U Beogradu pokopan kreator velikosrpske ideje Dobrica Ćosić

Foto: Hina

SRPSKI književnik i političar, nekadašnji predsjednik SR Jugoslavije i ideolog srpskog nacionalističkog pokreta, Dobrica Ćosić pokopan je u utorak poslijepodne u obiteljskoj grobnici u Beogradu.

Elektronički mediji su vrlo kratko izvijestili o sprovodu, navodeći da je Ćosića ispratilo oko tisuću građana, među kojima i srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, ministri Ivica Dačić, Nikola Selaković i Ivan Tasovac, predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković, bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, književnik Matija Bećković, redatelj Emir Kustrica, biznismen Miroslav Mišković i drugi.

Nekoć jedna od ključnih ličnosti u srpskoj nacionalnoj politici sredinom prošlog stoljeća, a poglavito 90-ih godina, Ćosić je umro i ispraćen je u sjeni tragičnih i katastrofalnih poplava u Srbiji, pa su tako uz razmjerno malo pozornosti mediji i izvijestili o njegovoj smrti, poglavito ga predstavljajući kao književnika.

Ćosić, koji je u mladosti pristupio komunističkom pokretu, u 2. svjetskom ratu bio pripadnik antifašističkog, partizanskog pokreta, potom Titov suradnik a kasnije, od kraja 60-ih godina i disident, krajem 80-ih postao je jedan od glavnih ideologa velikosrpskog pokreta, poduprijevši Slobodana Miloševića u njegovu pohodu na vlast u bivšoj Jugoslaviji koji je rezultirao njezinim raspadom i ratom. Po nekim drugim mišljenjima u Srbiji bio je autentičan i prvi lider oporbe u Srbiji.

Ćosić je i jedan od autora Memoranduma SANU iz 1986. godine koji je imao dalekosežan utjecaj na obnovu i razvoj srpskog nacionalizma te se smatra "ključnim ideološkim dokumentom" velikosrpskog nacionalizma tijekom rata 90-ih godina. U tom dokumentu se, između ostalog, tvrdi da granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i da ih zato treba prekrajati. Memorandum, koji je govorio o potlačenosti Srbije i Srba u tadašnjoj Jugoslaviji, postao je idejna podloga Miloševiću za tzv. antibirokratsku revoluciju i događanje naroda, što je prethodilo raspadu bivše države i ratovima na ovom području.

I agencija Tanjug podsjetila je u povodu Ćosićeve smrti da je on bio jedan od autora Memoranduma SANU u kojem je analizirana situacija u Jugoslaviji i da je Memorandum krajem osamdesetih godina naišao na "burne reakcije u cijeloj zemlji". "Ćosić se smatra za idejnog začetnika Srpske demokratske stranke u Kninu i istoimene stranke u BiH, krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina", navodi ta agencija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se kasnije razišao s Miloševićem, Ćosić je u razdoblju od 1992. i 1993. bio prvi predsjednik SR Jugoslavije, tada zajedničke države Srbije i Crne Gore, u vrijeme kada su srbijanske snage izvršile brojne ratne zločine, silovanja, etnički progon i etničko čišćenje stanovništva u BiH, od čega se on sam nikada nije ogradio.

Portal radija Deutsche Welle (DW) u velikom je tekstu o ocjenama lika i djela Ćosića citira ravnatelja sarajevskog Instituta za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava Smaila Čekića koji kaže da su "Ćosićeve ideje imale velik utjecaj i odlučujuću ulogu u svemu što je srpska nacionalno-državna politika činila na destabilizaciji i konačnom pokušaju uništenja BiH".

Dobrica Ćosić će, navodi DW, ostati upamćen i po riječima koje je izgovorio pristupajući 1970. godine Srpskoj akademiji znanosti i umjetnosti: "Srpski narod je dobijao u ratu, a gubio u miru". U to vrijeme Ćosić se zalagao za temeljitu promjenu položaja Srbije u bivšoj SFRJ, a za srpsko rukovodstvo koje je prihvatilo Ustav bivše SFRJ iz 1974. godine tvrdio je da je "vazalno", jer je Ustav davao veću autonomiju bivšim jugoslavenskim republikama, ali i autonomnim pokrajinama unutar Srbije.

U komentaru za balkansku Al Jazzeru sarajevski novinar i pisac Ahmed Burić, podsjeća da je Dobrica Ćosić bio "autor teze o ‘humanom preseljenju’, tom sramnom eufemizmu za etničko čišćenje i strašne zločine u ratovima na području bivše Jugoslavije".

U Srbiji se o Dobrici Ćosiću drugačije govori, navodi DW i podsjeća da je aktualni srbijanski ministar kulture Ivan Tasovac rekao da je "srpska kultura izgubila najautentičnijeg autora srpske golgote" te da je društvena scena ostala bez "istaknutog antifašističkog borca", dok je vođa Demokratske stranke Dragan Đilas, između ostalog, rekao da je Ćosić ostavio "neizbrisiv trag u kreiranju i sagledavanju srpske političke realnosti".

Književnik i prvi predsednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić preminuo je u nedelju u svom domu u Beogradu u 93. godini.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara