u 28 zemalja. U mnogim država sudstvo je postalo podložnije političkom utjecaju.

Unatoč djelomičnom poboljšanju, prosjek slobode od korupcije i dalje jako zaostaje za drugim komponentama ekonomskih sloboda. U mnogim zemljama došlo je do prosvjeda u kojima se pozivalo na povećanje transparentnosti i odgovornosti.

Veličina državne uprave

Fiskalna sloboda: 77.4
Državna potrošnja: 61.7

Prosječno porezno opterećenje u svijetu iznosi oko 23 posto BDP-a, a prosječna državna potrošnja iznosi 34.7 posto BDP-a.

Prosječna razina javnoga duga država pokrivenih Indeksom iznosi nešto preko 50 posto njihovog BDP-a.

Učinkovitost regulativnih propisa

Sloboda poslovanja: 64.1
Sloboda rada: 61.3
Monetarna sloboda: 75.0

Mnoge države su u postupku uvođenja reforma na području regulative. Svjetski prosjek otvaranja firme iznosi 22 dana te uključuje 7 procedura, a dobivanje dozvola u prosjeku oduzima 5 mjeseci.

Monetarna sloboda bilježi stalni rast, potaknuta općenito niskim inflacijskim pritiscima.

Otvorenost tržišta

Trgovinska sloboda: 75.4
Investicijska sloboda: 54.8
Financijska sloboda: 48.5

Prosječna sloboda trgovine kontinuirano raste, a prosječna sloboda ulaganja ostaje na istoj razini u odnosu na prošlogodišnju.

Mnoge države politiku poticanja ulaganja usmjeruju na pojedinačne sektore, umjesto na opću otvorenost tržišta. Unatoč djelomičnom napretku, svjetski financijski sustav je pod stalnim pritiskom, izjeden nesigurnostima. U globalu, svjetska financijska sloboda zabilježila je lagani pad u odnosu na prošlu godinu.

Čak 101 zemlja ostvarila veće ekonomske slobode

U ovogodišnjem Indeksu 101 zemlja ostvarila je napredak u pogledu ekonomskih sloboda u donosu na 2014. godinu. Čak 37 zemalja ostvarilo je najveći zabilježeni rezultat ekonomskih sloboda upravo ove godine.

U ovogodišnjem Indeksu 101 zemlja ostvarila je napredak u pogledu ekonomskih sloboda u donosu na 2014. godinu. Čak 37 zemalja ostvarilo je najveći zabilježeni rezultat ekonomskih sloboda upravo ove godine.

U četiri zemlje nisu zabilježene nikakve promjene, a u njih 73 došlo je do pada ekonomskih sloboda. Među njima 11 zemalja ostvarilo je najniži zabilježeni rezultat.

Hong Kong na tronu 21 godinu

Konkurencija za ekonomski najslobodniju zemlju ove je godine bila veoma jaka. Unutar prvih 20 zemalja mnoge zemlje skoro su jednake po pitanju ekonomskih sloboda.

Hong Kong je ostao najslobodnija ekonomija na svijetu, titula koju ponosno nosi već 21 godinu zaredom. Ipak, Singapur mu se jako približio te ih sada razdvaja tek pola boda.

Uz Hong Kong i Singapur, još samo Novi Zeland, Australija i Švicarska spadaju u kategoriju potpuno slobodnih ekonomija, s rezultatima koji prelaze 80 bodova na skali od 0 do 100 Indeksa ekonomskih sloboda.

Unatoč različitim stupnjevima ekonomske slobode među regijama, osnovna veza između ekonomske slobode i prosperiteta lako je uočljiva diljem svijeta.

Europa uglavnom ekonomski slobodna

Devet od 20 ekonomski najslobodnijih zemalja na svijetu spadaju u regiju Europe, a većina ovih zemalja smatra se barem "umjereno ekonomski slobodnom". Europa ima tri "uglavnom neslobodne" ekonomije: Moldaviju, Grčku i Rusiju. Uz njih, tu su još i dvije represivne ekonomije: Ukrajina i Bjelorusija.

Gledana kao cjelina, europska regija i dalje se muči po pitanju niza političkih barijera koje koče dinamički ekonomski razvoj. Zbog tih zapreka izostaje ekonomski rast, a ujedno rastu dugovi i fiskalni deficiti. U mnogim zemljama regije potrebne su odlučne državničke intervencije kako bi se srezala potrošnja. Tamo gdje su takve mjere poduzete, napredak je vidljiv.

Hrvatska je 81. zemlja na svijetu te 35. zemlja u regiji (Europi) po kriterijima ekonomskih sloboda navedenih u Indeksu ekonomskih sloboda za 2015. godinu.