Foto: Hina

TALIJANSKA vlada je u noći na četvrtak dobila povjerenje Senata za donošenje nacrta zakona koji će snažno utjecati na tržište rada, usprkos protivljenju dijela ljevice i najvećeg sindikata u zemlji.

Taj nacrt zakona poznat kao "Jobs Act" prihvaćen je sa 165 glasova, 111 je bilo protiv i 2 su bila suzdržana. Glasovanje u Senatu je tek prvi korak, nakon kojega se nacrt upućuje u donji dom radi konačnog donošenja.

"Jobs Act" bi trebao poticati zapošljavanje u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti dosegnula 44 posto.

U zemlji se mnogo raspravljalo o izmjeni članka 18 zakona o radu koji poslodavcu otežava otpuštanje zaposlenika s ugovorom na neodređeno vrijeme.

Tekst prihvaćen u srijedu ne spominje izrijekom članak 18, ali daje vladi odriješene ruke da ga izmijeni u provedbenim aktima koje je obećala donijeti u idućih šest mjeseci.

"Rastuća zaštita"

Novi zakon predviđa subvencije za tvrtke koje budu zapošljavale na neodređeno kako bi se ograničio broj ugovora o radu na određeno vrijeme.

Usto, u nove ugovore na neodređeno trebala bi se ugraditi "rastuća zaštita" ili mogućnost lakšeg otpuštanja u prve tri godine a onda sve težeg i s većim izdacima, kako se povećava radni staž zaposlenika.

Lijevo krilo Demokratske stranke (PD) premijera Mattea Renzija dugo se protivilo ovom nacrtu smatrajući da dovoljno ne štiti radnika, ali je po naputku stranke ipak dalo povjerenje vladi.

Zakon se donosi odmah nakon europske konferencije o zapošljavanju koja se u srijedu poslijepodne održala u Milanu u nazočnosti francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Barroso: Riječ je o reformi koja može snažno utjecati

Po riječima sudionika konferencije Merkel je ocijenila da Italija "trenutačno korača naprijed" s Jobs Actom.

"Čestitam predsjedniku Renziju na inicijativi za Jobs Act, riječ je o važnoj reformi koja može snažno utjecati na konkurentnost talijanskog gospodarstva", rekao je pak predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, doznaje se od istog izvora.

Talijanski Jobs Act je modeliran prema njemačkim Hartz reformama koje, između ostalog, omogućuju poslodavcima da ljude zapošljavaju na takozvanim ''prekarnim poslovima'' u kojima su im uskraćene osnovne dobrobiti standardnog zaposlenja.