Foto: Guliver Image / Getty Images

"DILJEM Hrvatske planirane su brojne zabave. Nakon 12 godina kaskanja, zemlja će 1. srpnja ući u Europsku uniju. Strani dužnosnici doći će nazdraviti 28. članici EU i gledati vatromet. Dan kasnije Ivo Josipović bit će domaćin predsjednicima pet zemalja zapadnog Balkana koje nisu članice EU, kako bi ih ohrabrio u njihovim aspiracijama. Problem je što većina Hrvata nisu raspoloženi za zabavu".

Uvod je teksta u britanskom tjedniku The Economist posvećenom hrvatskom gospodarstvu. U tekstu se tako navodi da hrvatska ekonomija od 2009. godine pada ili stagnira. Ove godine se također očekuje pad BDP-a, za barem 0,3 posto. Stopa nezaposlenost 2008. bila je 13,4 posto; ove godine prijeći će 20 posto. Posebno je velik problem nezaposlenost mladih. Korupcija je i dalje velik problem, a stranih investicija gotovo da i nema: 2008. iznosile su 4,2 milijarde eura, a prošle godine uloženo je tek 624 milijuna eura.

Birači kaznili reforme?

"Nakon sporog starta, socijaldemokratska vlada Zorana Milanovića, izabrana 2011. godine, zagrizla je metak i počela provoditi reforme", piše The Economist. Najavljuje se tako uvođenje poreza na nekretnine, novi val privatizacije i smanjenje broja radnika u javnom sektoru za oko 15.000.

Na europskim izborima održanim u travnju i u prvom krugu lokalnih izbora birači su kaznili stranke vladajuće koalicije, konstatira The Economist. No, odmah zatim navode i izjavu Ive Josipovića, koji tvrdi da je Hrvatska stabilna zemlja, te da u njoj nema ekstremizma kakvom su bile izložene mnoge europske države. Niti jedna od vodećih političkih opcija nije protiv ulaska u EU, poručuje Josipović.

EU nema čarobnu formulu

Sudbina Hrvatske, tvrdi The Economist, uvelike ovisi o gospodarskoj stabilnosti eurozone. "Zdravlje" eurozone bitno je kako za hrvatske izvoznike, tako i za turizam, koji je najvažnija gospodarska grana. Hrvatsko gospodarstvo se uvelike oslanja i na ostale zemlje Balkana, koje također potresa žestoka kriza.

"Godinama su Hrvatima govorili da će život u EU biti bolji. Sada, kaže Josipović, su Hrvati realisti koji shvaćaju da sam ulazak u EU neće donijeti magičnu formulu za ekonomski oporavak. No, za Hrvatsku je u narednom desetljeću rezervirano 11 milijardi eura strukturnih fondova. Hrvatska je bolje pripremljena za EU nego što su to bile Bugarska i Rumunjska, tvrde diplomatski izvori; međutim, jednom kad uđe u EU, bitno je da se reforme ne raspadnu jer će izazovi i dalje biti pakleni", zaključuje The Economist.